VANCOUVER, 9. listopada (IPS) – Dok se izbori u Ontariju u srijedu približavaju kraju, nastavlja se dugogodišnja borba oko prava na zemlju u istočno-središnjoj kanadskoj pokrajini između skupina Prvih naroda i interesa rudarstva i sječe koji su dobili koncesije za eksploataciju resursa u golemoj borealnoj šumi poznatoj kao Grassy Narrows.
Asubpeeschoseewagong, autohtono ili ojibwaysko ime za Grassy Narrows, nalazi se 80 kilometara sjeverno od Kenore, Ontario. Članstvo benda je otprilike 1,000, a njihovo područje tradicionalnog korištenja zemljišta proteže se na oko 4,000 kilometara. Otprilike polovica zajednice još uvijek slijedi način preživljavanja koji se oslanja na lov, hvatanje zamkama i skupljanje bobica i lijekova sa zemlje.
Zajednica kaže da su multinacionalne tvrtke za sječu već posjekle 50 posto njihove tradicionalne zemlje, a trenutne dozvole koje izdaju vlasti Ontarija dopuštat će nastavak čiste sječe još više od 25 godina.
“Problemi s rudarenjem se nastavljaju i dozvole se izdaju unatoč odluci Vrhovnog suda o pravima domorodaca”, rekao je za IPS John Cutfeet iz obližnjeg Kitchenuhmaykoosib Inninuwug First Nations u blizini Grassy Narrowsa.
Grassy Narrows First Nation dio je ugovora iz 1873. koji priznaje pravo naroda Anishnaabe "da se bave lovom i ribolovom u cijelom području". Nedavne odluke Vrhovnog suda potvrdile su dužnost vlade da provede značajne razgovore s domorodačkim skupinama prije provedbe projekata koji utječu na njihovu zemlju.
Početkom rujna vlada Ontarija imenovala je bivšeg suca Vrhovnog suda Franka Iacobuccija da olakša pregovarački proces i da preporuke za rješavanje zastoja. Očekuje se da će razgovori započeti u studenom.
"Tvrtke buše ne poštujući vladavinu zakona", rekao je Cutfeet. “Faktički nije bilo konzultacija ili smještaja naših ljudi. Zemljište po ugovoru bilo je ispunjenje procesa zemljišnih zahtjeva. Vlada i tvrtke ilegalno su prisutne na našim teritorijima.”
Zajednica Grassy Narrows pretrpjela je mnoge traume tijekom godina, uključujući prisilno pohađanje ozloglašenih kanadskih i sada već nepostojećih internata, prisilno preseljenje dalje od svojih tradicionalnih životnih područja, plavljenje svetišta i grobnih mjesta projektima brana hidroelektrana i čiste usjeke sječu svojih šuma. Otpadna živa iz tvornice papira izgrađene 1970-ih zagadila je lokalne rijeke i stvorila razorne dugoročne zdravstvene probleme.
U usporedbi s drugim rasnim i kulturnim skupinama u Kanadi, domorodačko stanovništvo ima najniži očekivani životni vijek, najveću stopu smrtnosti dojenčadi, većinu nestandardnih i prenapučenih stanova, nižu razinu obrazovanja i zaposlenosti te najviše stope zatvaranja. Domaći ljudi prednjače u statistici samoubojstava, alkoholizma i zlostavljanja u obitelji.
Brant Olson iz Rainforest Action Projecta rekao je za IPS: “Amnesty International i mnoge skupine potvrdile su probleme u Grassy Narrowsu. Povijesni i politički kontekst je strašan zbog industrije sječe drva. Od sredine 1960-ih, veliki dijelovi zajednice bili su nenastanjivi i postojali su trajni zdravstveni problemi i 25 posto nezaposlenosti. To je navelo grupu Grassy Narrows da zatraži moratorij na razvoj [u siječnju]. Želimo osigurati da kupci drva poštuju moratorij.”
“Zajednica ne vjeruje namjerama tvrtki kao što su Abitibi Consolidated i Weyerhauser,” rekao je Olson.
Jim Loney, član Christian Peacemakers Teama, koji je imao izaslanstvo u regiji, rekao je za IPS da je šumsko poduzeće Abitibi-Consolidated posjeklo tradicionalno područje korištenja zemljišta na kojem love, hvataju zamke i pecaju. Prema Loneyju, zamke su nestale u čistim usjecima, od kojih su neki dugi i kilometar.
U prosincu 2002. skupina ljudi iz zajednice, uključujući srednjoškolce, formirala je blokadu kako bi zaustavila čistu sječu. Organizacije za ljudska prava kao što su Christian Peacemakers Team i Amnesty International došle su u Ontario na poziv Grassy Narrows Environmental Committee kako bi bile prisutne na mjestu blokade.
Međunarodne organizacije civilnog društva od tada su pomogle u izgradnji političke potpore za ciljeve blokade i upozorile vlasti UN-a. “Puno je bilo pružanja pomoći, educiranja javnosti, stvaranja saveznika i saveza te izgradnje solidarnosti u potpori zajednici Grassy Narrows,” rekao je Loney.
Prošlog mjeseca ekološke i aboridžinske skupine razvile su 75 metara dug transparent u obliku strelice na travnjaku zakonodavnog tijela Ontarija koji je zahtijevao "Native Land Rights Now". Javnu demonstraciju organizirali su Rainforest Action Network i Christian Peacemaker Teams. Rainforest Action Network organizira kampanju kojom pokušava spriječiti drvoprerađivačkog diva Weyerhauser u nabavi drva čistom sječom.
Loney je dodao da bi pokrajinske i federalne vlade trebale poštovati svoje obveze i odgovornosti prema ljudima Prvih naroda i konzultirati se o pitanjima koja se odnose na korištenje zavičajne zemlje. Kako rudarske i šumarske tvrtke napreduju s razvojem, postoji zabrinutost oko stvaranja visokoprofilnog i vjerodostojnog procesa za posredovanje u sporu oko prava na zemljište.
Predstavnici prvih naroda na događaju 21. rujna opisali su kako takvi projekti degradiraju zemlju, remete tradicionalne kulturne običaje i poništavaju ekonomska prava koja su im zajamčena prema kanadskom ustavu.
"Mi, osnovni ljudi Anishnabega, imamo obvezu zaštititi zemlju i kulturu i naš način života za budućnost naše djece i unuka", rekla je Judy Da Silva iz Grassy Narrows First Nations u izjavi.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije