Izvor: Nezavisni medijski institut
Posljednjih sedmica, Donald Trump je ismijavan, zalivan prezirom i više puta žigosan kao "lažov", kao i egzistencijalna prijetnja demokratiji u Sjedinjenim Državama, od strane najvećih medija u zemlji. Ovo je odgovor na njegove pokušaje da poništi rezultate predsjedničkih izbora u SAD-u i tvrdnje - bez dokaza - da su ukradeni. On se i dalje drži ovih navoda, ali će napustiti Bijelu kuću 20. januara.
Ali prije nešto više od godinu dana, sličan pokušaj je pokrenut u Boliviji, i zapravo je prevagnuo. Demokratski izabrani predsjednik zemlje Evo Morales svrgnut je tri sedmice nakon glasanja 20. oktobra, prije nego što je njegov mandat završen. Napustio je zemlju nakon što ga je vojska "tražila" da podnese ostavku.
Sličnosti su izvanredne. Lideri bolivijske opozicije nagovestili su prije prebrojavanja glasova, kao i Trump, da će ne prihvatiti rezultat ako su izgubili. Poput Trampa, imali su nema dokaza za njihov navode prevare prilikom prebrojavanja glasova. Kao i kod Trumpa, lažnost njihovih optužbi je bila očigledna prvi dan.
Neki čitaoci mogu dovesti u pitanje relevantnost poređenja sa zemljom u razvoju čije demokratske institucije imaju kraću historiju i na mnogo su način slabije od onih u američkoj vladi. Ali bolivijska desnica ne bi uspjela, gdje Trump nije uspio, da nije bilo još jedne važne razlike: bolivijska desnica je imala moćnu pomoć izvan zemlje u izvođenju puča.
Nije iznenađujuće da je dio ove pomoći došao od Trumpove administracije, koja navedeno dan nakon puča da „Moralesov odlazak čuva demokratiju i otvara put bolivijskom narodu da se čuje njihov glas“.
Još važnija pomoć stigla je od Organizacije američkih država (OAS), koja, ne slučajno, 60 posto svojih sredstava dobiva od Sjedinjenih Država. OAS također trenutno ima vođu, Luisa Almagra, kome je u vrijeme izbora u Boliviji bila potrebna podrška Trumpa i njegovih savezničkih desničarskih vlada u Americi kako bi ponovo bio izabran za čelnika organizacije. OAS je izdao a izjava dan nakon izbora, izražavajući "duboku zabrinutost i iznenađenje drastičnom i teško objašnjivom promjenom trenda preliminarnih rezultata".
Ispostavilo se da je ova tvrdnja "lažna", kao što će kasnije New York Times izvještaj; ali kako je Times primijetio, ova lažna tvrdnja je “promijenila historiju južnoameričke nacije”. Promijenio je historiju jer je poslužio kao politička osnova za vojni udar 10. novembra 2019. godine.
Još jedna sličnost: sjetite se kada su bili Trump i njegovi republikanski saveznici Govoreći da su Demokrate ovdje “krale” izbore jer su kasniji, uglavnom glasovi putem pošte uglavnom dolazili od demokrata? Naravno, ovo je bilo netačno; istina je jednostavno bila da je više demokrata nego republikanaca glasalo putem pošte.
Optužba OAS-a u Boliviji bila je ista: iz različitih razloga – uključujući geografske – glasovi u pro-Moralesovim područjima stigli su kasnije od onih za suprotstavljene kandidate. To je bilo očigledno od dana nakon izbora jednostavnim gledanjem na područja odakle su dolazili raniji i kasniji glasovi; svi podaci su bili na webu. Zbog toga je 133 ekonomista i statističara iz raznih zemalja – većina iz Sjedinjenih Država – potpisalo pismo zahtijevajući da OAS povuče svoje lažne izjave.
Zbog toga su četiri člana američkog Kongresa Na pitanje OAS ako su ikada uzeli u obzir mogućnost – koja začudo nije spomenuta u još tri izvještaja OAS-a – da su stanice koje su kasnije izvještavale politički drugačije od ranijih.
Prošlo je godinu dana, a OAS još uvijek nije odgovorio.
U oktobru je de facto vlada, koja je preuzela vlast nakon prošlogodišnjeg puča, održala izbore, nakon što ih je dva puta odlagala. Luis Arce, ministar ekonomije Evo Moralesa 13 godina, pobijedio je s razlikom od više od 26 postotnih poena.
Ali ljudi koje je ubila vlada nakon državnog udara, uključujući najmanje 22 osobe ubijene u dva masakrikoje su počinile snage sigurnosti, ne može se vratiti u život. Sve žrtve su bile starosedeoci.
Poput Trumpovog napora u Sjedinjenim Državama—kao što se vidi u nedavnom republikancu pokušaj izbaciti stotine hiljada glasova iz Detroita u Mičigenu, gde skoro 80 odsto stanovnika čine crnci – napad na demokratiju u Boliviji je takođe vezan za sistemski rasizam.
Evo Morales je prvi domorodački predsjednik u zemlji s najvećim postotkom autohtonog stanovništva u Americi, koji je velikom većinom podržao njega i njegovu stranku; vođe puča su uliven s bijelim supremacistima i nastoje vratiti dominacija uglavnom bijele elite koja je vladala zemljom prije nego što je Morales prvi put izabran 2005. godine.
Američki predstavnici Jan Schakowsky i Jesus "Chuy" Garcia, obojica iz Čikaga, pozvali su Kongres da istražiti uloga OAS-a u Boliviji nakon izbora 2019.
Ovo je od vitalnog značaja, jer puč, te nasilje i politička represija koji su uslijedili, možda se nikada ne bi dogodili bez ključne uloge OAS-a. Možda je najvažnije da je OAS imala ogroman uticaj na međunarodne i domaće medije, pri čemu su mnogi novinari pogrešno vjerovali da je izborna posmatračka misija OAS-a nepristrasna, te da su stoga njihovi navodi tačni.
Ali bolivijski puč nije prvi put da je OAS zloupotrijebila svoj autoritet kao izbornog posmatrača, kako bi podržala napore koje podržavaju SAD za rušenje demokratski izabrane vlade. Ovo dogodilo se na Haitiju između 2000. i 2004. I takođe na Haitiju, OAS je 2011. uradila nešto što možda nijedan posmatrač izbora nikada nije uradio: poništila je rezultate prvog kruga predsedničkih izbora, bez čak i prebrojavanje ili statističku analizu.
OAS i njeno rukovodstvo moraju biti pozvani na odgovornost, inače će se ovi zločini nastaviti dešavati.
Ovaj članak je nastao u partnerstvu Centar za ekonomska i politička istraživanja i Ekonomija za sve, projekat Nezavisnog instituta za medije.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati