SAD će izgubiti 2 milijuna radnih mjesta samo u ožujku (Bloomberg News). Američki BDP će pasti za -24% do -30% u drugom kvartalu (Goldman-Sachs & Morgan-Stanley Banks). Stopa nezaposlenosti mogla bi porasti na 30% (guverner Feda St. Louisa, Bullard). Federalne rezerve obećavaju 4 milijarde dolara više za prethodno spašavanje banaka (Marketwatch). Financijska tržišta implodiraju i kreditni sustav na rubu zamrzavanja. Trump i američki političari razmišljaju o vraćanju ljudi na posao unatoč višim troškovima infekcija i smrti od virusa!
Prije mjesec dana, krajem veljače 2019., bio sam uvjeren da je stigla recesija koju sam predviđao od siječnja 2019. Prije dva tjedna počeo sam pisati da će ovo biti još jedna 'Velika recesija 2.0', kao 2008.-09. Sada čak ni u to nisam toliko uvjeren. Može biti gore, puno gore.
Realna ekonomija SAD-a smanjuje se brže nego 2008. ili 1932
Još prošli tjedan investicijska banka Goldman Sachs predviđala je pad američke realne ekonomije od -14% u drugom tromjesečju, travanj-lipanj 2020. Morgan Stanley je slijedio sa svojim predviđanjem pada američkog BDP-a od -30%. Goldman je od tada promijenio svoju početnu prognozu na -24%.
To se može usporediti s najgorim tromjesečnim padom 1932., u jeku Velike depresije 1930-ih, od -13%. Trenutačna kontrakcija, drugim riječima, dolazi brže i dublje nego bilo koja dosad zabilježena—bilo u usporedbi s velikom recesijom 2008.-09. ili depresijom iz 1930-ih.
Od kraja ožujka 2020. oko trećina američkog gospodarstva sada je zatvorena. Više slijedi. Regije SAD-a koje su najizravnije i najjače pogođene koronavirusom – država Washington, Kalifornija i New York – su one u kojima su poslovne aktivnosti gotovo ugašene, osim hitnih službi. Ostala područja, poput Illinoisa, Texasa i Floride, brzo ih sustižu.
S obzirom na širenje zatvaranja, usmjereno na države visoke koncentracije ekonomske proizvodnje, prema sadašnjim guvernerima središnjih banaka Federalnih rezervi, stopa nezaposlenosti će porasti čak do 30%, i to brzo, prema guverneru Federalnih rezervi okruga St. Louis, Bullardu. Predviđanja su da će najmanje 2 milijuna biti nezaposleno samo u ožujku, samo u prvom mjesecu krize. Taj mjesečni porast nezaposlenosti premašuje i najgore mjesece 2008-09 prije Velike recesije.
Ukratko, realna ekonomija u SAD-u pala je u ekonomsku 'komu', kako su to neki točno nazvali.
Ali to je gospodarstvo već bilo slabo i krhko kad ga je učinak virusa gurnuo s litice. Već krajem 2019. poslovna su se ulaganja smanjivala devet mjeseci, proizvodni je sektor bio u recesiji, na trgovinu su negativno utjecali Trumpovi trgovinski ratovi 2018.-19., a potrošnja kućanstava pokazivala je ozbiljne znakove slabljenja. Na primjer, s obzirom na potrošnju kućanstava, stopa neplaćanja kreditnih kartica za prosječne obitelji porasla je na gotovo 9% do kraja 2019., više od 7 milijuna kredita za automobile nije platilo, a neplaćanja studentskih kredita također su rasla (iako su prikrivena pametno vladino ponovno kategoriziranje neplaćanja kredita). Potrošač nije bio u dobroj formi, drugim riječima, održavajući potrošnju na površini uglavnom zahvaljujući potrošnji srednje klase temeljenoj na kreditima i potrošnji kućanstava s visokim dohotkom temeljenoj na napuhavanju dionica i financijskim dobicima (učinak bogatstva) i Trumpovim ogromnim rezovima poreza od 2018-19 teče do njihovih krajnjih crta.
Onda je virus udario ekonomiju poput bejzbol palice u potiljak!
Implozija cijena na financijskim tržištima
Tržišta financijske imovine počela su padati. Umjetno poticana tri godine pod Trumpom, američka financijska tržišta bila su potaknuta Trumpovim smanjenjem poreza vrijednim više trilijuna dolara i niskim kamatama prethodnih godina. Taj porez i jeftini novčani dobitak za poslovanje, više menadžere i dioničare zauzvrat je redistribuiran menadžerima i dioničarima u obliku poplave otkupa dionica i isplata dividendi. Više od 3.4 trilijuna dolara, zapravo, u samo posljednje tri godine!
Povratni otkupi i dividende su tada ponovno velikim dijelom preusmjereni natrag na dionice i druga financijska tržišta. Umjetni baloni financijske imovine su rasli. Ali sve je to bilo umjetno, potaknuto jeftinim novcem i golemim smanjenjem poreza redistribucijom prihoda investitorima, korporacijama i najbogatijih 1%.
Pod Trumpom, od 2017. do 2019. otkupi dionica ukupno su iznosili više od 2 trilijuna dolara. Uglavnom je otišao profesionalnim ulagačima i izvršnim direktorima i višim menadžerima kompanija (u tehnološkim tvrtkama iznos otkupa koji je otišao izvršnim direktorima i višim menadžerima iznosio je čak 70%, kao što se primjerice dogodilo u Appleu).
Drugi $ 1.4 trilijuna podijeljen je dioničarima u obliku isplate dividende. To je ukupno više od 3.5 trilijuna dolara u smanjenju poreza i prihodima potaknutim niskim kamatama preraspodijeljenim najbogatijim kućanstvima. Većina ovog golemog neočekivanog prihoda ponovno je uložena u financijska tržišta. Samo američko tržište dionica pod Trumpom je poraslo za 25%-35% u samo tri godine. A to je otprilike iznos koji su se ista tržišta sada srušila u samo jednom mjesecu pod ekonomskim utjecajem virusa!
Pad cijena dionica jedan je od ključnih pokazatelja početka velike recesije, ali ni normalan. Isto se odnosi i na širenje kolapsa financijske imovine na druga financijska tržišta.
Američke dionice već su se smanjile za 35%-40%. Terminske cijene nafte i robe porasle su za 40% ili više, budući da je cijena barela sirove nafte pala sa 70 USD na raspon od srednjih 20 USD po barelu. Cijene ostalih industrijskih roba za 20%-30%. Valute (poznate i kao devize) svugdje u svijetu devalviraju, s najvećim pritiskom u Indiji, Aziji i Latinskoj Americi. Tržišta obveznica – korporativna i državna – sada su također počela osjećati pritisak i počinju se lomiti. A tržišta obveznica su daleko važnija za stabilnost kapitalističke ekonomije čak i od tržišta dionica.
Kako cijene financijske imovine brzo padaju, vlasnici te imovine pokušavaju je odbaciti kako bi obuzdali gubitke. Svatko želi prodati; nitko ne želi kupiti. Cijene dalje padaju. Često se kupuju uz maržu, posuđivanjem novca za kupnju više imovine tijekom razdoblja procvata, 'margin calls' zahtijevaju još veću prodaju—i još veći pad cijena financijske imovine. Ulagači očajnički žele prikupiti novac kako bi pokrili svoje gubitke. 'Želja za gotovinom' preplavljuje psihologiju investitora, poslovanja i potrošača. Kako gubici premašuju mogućnost prikupljanja gotovine, financijska tržišta počinju implodirati. I sada padaju linije 'deset čunjeva', jedna za drugom.
Preventivno spašavanje banaka i investitora
Prva tržišta dionica, ali u posljednjih mjesec dana, repo tržišta na kojima banke međusobno pozajmljuju; zatim tržišta komercijalnih papira i fondovi tržišta novca; zatim tržišta općinskih obveznica; i stambene hipoteke; i zajmovi s polugom (bezvrijedni zajmovi); i, iza kulisa i sve intenzivnije, korporativne obveznice visokog prinosa (junk) i takozvane BBB korporativne obveznice investicijskog razreda.
Potonje tržište bezvrijednih korporativnih obveznica + BBB samo u SAD-u procjenjuje se na 6 trilijuna dolara. Zajmovi uz financijsku potporu još 1.2 trilijuna dolara. Muni obveznice od 4 trilijuna dolara. Stambene hipoteke 11 trilijuna dolara. Sada su svi u nevolji. Plus reposi, komercijalni novčani fondovi, i tako dalje.
I nemojmo zaboraviti globalnu deflaciju cijena nafte i robe, kolaps valuta tržišnih ekonomija u nastajanju, pa čak i rastuće probleme s državnim obveznicama poput američkih trezorskih obveznica, Gilts (UK), Bunds (Njemačka) i drugih, od kojih su mnoge već bile negativne ocijeniti teritorij.
Ukratko, opći kolaps financijskih tržišta bio je glavna karakteristika financijske krize 2008.-09. I sada je vraćeno s osvetom.
Također se vraćaju očajnički napori Federalnih rezervi (i drugih središnjih banaka diljem svijeta) da popune rastuće crne rupe u bankama, bankama u sjeni i korporativnim bilancama novom likvidnošću (novčanim injekcijama) kako bi pokušali spriječiti neispunjavanje obveza i stečajeve. Spašavanje banaka i poduzeća već je počelo - čak i prije nego što banke propadnu. To je preventivno u 2020., za razliku od 'naknadno' kao 2008. Banke još nisu propale i spašavaju se!
Savezne rezerve su u jednom tjednu sredinom ožujka ubrizgale 2.2 trilijuna dolara u obliku 1.5 bilijuna dolara za repo tržište i još 700 milijardi dolara u izravnu kupnju hipotekarnih obveznica i državnih obveznica u vlasništvu investitora. Slijedilo je s neograničenim dodatnim novcem kako bi se spriječio kolaps komercijalnih fondova tržišta papirnog novca, muni obveznica, hipotekarnih obveznica, i navodno kako bi se poduprle kreditne kartice i tvrtke za financiranje automobila od njihovih očekivanih gubitaka. Fed je također najavio da će 'zamijeniti' američke dolare za strane valute drugih središnjih banaka kako bi pomogao njihovim gospodarstvima. Fed se obvezao na još 4 tisuće dolara u novčanim injekcijama bankama. I to je dodatak na već predanih 2.2 bilijuna dolara.
Drugim riječima, bankari će dobiti 6.2 milijarde dolara, a to je vjerojatno samo početak. Usput, taj se iznos može usporediti s otprilike 4.5 tisuća dolara korištenih za spašavanje banaka 2008.-09.
Što je s nebankarskim tvrtkama? Dobili su desetogodišnje Trumpovo smanjenje poreza u siječnju 2018. za ne manje od 4.5 trilijuna dolara! Potom su 2019. godine dobili još više poreznih rupa u iznosu od 427 milijardi dolara više. Sada republikanski Senat u američkom Kongresu predlaže novih 500 milijardi dolara gotovo bez ikakvih uvjeta.
Još jedan uspjeh za nebankarske korporacije u Americi
Nasuprot tome, poticaj fiskalne potrošnje za Main St. i obitelji srednje radničke klase ukupno iznosi oko 500 milijardi dolara u zakonu za oporavak od krize 2020. koji je na čekanju. Uključuje jednokratni gotovinski rabat za kućanstva od 3,000 USD, ali nakon toga nema povećanja naknada za nezaposlene. Jasno je da se radi o hitnom paketu od 30 dana, iako će utjecaj virusa na američko gospodarstvo biti još mjesecima.
Američko gospodarstvo generira 1.7 trilijuna dolara potrošnje svaki mjesec. Paket fiskalnih poticaja od 1 bilijun dolara koji dolazi iz Kongresa tako će nadomjestiti jedva polovicu izgubljene potrošnje američkog gospodarstva.
Veliki korporativni interesi i političari u Washingtonu DC znaju dubinu trenutne ekonomske krize - financijske i stvarne. Osiguravaju bankare i investitore u iznosu od 6.2 trilijuna dolara, s otvorenom čekovnom knjižicom za više ako je potrebno. Ali oni osiguravaju samo jednomjesečno spašavanje Main St.
Trump već tvita da će ovaj paket biti pregledan za 15 dana. Razmišlja kratkoročno. Tako su i drugi političari. Njihovi mediji guraju temu da su 'možda ekonomski troškovi previsoki za cijenu stope smrtnosti od virusa' koji će se dogoditi. Političari poput guvernera New Yorka, Cuoma, postavljaju to pitanje, signalizirajući raspravu koja sada raste unutar ekonomske i političke elite; pripremaju javnost. Spremaju se zamijeniti ljudske živote za svoju ekonomiju. Spremaju se vratiti ljude na posao nakon mjesec dana, bez obzira na zdravstvene posljedice. Više se boje ekonomskog kolapsa i gubitka prihoda nego virusa i njegovog uništavanja američkih života.
Trump bi uskoro mogao odlučiti objaviti "neka se vrate na posao". Možda je to odjek zloglasne rečenice Marije Antoanete dok su i njezini građani umirali: "neka jedu kolače".
Ukratko, sada ćemo vidjeti da su životi ljudi potrošni, za njihove profite, prihode i bogatstvo koji to nisu.
Na ovom blogu pogledajte predviđanja dr. Rasmusa od rujna 2018. o recesiji i aktualnim događajima. I završavajući poglavlja svojih knjiga, 'Sustavna krhkost u globalnoj ekonomiji' 2016.; 'Središnji bankari na kraju konopa: monetarna politika i nadolazeća depresija' 2017.; 'Epska recesija: Uvod u globalnu depresiju' 2010.; i najnoviji 'Pošast neoliberalizma' 2020.. Za komentare iz dana u dan i svaki sat pridružite se dr. Rasmusu na twitteru na @drjackrasmus, i slušajte njegove tjedne komentare radijskih emisija u dubini dok se kriza odvija, na http://alternativevisions.podbean.com.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije