Danas, 27. ožujka 2014., MMF je objavio općenite nacrte svojih uvjeta zajmova i drugih mjera za ukrajinsko gospodarstvo. Ono što ti uvjeti znače je manje spašavanje ukrajinskog gospodarstva nego početak ekonomske depresije nalik grčkoj za ukrajinsko stanovništvo.
Ukrajinsko gospodarstvo očito je ušlo u recesiju, treću od 2008., negdje u drugoj polovici 2013. Neke nedavne procjene vjerojatnog pada gospodarstva u razdoblju 2014.-15. kretale su se u rasponu od 5%-15% pada BDP-a.
Tekst 'Standby sporazuma MMF-a s Ukrajinom' objavljen 27. ožujka, priznaje trenutnu tešku ekonomsku nestabilnost ukrajinskog gospodarstva. Ono što, međutim, ne priznaje je kako će paket MMF-a dodatno negativno utjecati na to gospodarstvo.
Dogovor s MMF-om zahtijeva financijsku potporu MMF-a od 14 do 18 milijardi dolara tijekom sljedeće dvije godine, 2014.-15. Drugih potencijalnih 9 milijardi dolara navodno će doći iz drugih zemalja, iako u još neodređenom obliku. Europska banka za obnovu i razvoj očito će osigurati 2 milijarde dolara od tih 9 milijardi dolara. Pretpostavlja se da američki paket pomoći od oko 1-2 milijarde dolara koji trenutno prolazi kroz američki Kongres predstavlja još jedan element od 9 milijardi dolara. Preostalih 5 dolara od 9 milijardi dolara ne-MMF-ovih sredstava još nije identificirano.
Ukupni iznos od 27 milijardi dolara znatno je veći od 15 milijardi dolara o kojima se prethodnih tjedana govorilo u javnom tisku i više od 20 milijardi dolara koje je Ukrajina tražila od MMF-a krajem 2013. — što je pokazatelj da se gospodarstvo pogoršava brže nego što je prijavljeno od početka 2014.
U prethodnim člancima o gospodarskoj situaciji u Ukrajini prije nekoliko tjedana, ovaj je pisac procijenio da će najmanje 50 milijardi dolara biti potrebno za stabilizaciju ukrajinskog gospodarstva u sljedeće dvije godine. Ta bi brojka mogla čak porasti do 2015.
Izjava MMF-a od 27. ožujka bavi se onim što smatra najvažnijim ekonomskim slabostima ukrajinskog gospodarstva koje zahtijevaju hitnu i usredotočenu pozornost. Te slabosti uključuju trenutačni trgovinski deficit Ukrajine, njezine brzo opadajuće međunarodne devizne rezerve, njezin fiskalni proračunski deficit i proračunski deficit njezine državne plinske tvrtke Naftogaz.
MMF procjenjuje da je trgovinski deficit Ukrajine (izvoz minus uvoz) od oko 9% BDP-a (17 milijardi USD godišnje) posljedica stagnacije ukrajinskog izvoza. Ono što MMF predlaže kako bi se to riješilo jest dopustiti ukrajinskoj valuti da nastavi 'slobodnije plutati'. Ukrajinska valuta je do sada u 2014. već pala 26% u odnosu na dolar. Dakle, ideja je dopustiti valuti da još više opada. U teoriji, to će ukrajinski izvoz učiniti konkurentnijim i zauzvrat smanjiti trgovinski deficit. Problem je što će također rezultirati naglim porastom troškova uvoza, a time i inflacijom za ukrajinska kućanstva. Politika MMF-a za poticanje daljnjeg pada valute, drugim riječima, značit će još veću domaću inflaciju, prvenstveno za kućanstva, a time i manju potrošnju kućanstava na ostala dobra i usluge.
Dopuštanje daljnjeg pada valute također sugerira da je politika MMF-a da ukrajinska središnja banka ne intervenira agresivno u narednim mjesecima kako bi poduprla valutu na globalnim tržištima. To oslobađa više sredstava MMF-a za servisiranje plaćanja duga zapadnim bankama za tekuće i prošle zajmove. Kao što stoji u priopćenju MMF-a, "prijete velike otplate inozemnog duga u 2014.-15.". Iznos duga koji treba platiti procjenjuje se na 6.2 milijarde dolara. Tako će ukrajinska kućanstva dijelom platiti plaćanje duga zapadnim bankama tako što će se morati prilagoditi višoj inflaciji i smanjiti svoju stvarnu potrošnju.
S obzirom na to da će 6.2 milijarde dolara od ukupnog paketa MMF-a od 27 milijardi dolara otići na servisiranje plaćanja duga zapadu, to također znači da samo oko potencijalno 21 milijarda dolara od ukupnog iznosa pomoći MMF-a ostaje za poticanje ukrajinskog gospodarstva. Ali ključna riječ ovdje je 'potencijalno', budući da će mnogo manje od 21 milijarde dolara zapravo ući u gospodarstvo—i bit će kompenzirano s mnogo više 'iznesenih' po dogovoru s MMF-om.
Neto injekcija MMF-a od 21 milijarde dolara ekonomska je iluzija. Evo zašto.
Prvo, ukrajinsko gospodarstvo će pasti kao rezultat paketa MMF-a jer mjere MMF-a zahtijevaju velike promjene u ukrajinskoj monetarnoj i fiskalnoj politici koje će u neto smislu usporiti, a ne potaknuti ukrajinsko gospodarstvo.
Na primjer, izjava MMF-a poziva na monetarnu politiku koja cilja na "stabilnost domaćih cijena uz održavanje fleksibilnog tečaja". To znači da će MMF zahtijevati od središnje banke, Nacionalne banke Ukrajine (NBU), da smanji ponudu novca u Ukrajini i tako podigne domaće kamatne stope, kao dio „okvira za ciljanje inflacije tijekom sljedećih dvanaest mjeseci čvrsto usidriti inflacijska očekivanja.” Bez ekonomskog žargona, ono što to znači jest da će politika NBU-a i MMF-a koja podiže kamatne stope usporiti gospodarstvo kako bi se neutralizirali očekivani inflatorni pritisci od uvoza koji će nastati uslijed daljnjeg pada valute. Ta politika povećanja kamatnih stopa osmišljena da nadoknadi očekivanu uvoznu inflaciju dodatno će usporiti realno gospodarstvo. A to se prevodi u daljnji gubitak radnih mjesta jer poduzeća smanjuju proizvodnju zbog rastućih troškova kamata.
Ali to nije pola svega. Mjere MMF-a neće rezultirati samo porastom uvozne inflacije, već će proizvesti još veće inflatorne pritiske kao rezultat uvjeta koje diktira MMF u vezi s ukrajinskim prirodnim plinom. Procjene su da će cijene prirodnog plina porasti za 79% kao rezultat povećanja cijena plina od 50% koje je diktirao MMF. Istovremeno, kako cijene plina rastu subvencije za plin za kućanstva bit će potpuno ukinute tijekom sljedeće dvije godine, prema dogovoru s MMF-om.
Objavljeno je da su subvencije za plin kućanstvima ekvivalentne 7.5% ukrajinskog BDP-a. Dakle, ukidanje subvencija za plin znači smanjenje potrošnje od 6.5 milijardi dolara godišnje, budući da će kućanstva morati smanjiti drugu potrošnju kako bi sada platila poskupljenja plina i potpuno postupno ukidanje subvencija za plin.
To postupno ukidanje subvencija za plin i povećanje cijena plina od 79% znači smanjenje stvarne potrošnje od 13 milijardi dolara tijekom dvije godine, 2014.-15. Tih 13 milijardi dolara dodatno smanjuje preostalu 21 milijardu dolara paketa MMF-a, ostavljajući samo 8 milijardi dolara u potencijalnom neto preostalom poticaju za realno gospodarstvo iz sporazuma s MMF-om. Međutim, to još uvijek nije cijela slika negativnog utjecaja dogovora s MMF-om na ukrajinsko gospodarstvo.
Dogovor s MMF-om također poziva na reforme 'fiskalne politike' ili ono što naziva potrebom za 'provođenjem dublje fiskalne prilagodbe' koja će 'smanjiti fiskalni deficit na oko 2.5% BDP-a do 2016.' To smanjenje proračuna od 2.5% predstavlja dodatnih 4.5 milijardi dolara u kombiniranom godišnjem rezanju potrošnje ukrajinske vlade (i/ili povećanju poreza), vjerojatno u svakoj od sljedeće dvije godine.
Smanjenje potrošnje će bez sumnje proizaći iz smanjenja radnih mjesta u vladi i smanjenja plaća za preostale vladine radnike. Također će nedvojbeno uključivati duboke rezove u mirovinskom sustavu koji će utjecati na sve umirovljenike, što će prema nekim procjenama značiti rezove u mirovinama do 50% do 2016. Moguće je da će smanjenje državnog deficita od 4.5 do 9 milijardi USD u sljedećih 1 do 2 godine značit će povećanje poreza na promet za potrošačka kućanstva jer se porezi smanjuju za poduzeća, budući da izjava MMF-a od 27. ožujka također poziva na “mjere za olakšavanje povrata PDV-a (poreza na dodanu vrijednost) poduzećima”.
U svojoj izjavi od 27. ožujka MMF nije izričito naveo potrebno smanjenje broja radnih mjesta, plaća i mirovina. Očito se čeka da privremena ukrajinska vlada sebi i ukrajinskom narodu nanese te ekonomske rane, nakon čega će Uprava i Izvršni odbor MMF-a odobriti ponuđeni dogovor.
Ukratko, sporazum s MMF-om od 27. ožujka poziva na isplatu zapadnim bankama i zajmodavcima 6.5 milijardi dolara u sljedeće dvije godine za plaćanje duga. Dodatno zahtijeva smanjenje subvencija za plin za kućanstva za dodatnih 13 milijardi dolara plus potpuno postupno ukidanje subvencija za plin. I neizravno poziva ukrajinsku vladu da smanji potrošnju za najmanje 8 milijardi dolara (2.5% BDP-a) u sljedeće dvije godine—u obliku rezova u vladinim poslovima, smanjenja plaća za vladine radnike i vjerojatnog smanjenja mirovina. 50% za umirovljenike općenito.
Kad se sve to zbroji, ne iznenađuje da iznosi oko 27 milijardi dolara. To je 27 milijardi dolara ekonomske potrošnje i poticaja izuzetih iz ukrajinske realne ekonomije prema dogovoru s MMF-om. Drugim riječima, oko 27 milijardi dolara koliko će MMF navodno dati BDP-u prema objavi od 27. ožujka. Što znači da će ukrajinska kućanstva platiti MMF-ov paket od 27 milijardi dolara s višim cijenama plina, ukidanjem subvencija za plin, smanjenjem radnih mjesta i plaća u vladi te velikim smanjenjem mirovina.
Ali 27 milijardi dolara zapravo nije 'ravnomjerna zamjena'. To je zapravo neto negativan poticaj za Ukrajinu zbog sastava sporazuma s MMF-om. Imajte na umu da odljev plaćanja duga prema zapadu u iznosu od 6.2 milijarde dolara neće imati apsolutno nikakav pozitivan utjecaj na ukrajinski BDP. Dakle, prije svega, to je zapravo samo MMF-ova neto 21 milijarda dolara ''in'' naspram ukrajinskih 27 milijardi dolara izvučenih ''iz gospodarstva prema zahtjevima MMF-a. Ali čak ni 21 milijarda dolara 'in' naspram 27 milijardi $ 'out' nije prava neto procjena.
Izvučenih 27 milijardi dolara odražava 'efekt umnožavanja' potrošnje kućanstava koji je puno veći od 21 milijarde dolara neto injekcije domaće Ukrajine od strane MMF-a. Ako se pretpostavi konzervativni umnožavajući učinak od 1.5, iznos izvučen iz ukrajinskog gospodarstva iznosi više od 40 milijardi dolara u sljedeće dvije godine — ogromna svota s obzirom da ukrajinski BDP 2012. nije bio veći od 175 dolara i da je 2013. stagnirao . Naravno, 'out' od 40 milijardi $ prilagođeno je 'in' od 21 milijarde $ i njegovim efektom umnožavanja. No dok će do 'ispada' od 40 milijardi dolara definitivno doći, nema jamstva da će se puna injekcija MMF-a od 21 milijarde dolara zaista dogoditi.
Nešto od te 21 milijarde dolara ukrajinska će središnja banka bez sumnje 'staviti sa strane' kako bi obnovila svoje devizne rezerve, koje danas iznose oko 10 milijardi dolara ili manje. Dio će se koristiti za pomoć ukrajinskim poduzećima u kupnji europskih uvoznih poluproizvoda, za koje se predviđa da će značajno porasti u troškovima kako ukrajinska valuta nastavi padati. A dio će otići na zajmove NBU-a ukrajinskim tvrtkama koje će gomilati gotovinu, a ne koristiti je za proširenje proizvodnje. Sve to znači da vjerojatno više od polovice neto injekcije MMF-a od 21 milijarde dolara zapravo neće utjecati na stvarno ukrajinsko gospodarstvo. Uzevši u obzir ova 'curenja', višestruki učinci injekcija MMF-a će se bez sumnje pokazati negativnima. Nije nerazumno pretpostaviti da neće više od neto 10 milijardi dolara od MMF-ovih 21 milijarde dolara stići u ukrajinsko realno gospodarstvo kao poticaj.
To ne ostavlja više od 10 milijardi dolara neto poticaja u sljedeće dvije godine, nadoknađeno 'multiplikatorom' od 40 milijardi dolara smanjenja realne ekonomije u sljedeće dvije godine. Neto smanjenje ukrajinskog BDP-a od 30 milijardi dolara u sljedeće dvije godine, ili oko 15 milijardi dolara godišnje, predstavlja kumulativni pad BDP-a od najmanje 18%. I to je depresija poput grčke.
Apsorbiranjem ukrajinskog gospodarstva u eurozonu, potonja zapravo pod svoje gospodarsko okrilje preuzima još jednu 'Grčku' i 'Španjolsku'. I kao u slučaju ovih potonjih gospodarstava, oni koji će platiti neće biti bankari i multinacionalni poslovni ljudi, već ukrajinski narod. Ali to je bitna i ponovljena povijest i naslijeđe dogovora MMF-a na globalnoj razini u posljednja tri desetljeća.
Dr. Jack Rasmus autor je knjiga iz 2010. i 2012., "Epska recesija: Preludij u globalnu depresiju" i "Obamino gospodarstvo: Oporavak za nekolicinu", Pluto Press, 2010. i 2012. Vodi tjednu radio emisiju 'Alternative Visions' ', na Progressive Radio Network u SAD-u. Njegova web stranica je www.kyklosproductions.com a njegov blog je jackrasmus.com. Njegovo twitter ime je @drjackrasmus.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije
1 Komentar
Kao što Ukrajina nažalost otkriva, nije vam potrebna invazija da biste silovali i opljačkali zemlju. Oligarsi to mogu učiniti bez ispaljenog metka - ne računajući njihove snajperiste. Zapad je usredotočen na Krim kako bi odvratio pozornost od onoga što će se dogoditi ukrajinskom narodu. Na Krimu će se mirovine gotovo udvostručiti, u Ukrajini će biti prepolovljene. 21 milijarda dolara "obećane" pomoći otići će zapadnim bankama i oligarsima, dok će Ukrajinci raditi kao nadničari u Rusiji. Samo prošle godine gotovo 3 milijuna ljudi našlo je posao u Rusiji. U 2013. njihova je zarada u Rusiji iznosila preko 20 milijardi dolara, što je oko 12% ukrajinskog BDP-a.