Ako američke Federalne rezerve odluče da povećaju referentnu kamatnu stopu ove sedmice, kao što investitori očekuju da će to učiniti na svom sljedećem sastanku odbora 16. decembra, posljedice će vjerovatno izazvati šokove širom globalnih finansijskih tržišta.
Razlozi za to su jednostavni. Tokom protekle decenije i po, a posebno u posljednjih šest godina, svjetska ekonomija se odviknula od jeftinih kredita i postala je zavisna od njih. Još od sloma dotcom balona 2001. godine, Federalne rezerve su zadržale svoje kamatne stope na istorijski najnižim nivoima.
Sredinom 2000-ih, jeftina kreditna politika Fed-a je izuzetno olakšala investitorima pozajmljivanje novca, što je dovelo do talasa špekulacija na tržištu drugorazrednih hipoteka – procvata koji se na kraju pretvorio u propast, srušivši niz sistemskih finansijskih institucija i gotovo baciti kapitalističku svjetsku ekonomiju na koljena.
Finansijske vlasti u SAD-u i širom svijeta odgovorile su na ovu krizu još više snižavanjem kamatnih stopa i upumpavanjem triliona dolara u globalni finansijski sistem. Iako je ovo spriječilo veliki kolaps, priroda odgovora samo je podstakla ovisnost investitora o jeftinim kreditima, dižući niz novih balona u procesu.
Sada Fed konačno pokazuje znakove da želi "normalizirati" monetarnu politiku podizanjem kamatnih stopa sa njihovih istorijskih najnižih stopa po prvi put u skoro deset godina. Čini se da zvaničnici vjeruju da je kriza sada gotova, ukazujući na povratak rasta i stabilizaciju kreditnih tržišta kao dokaz oporavka.
Problem je u tome što je ovaj navodni oporavak uvijek počivao na špekulativnom ulaganju – sve to omogućeno istim jeftinim kreditom koji uzrokuje krizu na početku. U posljednjih šest godina, Fed i druge velike centralne banke prikrivale su duboko ukorijenjene strukturne probleme u svjetskoj ekonomiji obasipajući investitore besplatnim novcem u nadi da će nešto od toga procuriti u „realnu“ ekonomiju.
Naravno, ovaj efekat "kapanja" se nikada nije materijalizovao. Svježi podaci iz istraživačkog centra Pew pokazuju da jedan od pet odraslih Amerikanaca sada živi u siromaštvu ili blizu njega, a 5.7 miliona ljudi pridružilo se ovoj kategoriji od finansijskog kraha 2008.
Kao odgovor na te podatke, Financial Times napominje da su „mnogi novi siromašni ili skoro siromašni postali čak i usred ekonomskog oporavka za koji se očekuje da će navesti američke Federalne rezerve da podignu kamatne stope sljedeće sedmice… [A ]Skoro 2.5 miliona odraslih pridružilo se najnižim prihodima od 2011, dugo nakon što je recesija nakon krize navodno završena.”
Za razliku od običnih radnih ljudi, narkomani u finansijskom sektoru su napredovali tokom ovog perioda – ali njihov maksimum će trajati samo dok njihov diler bude voljan (i sposoban) da održi ponudu jeftinih kredita.
Iz tog razloga, povećanje kamatnih stopa ove sedmice bi predstavljalo niz problema za investitore, koji bi sada mogli biti primorani da odustanu od svojih unosnih cari-trgovina, u kojima su jeftino posuđivali od Fed-a kako bi skupo špekulirali na rizičnim tržištima obveznica .
U stvari, znaci upozorenja su već na zidu – s tržištima korporativnih obveznica, tržištima junk obveznica i tržišta obveznica u nastajanju koja sve doživljavaju sve intenzivniji finansijski stres i postaju sve nervozniji uoči očekivane objave Fed-a.
Da uzmemo samo jedan od najneverovatnijih pokazatelja, ukupna vrijednost neplaćanja korporativnih obveznica ove godine je skočila na 95 milijardi dolara, što je najviši nivo od globalne finansijske krize, dok se korporativni zajmoprimci – predvođeni američkim naftnim i plinskim kompanijama – bore da plate vrati kredite koje su uzeli kada su krediti još bili jeftini, a cijene roba visoke.
Problem je posebno izražen na takozvanim tržištima “visokih prinosa” ili “junk bond”, u čijem središtu su najrizičnija korporativna ulaganja. Znakovi finansijskog stresa na tržištima otpadnih obveznica su se pogoršali prošle sedmice kada je velika investiciona kompanija Third Avenue objavila suspenziju svog Fonda za fokusirane kredite od 800 miliona dolara, što je označilo najveći neuspjeh američkog zajedničkog fonda od finansijske krize 2008-09.
Najava je izazvala uznemirenost na svim finansijskim tržištima, posebno u svjetlu očekivanog povećanja kamatnih stopa Fed-a, što će neizbježno povećati korporativne stope neispunjenja obaveza i vjerovatno će dovesti do više neuspjeha zajedničkih fondova i hedž fondova u narednim mjesecima.
Tržišta korporativnih obveznica nisu jedina pod stresom: tržišta u razvoju osjećaju vrućinu, a investitori sve više povlače novac iz nekada brzorastućih zemalja u razvoju poput Brazila, Turske i Južne Afrike. Kina, u međuvremenu, druga najveća svjetska ekonomija, bori se s vlastitim ozbiljnim finansijskim problemima.
Hoće li sve ovo dovesti do još jedne krize u kratkom roku ostaje da se vidi. Fed može čak i zadržati svoje povećanje kamata, ili povećati stope vrlo sporo, u pokušaju da spriječi novu paniku. Ipak, kako se era jeftinih kredita neumoljivo bliži kraju, postavlja se važno pitanje: hoće li američki zvaničnici i dalje moći držati pod kontrolom svoje narkomane s Wall Streeta kada se pojave simptomi povlačenja?
Ako je odgovor ne, što izgleda sve vjerovatnije, možda nas čekaju burna vremena.
Jerome Roos je doktorski istraživač za međunarodnu političku ekonomiju i osnivački urednik ROAR Magazina. Pratite ga na Twitteru na @JeromeRoos.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati