AMY GOODMAN: Le fa'asalalau i luga ole laiga WikiLeaks website ua tu'uina atu latalata i le 400,000 fa'avasegaina fa'amaumauga a le US e uiga i le taua a Iraq, o le fa'amatalaga sili ona tele i le tala fa'asolopito o Amerika ma le tele o tala fa'alotoifale o so'o se taua i fa'amaumauga lautele. O le fa'aaliga ua maua ai le tele o fa'amaoniga fou i sauaga, sauaga ma mafatiaga na o'o i Iraq talu mai le osofa'iga a le US i le 2003. O le faʻavae o WikiLeaks o Julian Assange na faʻaalia pepa fou i le Aso Toʻonaʻi.
JULIAN ASSANGE: I la matou faʻasalalauga o nei 400,000 pepa e uiga i le taua a Iraq, o faʻamatalaga vavalalata o lena taua mai le vaʻaiga a le US, matou te faʻamoemoe e faʻasaʻo nisi o na osofaʻiga i le mea moni. Ua matou vaʻaia e tusa ma le 15,000 e leʻi faʻamauina muamua pe faʻaalia mataupu o tagata lautele oe na fasiotia i sauaga i Iraq. O Iraq, e pei ona tatou vaʻaia, o se faʻamaʻa toto i tulimanu uma o lo latou atunuu. O le faʻamoemoe o loʻo taʻua mo le alu i lena taua, o le faʻaleleia o le tulaga o aia tatau a tagata, faʻaleleia le tulafono, e leʻi tupu ma, i le tulaga o le numera o tagata na fasiotia faʻafuaseʻi, na faʻaleagaina ai le tulaga i Iraq.
AMY GOODMAN: E ui lava i faʻamatalaga a le US e faʻafeagai ai, o loʻo faʻaalia e le taua o le Pentagon le aofaʻi o tagata maliliu i Iraq. Fai mai le vaega o Iraq Body Count, o faila o loʻo i ai faʻamaoniga o le 15,000 faʻaopoopo 2004 e leʻi iloa muamua o tagata Iraqi na maliliu. O le numera e foliga mai e sili atu le maualuga ona o le taua o loʻo faʻaumatia le tele o taimi na fasiotia ai e le US fitafita tagata Iraqi, e aofia ai le osofaʻiga a le US i Fallujah i le XNUMX.
O loʻo faʻaalia foʻi i faʻamaumauga o taua le US na tuʻuina atu se faiga faʻavae aloaia e le amanaia ai aia tatau a tagata na faia e le militeri Iraqi. I lalo o se poloaiga ua taʻua o le "Frago 242" na tuʻuina atu ia Iuni 2004, na faʻasaina ai le suʻesuʻeina o soʻo se soliga na faia e fitafita Iraqi faasaga i isi Iraqis. E faitau selau mataupu o le fasioti tagata, sauaina ma le toso teine i lima o fitafita Iraqi sa le amanaiaina.
Ua aliaʻe mai foʻi ni faʻamaoniga fou o isi solitulafono tau taua a Amerika. E tusa ai ma faamaumauga o taua, na fasiotia e le US Apache helicopter e toalua Iraqis ia Fepuari o le 2007, e ui lava sa latou taumafai e toe faafoi. O le vaega o le helikopa e tutusa lava ma fasiotia tagata e to'asefululua ma manu'a ai tamaiti e to'alua i le osofa'iga ia Iulai 2007 na pu'eina i luga o le vitiō ma lia'i e WikiLeaks i le amataga o lenei tausaga. O le taimi lea na amata ai ona fa'ao'o e le au a Amerika le osofa'iga.
TOA US 1: Ia iai ni tagata taʻitoʻatasi ma auupega.
TOA US 2: Ua e manino.
TOA US 1: Ua lelei, fana.
TOA US 3: Ta'u mai pe a e maua.
TOA US 2: Tatou fana. Fa'amumu uma.
TOA US 1: Sau ia, afi!
TOA US 2: Taofi pea. Taofi pea. Taofi pea. Taofi pea.
TOA US 4: Faletalimalo, Bushmaster lua-ono, Bushmaster lua-ono, e tatau ona tatou siitia, taimi nei!
TOA US 2: Ua lelei, na'o matou fa'aulu uma tagata e to'avalu.
AMY GOODMAN: O lena osofaʻiga ia Iulai 12th, 2007 na fasiotia ai le au faigaluega e toʻalua a le Reuters: o le tagata puʻe ata o Namir Noor-Eldeen ma le avetaavale o Saeed Chmagh, le tama o le toafa. O loʻo faʻaalia foi i ogalaau a US na fasiotia ai le tele o tagata lautele i le na o le fa aso mulimuli ane. I le aso 16 o Iulai, 2007, e sefulufa tagata lautele na lipotia mai na maliliu i se osofaiga a le US i sasae o Baghdad.
O loʻo faʻaalia foi i pepa o loʻo faʻaalia e le kamupani tumaoti a le militeri Blackwater na fasiotia le tele o tagata Iraqi nai lo le taimi muamua na iloa. O loʻo i ai lipoti e sefulufa faʻalavelave faʻalavelave faʻafuaseʻi na aʻafia ai le au a Blackwater, ma iʻu ai i le maliliu o le sefulu tagata lautele ma le manuʻa o isi e toʻafitu. E le o aofia ai le fasiotiga a le Nisoor Square lea na fasiotia ai tagata lautele e sefulufitu. O le tasi vaetolu o fana na tupu a o leoleoina e le au Blackwater le au failotu a Amerika.
Mai luga o le 832 maliu na faʻamauina i siaki i le va o le 2004 ma le 2009, e tusa ma le 681 o tagata lautele. E tusa ai ma le lipoti a le Ofisa o Tusitala Su'esu'e i Lonetona, e limasefulu aiga na tutuli i luga ae tolusefulu tamaiti na maliliu.
O le faʻaaliga ua faʻailogaina le sili ona tele i le tala faasolopito o Amerika, e sili atu nai lo le 91,000 Afghanistan war logs WikiLeaks na tuʻuina atu i lenei taumafanafana. E fitu sefulu ono afe i latou ua latou tatalaina i le taimi nei. Fai mai WikiLeaks o loʻo fuafua pea e faʻasalalau isi 15,000 o loʻo taofia faʻamaumauga o taua a Aferika. O se ali’i su’esu’e a le Ami, Bradley Manning, sa falepuipui talu mai le masina o Me, ina ua pu’e fa’apagota o ia i tu’uaiga o le liki lea o mea fa’avasega.
Ua faitioina e le pulega a Obama le WikiLeaks mo faʻamatalaga lata mai. Fai mai le failauga o le Pentagon, Geoff Morrell, o WikiLeaks o loo lamatia fitafita a Amerika.
GEOFF MORRELL: O le pito i lalo, o loʻo lamatia pea a tatou 'au iinei ona o lenei faʻaaliga, ona o le mea moni o a tatou togafiti, metotia ma taualumaga o loʻo faʻaalia i totonu o nei pepa, ma o tatou fili e mautinoa lava o le a taumafai e faʻaaoga ia i tatou. , ma atili ai ona faigata ma matautia a latou galuega.
AMY GOODMAN: Ia, mo nisi fa'amatalaga, ua matou 'auai nei mo le itula atoa e tolu malo. Mai Uosigitone, DC, Pratap Chatterjee, tagata sinia i le Center for American Progress, o se tusitala suʻesuʻe na tusia tele e uiga i konekarate o loʻo faigaluega i le taua o le lalolagi i le mataʻutia, na ia tusia ni tusi se lua e uiga i le mataupu: Iraq, Inc. ma O le Ami a Halliburton. Na ia tusia e uiga i ogalaau o taua mo O Loo Vaaia o Lonetona.
O iinei i Niu Ioka, matou te faʻatasi ai ma Nir Rosen, o se tusitala tutoʻatasi na ia faʻasalalau le taua a Iraq talu mai le 2003. O ia o se tasi i le New York University Center on Law and Security ma le tusitala o le tusi fou. Mulimuli: Mulimuli ane i le Maligi toto o Taua a Amerika i le Lalolagi Mosalemi.
Ma auai mai ia i matou mai Lonetona o David Leigh. O ia o le faatonu o suesuega i O Loo Vaaia nusipepa a Lonetona. O Loo Vaaia o se tasi o fa'asalalauga fa'asalalau na tu'uina atu i ai kopi fa'apitoa o fa'amaumauga o taua a Iraki ma fa'asalalauina se fa'asologa tele i luga website.
David Leigh, tatou amata ia te oe. Aisea e te le tuʻuina mai ai ia i matou se aotelega o mea o loʻo faʻatusalia ma fai mai e lenei faʻailoga o le toetoe 400,000 pepa e uiga ia Iraq?
DAVID LEIGH: O lo'o fa'atusalia ai mea mata'utia o le tala fa'asolopito. Ma o se mea taua tele e tatau ona i ai, aua, e pei ona tatou iloa uma, i le ono pe fitu tausaga talu ai o osofaiga ma le nofoia o Iraq, o lenei mea na o mai i le auala masani e ala i faasalalauga, e ala i le milo, e le sanitized version. O le fa'ailoga lea e le'i fa'a'ofuofu. Ma, o le mea moni, o le a le mea e le faʻaaogaina e faʻamaonia ai le mea na fefefe ai le toʻatele oi tatou ma mea na taumafai le tele o tusitala e lipoti atu i le tele o tausaga, o Iraq na avea ma faʻamaʻi toto, o se faʻamaʻi toto moni o fasiotiga tagata le talafeagai, o le fasioti tagata lautele, o sauaga, ma o tagata ua sasaina i le oti.
AMY GOODMAN: E mafai ona e vaevaeina pepa i ni vaega eseese, e pei ona faia e _The Guardian, o vaega eseese o fasiotiga tagata, o sauaga, o ai na aafia i nei mea? Ma o ai—amata i le na tusia. Faamatala po o a ia ogalaau o taua.
DAVID LEIGH: O nei ogalaau o taua o aso taʻitasi ma, i le tele o tulaga, o lipoti mai lea itula i lea itula i le fanua mai faʻamatalaga e faʻasalalau mai e vaega laiti i fafo i le fanua. Latou te faʻavasegaina mea na tutupu, o faʻalavelave taʻitasi. Ma o nisi taimi e te vaʻai pe tusa ma le luasefulu pe tolusefulu pe limasefulu i le aso e tasi. Ua tu'ufa'atasi uma i totonu o se fa'amaumauga fa'aeletoroni, ou te manatu atonu o le taimi muamua lea. Masalo o le mea muamua lea-o le mea lea ma Afghanistan o le uluai malaga faamiliteli a Amerika lea na tuufaatasia ai lenei ituaiga archive ma avanoa mo isi tagata i totonu o le militeri a Amerika, o le mea moni, na faapefea ona liki.
O mea o lo'o i ai i le taua e tolu ituaiga o meafaitino eseese, i le uiga tatou te le'i iloaina muamua nei mea. Muamua lava, e le itiiti ifo ma le 15,000 isi tagata lautele ua faʻamaonia le fasiotia ma o loʻo faamaumauina i totonu o nei ogalaau. E tele isi tagata lautele ua maliliu e le o faamaumauina iina, ioe. Ae o lena e faateleina ai fuainumera. Ma o tino, faʻalapotopotoga tutoʻatasi e pei o le Iraq Body Count, le vaega tumaoti faʻavae i Lonetona, ua faʻapipiʻi i lalo na 15,000 faʻaopoopo e ala i le faʻaogaina o nei pepa uma.
O le mea lona lua o loʻo faʻamauina o ni mea mataʻutia na tutupu lea o tulafono o taua, e pei ona masani ai ona tatou malamalama i ai, e foliga mai na faʻaogaina e tekinolosi, malosi o le ea ma le taua. O le mataupu masani i totonu o se helikopa, o le Apache helicopter, lea na mulimuli ane fana ma fasiotia tagata faigaluega Reuters. O loʻo faʻamatalaina ai le taumafai o tamaloloa i luga o le eleele e lolo atu. Na toe fa'afo'i le leitio i le nofoaga mo se fautuaga, ma o le mea e sili ona mata'ina, na fai mai le loia, "E le mafai ona e tu'u atu i se vaalele. Alu e fasioti i latou." Ona alu ai lea ma fasiotia i latou.
AMY GOODMAN: O le uiga o la’u tala, o se vaega mata’ina lea o le tala.
DAVID LEIGH: O le vaega lona tolu-
AMY GOODMAN: O lena vaega o le tala, Tavita, o se vaega ofoofogia o le tala, o nei alii na sii i luga o latou lima i luga o se vaalele i luga, i se helikopa. Ma i nei tulaga uma, o fitafita i vaalele, latou te toe valaau atu i le faavae. E le o ni tagata leaga. Ua latou maua le faatagaga, ma fai mai se loia, "E le mafai ona e tuuina atu i se helikopa," ina ia mafai ona latou agai i luma ma fasioti i latou.
DAVID LEIGH: O le manatu tonu lena. E foliga mai e le'i fa'aoso-fiafia le au helikopa. Sa matua popole lava i latou. Na latou toe fo'i i le leitio: "O nei alii o loo taumafai e siilima. O le a le tatou mea e fai?" Ma e sili atu i le faatasi ona taʻu atu ia i latou, "E le mafai ona latou siilima atu. E tatau ona e alu i luma ma fasioti i latou." O le mea la tatou te vaʻaia o poloaiga e sau mai se tulaga maualuga.
Ma o lena mea e taʻalo i le vaega fou lona tolu i totonu o nei pepa, o loʻo latou auiliiliina faʻaselau taimi-Ou te manatu e sili atu i le 900 mea na tutupu o le mea latou te faʻavasegaina o le sauaina o tagata o loʻo sauaina. Ma e tele lava ina sauaina i latou e le puipuiga a Iraqi, ae faatasi ai ma le au a le Iunaite Setete o loʻo tu i tafatafa poʻo, i nisi tulaga, tuʻuina atu pagota i tagata latou te iloa o le a faʻasauāina i latou. Ma o na poloaiga e foliga mai e sau mai se tulaga maualuga. Toe fo'i, e te le o va'ava'ai i tagata fa'anoanoa ta'ito'atasi i le militeri a Amerika; o lo'o e va'ai i fa'atonuga.
AMY GOODMAN: O le a ta momoe ona toe foi mai lea i le talanoaga lea. David Leigh, faatonu suesuega i O Loo Vaaia. O Loo Vaaia o se tasi o faʻasalalauga sa i ai kopi sili atu o pepa, e vaʻai i pepa, faʻaopoopo Le faʻata i Siamani, Al Jazeera, le Times Niu Ioka, Le Monde i Farani. O lea lava Talokalasi Nei!, democracynow.org, The War and Peace Report. O le a tatou toe foʻi mai i se minute.
[malepe]
AMY GOODMAN: A o matou talanoa e uiga i le WikiLeaks leak, o le upega tafaʻilagi lena a WikiLeaks, lea na tuʻuina atu le numera tele o pepa mai totonu o le militeli i le talafaasolopito o Amerika, latalata i le 400,000, o matou malo, Nir Rosen, tusitala suʻesuʻe, tusitala o le tusi fou. Mulimuli: Mulimuli ane i le Maligi toto o Taua a Amerika i le Lalolagi Mosalemi; Pratap Chatterjee mai le Center for American Progress, ua faia se faasologa o vaega mo O Loo Vaaia nusipepa, o se tasi o pepa na aafia i lenei liki, i luga o le militeri tumaoti o le taua; ma David Leigh, faatonu suesuega i O Loo Vaaia.
O se fesili vave ae tatou te leʻi toe foʻi i konekarate, ma o le mea lea ia David Leigh. Na'o lo'u mafaufau pe na fa'apefea ona faia lenei mea i Peretania. A'o maua le fa'asalalauga pito i luma i le Times Niu Ioka, lea na aafia i le leak, i le tusiaina ma le tusiaina o tala e uiga i ai, faatasi ai ma O Loo Vaaia ma Le faʻata i Siamani ma Le Monde i Falani, faatasi ai ma Al Jazeera, faapea foi, ma le Channel 4 i Peretania, i le Iunaite Setete, o fesootaiga uaea ma faaaliga o lauga i Aso Sa, i le aotelega, na toetoe lava a leai. O le saunoaga lea i le Aso Sa o loo faaalia ai le talanoa i mataupu autu o le vaiaso aemaise o le vaavaai i faigapalota ua oo mai. Toeitiiti lava leai se faʻamatalaga i nei WikiLeaks, o lenei le tele tele i le talafaasolopito o le Iunaite Setete i taua. E faʻafefea ona taʻalo i Lonetona ma Peretania, atoa, David Leigh?
DAVID LEIGH: E ese le manaia o lau tala lena, aua e foliga mai o le tele o le aufaasālalau a Amerika o loʻo i ai i se tulaga o le faafitia e uiga i lenei mea. E matua tele lava le taalo i Peretania. Ua pikiina e isi fa'asalalauga uma a Peretania. O lo'o i ai polokalame TV o lo'o alu i fafo i le po nei. Na tusia e nusipepa o le Aso Sa ni tala autu e uiga i ai. Ma na ta‘ua moni lava e le Sui Palemia Nick Clegg i se tasi o polokalame i le TV ananafi e faapea, o se mataupu lea o loo popole tele ai e tatau ona faia se suesuega i ai. O lea la, i se tulaga maualuga, o loʻo tali mai le au faipule iinei.
Ma o le taulai uma lava i le popolega ma le popole i nei faaaliga o sauaga, aua afai e i ai se mea e tiga ai o lo o sasao pea ma papalagi, o le mea lea e foliga mai ua tatou faʻafefe i se faʻagasologa o le faʻalavelave i sauaga, lea. e feteenai ma mea uma tatou te manatu i ai o le malo i Sisifo ma, ioe, tulafono faava o malo.
AMY GOODMAN: E ese le manaia o le tala a Nick Clegg, valaau mo se suʻesuʻega o tagi faʻasauā. Ae Pratap Chatterjee, ou te fia faitau atu ia te oe se vaega o le Times Niu Ioka' fa'asalalauga o le matafaioi a konekarate i Iraq. Latou te tusia, sii mai, "E masani ona fanaina e le au konekarate ma le faailoga tagata-ma e toalaiti pe afai ei ai ni taunuuga-i tagata Iraqi e le o faʻaauupegaina, vaega o le puipuiga a Iraqi, fitafita Amerika ma isi konekarate. [...]
"O le vevesi na tupu aʻe i Iraki, aemaise lava i se tasi o mea na lipotia ia Mati 2005 lea na tupu ai se taua laʻititi e aofia ai kamupani faʻapitoa e tolu.
"I se siaki mataʻutia mataʻutia i luga o le auala tele i le malaevaalele i Baghdad, na ulufale atu ai se loli sima i se auala ua faʻaagaaga mo taavale a le Matagaluega o le Puipuiga. Na tatala e Iraqi le faitotoʻa ma taumafai e sosola, na amata foʻi ona tafana e leoleo mai se olo, na paʻu i lalo le tamaloa, ona tafana atu lea e sui o se vaega o le puipuiga malu a Iraqi na paka latalata ane, ma fana i totonu o le fatafata e le o le avetaavale ae o se tagata faigaluega mai le fale. DynCorp International, o se kamupani saogalemu Amerika.
"Ina ua fesiligia mulimuli ane le avetaavale loli, na iʻu ai o ia o se Filipino e igoa ia José o loʻo galue ma le kamupani lona tolu, KBR, le kamupani faʻatau oloa a Amerika ma le saogalemu."
Pratap Chatterjee, ave mai iina.
PRATAP CHATTERJEE: Ia, Amy, o le uiga o laʻu tala, ou te manatu o le mea e faʻaalia o le vevesi. Ma o le mea moni, o le tala a Jim Glanz, ou te manatu o le ulutala e atagia ai foi, e leai ni tulafono. Ma o soʻo se tasi sa i ai iina, soʻo se tasi na faitau i lipoti mai lena taimi, o le a malamalama o nei alii sa galulue i ofu faʻapitoa. E masani ona latou faimalaga i taavale e leʻi faailogaina. Sa matuā faaauupegaina i latou, e lē taumatea. Ae e le mafai ona e iloa, upusii-auai, "uo" mai le "fili." O le uiga o la'u tala, latou te talanoa e uiga i le au fitafita, e te iloa, o loʻo i ai i ofu faʻapitoa, ae e saʻo foi i konekarate.
O lena mea na e faʻamatalaina e matua manaia lava i le mea moni o tagata e osofaʻia moni o le DynCorp tagata faigaluega, ou te manatu o le mea moni o se Iraqi, o se tagatanuu i le lotoifale, e ui lava na ia faigaluega mo se kamupani Amerika. O le isi tagata na aafia o se Filipino. O lea la, o loʻo ia te oe, e te iloa, o lenei ituaiga tulaga uiga ese, lea na ou faʻafeiloaʻi ma aʻu lava. Pe a ou savali i lalo o se auala i se nofoaga e siaki ai Amerika, ona ou te le paʻepaʻe—o aʻu o Asia i Saute—sa tatau ona ou fefe mo loʻu ola. Sa tatau ona ou amata tautala vave i le Igilisi, aua sa ou manao ia malamalama tagata, e te iloa, sa na o aʻu o se tusitala, aua sa ou iloa e mafai e nei tagata-e mafai e fitafita ma konekarate ona fana pe a latou manatu o aʻu o se Iraqi. . Ma o le tele o taimi, e te iloa, latou te le iloa le eseesega i le va o le tasi tagatanuu ma le isi. Ma e le tuuina atu ia i latou map blanche e fasioti tagata mai soo se atunuu, ae o le mea o loʻo ou taumafai e faʻaalia o le mea moni sa i ai le tele o le fenumiai. Sa toatele tagata e leai ni tulafono na pulea ai i latou.
O le a ou tuʻuina atu ia te oe se faʻataʻitaʻiga o se tasi ou te iloa na galue i se kamupani e taʻua o Custer Battles. O le Custer Battles e fai si lauiloa ona o le ova o le tau o oloa, ma na aumai i le faamasinoga iinei i Washington, DC. Ae o Custer Battles sa i ai se tamaloa o lana galuega o le faʻatauina o fana i luga o le maketi uliuli. Ma sa ia faamatala mai ia te aʻu le auala e alu ai i fafo, e te iloa, fai ofu i le lotoifale, faʻatau fana uliuli maketi ma tuʻuina atu. Ua matou iloa nei o isi kamupani, pei o Blackwater, ua latou faia foi le mea lava e tasi. Sa leai la ni tulafono. Sa i ai-na e faatauina mai fana mai le au faatupu faalavelave. Na e totogiina i latou. Ona e faʻaaogaina lea e faasaga i tagata lautele. O se vevesi, e ta'u atu ai. Ma ou te manatu e tatau i le pulega a Bush ona ave le tele o matafaioi mo le mea na ia faia. Ma ou te faʻamoemoe, pei o Nick Clegg, o le a amata e le pulega a Obama ona suʻesuʻeina nei soliga manino o tulafono faʻavaomalo ma tulafono a Iraqi ma tulafono a Amerika.
AMY GOODMAN: Nir Rosen, o oe, pei o Pratap, o le a le mautonu i lou le sau mai le Iunaite Setete. Na faapefea ona e taulimaina lenei mea?
NIR ROSEN: Ou te alaga atu o a'u o Amerika i le leotele ou te mafaia. Ma sa i ai ni nai au telefoni vavalalata. E mafai foi ona ou faʻamaonia o Iraqis-Amerika ma Iraqi kamupani puipuiga malu o le a faʻatau le tele oa latou auupega i luga o le maketi uliuli. Ou te iloa-na ou iloa le alii mo se tasi o nei kamupani, ma o le a ia faatauina ana auupega i le Aai o Sadr. Ma o le tele o aʻu uo i kamupani tumaoti o le a faʻamatalaina ni faʻalavelave eseese i luga o le auala ou te mautinoa e leʻi oʻo i totonu o le WikiLeaks trove. O loʻo e alu ifo mai Mosul i Baghdad, ma e te vaʻai i se taʻavale masalosalo, ma atonu e fanaina oe e se tasi, e te sasaina le afi, ma tagata e te fasiotia e le o faamaumauina i se mea. Ma sa tupu lenei mea-afai e te mafaufau e uiga i le aofaʻi o faʻasalalauga o loʻo puipuia e kamupani malupuipuia i aso taʻitasi i le '05 ma le' 06 ma le faʻafefea o Iraq, i aso taʻitasi na e iai faʻalavelave i le atunuʻu atoa o kamupani tumaoti o loʻo auai. tagata lautele ma fitafita auai.
Ma, o le mea moni, o le amio tatou te faitioina, o kamupani tumaoti o le puipuiga o le tatalaina o afi i luga o tagata lautele ma le faia e aunoa ma se faasalaga, e leai se eseesega mai le amio a le militeri Amerika. O i latou nei o tagata Amerika sa avea muamua ma fitafita, fitafita ma ofisa, mo le tele o vaega. Ma e le pei o le militeri Amerika sa auai i soo se ituaiga o amioga. Ae sa i ai se faʻaleleia malie, masalo, ae e oʻo lava i le taimi o le siʻitia, lea e tatau ona tatou puipuia ai tagata lautele, sa i ai moni lava le siʻitia o tagata lautele na maliliu ai tagata Amerika, e pei ona lipotia e WikiLeaks. O nisi taimi ou te le mautonu e iloa le eseesega i le va o amioga a kamupani tumaoti ma le militeri Amerika, aua, ia te aʻu, ou te manatu o Iraqis na mafatia tutusa mai ia i latou uma.
AMY GOODMAN: Na ou toe manaʻo e toe foʻi i le upusii na matou taʻalo i le amataga o le faʻaaliga, Manfred Nowak, mai Malo Aufaatasi, o loʻo manaʻomia se suʻesuʻega atili, aemaise lava i le militeri a Amerika, o le tagata suʻesuʻe sili a le UN e uiga i sauaga e manaʻomia se suʻesuʻega atoa. o le matafaioi a le US i le solia o aia tatau a tagata. O le valaau a Manfred Nowak na sau ina ua maeʻa ona tuʻuina atu e le upega tafaʻilagi le lata i le 400,000 pepa a le militeri a Amerika o loʻo faʻamatalaina ai le leai o se mea na faia e fitafita a Amerika e taofia ai lipoti o sauaga, sauaga, toso teine ma e oʻo lava i le fasioti tagata a leoleo ma fitafita Iraqi. E le gata i lea, o le WikiLeaks war logs o loʻo faʻaalia ai le itiiti ifo ma le 15,000 isi tagata lautele ua maliliu, e pei ona matou fai atu ai. I luga o auala o Baghdad, fai mai tagata o le lotoifale, o pepa lalaga e faʻamaonia ai mea ua latou iloa mo le tele o tausaga.
O le tali i le Iunaite Setete sa matua ese lava, ma sa ou manao e toe foi ia David Leigh mo lenei mea, o se mamafa tele ia Julian Assange ma WikiLeaks, fai mai o loʻo i ai lona toto i ona lima, i le taimi ua tuanaʻi na ia faʻasalalau pepa e le o iai. toe tusia. Ae ui i lea, na maua e le AP se faʻamaumauga a le Pentagon i totonu o loʻo taʻua i le tala mulimuli o le tusa ma le 76,000 pepa na faʻasalalau, e leai se mea na faʻafefeteina, David Leigh. O le a lau tali i nei mea uma, o le aotelega o lenei mea o WikiLeaks-ona ou manatu lea, e ala i le faʻaopoopoga, e ui lava latou te le fai mai, O Loo Vaaia ma le Times Niu Ioka—o tuu ai tagata i se tulaga lamatia?
DAVID LEIGH: Ia, o se ituaiga o tala malie le talanoa e uiga ia WikiLeaks atonu o loʻo i ai le toto i o latou lima, aua, e pei ona e fai mai, o le suʻesuʻega a le Pentagon e leai ni toto i o latou lima ma e leai se tasi na mafatia i se taui e pei o se taunuuga o mea na latou faia. Ma sa latou tusia i Afghanistan, ma sa latou tusia i lenei taimi. Ae o le mea moni, o tagata o loo faia nei tuuaiga, o nei taʻitaʻiʻau, e iai kalone ma kalone toto moni i o latou lima. Ma o nei pepa o loʻo faʻamatalaina pe na faapefea ona latou nafa ma le maliliu o le faitau selau o tagata lautele e le sala, mo se faʻataʻitaʻiga. O ai la ua i ai le toto i o latou lima?
AMY GOODMAN: Pratap Chatterjee, e te tusi foi e uiga i ai Drones. Talanoa e uiga i mea na e mauaina.
PRATAP CHATTERJEE: Amy, e uiga i se vaega e taʻua o le Task Force Odin. O Odin o le Norse—o se tasi o atua Norse o taua ma le oti. E lauiloa o ia ona e tasi lona mata. O Odin foi-o le igoa o se vaega galue na faatuina ia Aukuso o le 2006 e le General Richard Cody. Ma i lana vaega galue, o loʻo tu mo le "Matau, Suʻesuʻe, Faʻailoa ma Neutralize." O le mea na latou faia na latou faʻaogaina nei drones na faia e General Atomics e taʻua o Warrior Alpha drones. Na latou auina atu i latou e mataʻituina tagata o loʻo faʻapipiʻiina pomu e osofaʻia ai fitafita Amerika. O nei drones na sosoo ai ma se vaalele C-12 Cessna, e masani lava ma tagata suʻesuʻe ma 'au a le ea e mafai ona valaʻau i osofaʻiga a le afi a Hellfire. Ma o le militeri Amerika i le taimi muamua sa matua fiafia lava i lenei faiga. Sa latou manatu o le ala lea i luma.
Aemaise lava, o se tasi o vaega o loʻo faʻamauina lelei i totonu o le WikiLeaks pepa o loʻo i totonu o le ono masina o taua i le itumalo o Diyala, aemaise lava i Baqubah, lea na ave ai e le au fitafita ia Baqubah, le laumua o Diyala, ma taumafai e faʻaalia se setete Isalama o Iraq. . O lea na valaʻau mai ai le Warrior Alpha drones ma Task Force Odin-na mafai ona mataʻituina ma valaʻau i osofaʻiga ma fasiotia ai le tele o tagata. Ma o loʻo i ai le tele o tagata o loʻo faʻamauina e pei o-ua fasiotia i nei pepa WikiLeaks. Ma o se mea lea na toe aumaia e Cody i le US ma fai mai, "Ua tatou manuia. E le gata e mafai ona tatou matauina i latou, e pei o le atua Eleni o Odin, o le sa tatau ona i ai le poto uma, e mafai foi ona tatou faʻaumatia i latou." O lenei, o le mea moni, o le mea moni, o lenei taua e fai si tapulaa. E tatau ona e sau i luga o se tasi o loʻo tuʻuina se pomu ae e te leʻi faia se mea e uiga i ai. E le fesoasoani tele ia te oe pe a savavali tagata i totonu ma fafo o fale, pe a e le iloa moni le mea o loʻo latou faia. E mafai foi, i le mea moni, fasioti tagata sese, aua o loʻo e vaʻavaʻai mai i luga o le lagi.
Ma ou te manatu o se tasi o seti sili ona manaia o pepa o loʻo i ai i se mea e taʻua o le Operation Seventh Veil. O le Operation Seventh Veil o se ta'aloga e lia'i ese ai faiga pi'opi'o ma, aemaise lava, le sailia o tagata fa'ananā a'upega. Ma talu ai nei lava, i le tausaga talu ai, Setema 2009 ma Oketopa 2009, o le Operation Seventh Veil na faʻatonuina i le sailia o auupega faʻatauvaʻa i luga o le tuaoi i Suria. O lea na latou auina atu ai drones, latou auina atu le au suʻesuʻe, ma latou failaina le tele o lipoti. Ma e mafai ona e suʻesuʻeina lipoti i luga o WikiLeaks, ma o le ae mauaina e toetoe lava 50 pasene o mea na tutupu, latou te toe foʻi mai ma fai mai "le aoga." Ma o taimi uma lava latou te faila ai se lipoti-e i ai ni mea e sili ona malie, e matua malie lava e fai mai ai-e te iloa, o loʻo latou matauina nei tagata, ma latou o mai i lalo e vaʻavaʻai totoʻa, latou te auina atu ni 'autau, ma latou mauaina nei tagata. o tagata leoleo mamoe ma a latou lafu. Ua latou iloa o i latou o tagata faatau sikaleti. Tou te iloa, o se tasi alii e—aemaise lava le ofo o lenei alii, ina ua latou pueina o ia, faatasi ai ma le fesoasoani a leoleo tuaoi o Iraqi, na ia fai mai na ia maua le $20 i le aso ma sa ia faia lena mea mo le tele o tausaga. Sa leai ni ana fana, ma sa le mafai ona latou matauina—e maua ai ni tagata faanana a’upega.
O le toʻatele o tagata, aemaise lava i Pakisitana, e foliga mai e manatu o le faʻaogaina o drones o le mafai lea ona mafai ona faʻamaonia ma fasioti, e te iloa, faʻatatau maualuga-taua. O le mea moni, e pei ona matou mauaina talu ai nei-o loʻo i ai le faavae iinei i Uosigitone e taʻua o New America. Ua uma ona latou faia se su’esu’ega lea faatoa fa’ailoa mai lea o le tolu-kuata o tagata na latou su’esu’eina i le FATA, i totonu o le teritori o ituaiga o Pakistan i matu, fai mai latou te lagona o osofa’iga-na latou lagona o Amerika o loo taumafai e faaumatia le Isalama. Latou te teteʻe atu i osofaʻiga drone. Ma o le 60 pasene oi latou na fai mai e le afaina le osofaia o tagata Amerika.
Ou te manatu, muamua lava, o drones e taugata tele se tupe. E $3 miliona mo nei Warrior Alphas taitasi. Ona i ai lea o taimi uma e aofia ai. Ma o le mea moni lava, i le faaiuga o le aso, o latou faʻamatalaga, o latou ituaiga o atamai faʻaeletoroni e matua leaga lava, ou te manatu e fai mai, e te iloa, o se aofaiga tele mo le mea moni e faapea, e oʻo lava i totonu o le Vaegaau ma le atamai, e moni lava. na o le pau lava le auala e te mafaia-pe afai e te talitonu i lenei ituaiga o taua, na o le pau lava le auala e te maua moni ai lenei faʻamatalaga e ala i le atamai o le tagata poʻo, e pei o Michael Steele, o loʻo nafa ma le atamai i Iraq, e ala mai i punaoa tatala, e ala i le au tusitala, o le mea moni, e masani lava o loʻo i luga o le eleele ma e feiloai i tagata. Ole tele o mea mai drones e le aoga. E tasi le mea, e pei ona fai mai se tasi o taʻitaʻiʻau, e osofaʻia, e te iloa, fualaʻau maualalo, e suʻe ni tamaloloa o loʻo totoina se pomu ona osofaʻia ai lea. Ma e oʻo lava i lena, e te iloa, ou te manatu, e le o se faʻamaoniga mautinoa na faia e nei alii lenei mea i la latou lava filifiliga. E tatau lava ona e alu i totonu ma mafai ona e fa'ata'ita'i tagata. O lona uiga, e i ai, ou te manatu—le manatu o habeas corpus e le o iai.
AMY GOODMAN: Pratap, o lea faatoa tatou oo mai i le faaiuga o le faasalalauga. O lea faatoa tatou oo mai i le faaiuga o le faasalalauga, o lea ou te fia fesili ia David Leigh, o se tasi o lomiga tele o loʻo galue i nei pepa, o fea e te alu i ai iinei? Ou te iloa Julian Assange na fai mai 15,000 isi pepa o le a faʻasalalau vave i Afghanistan. E sefulu sekone.
DAVID LEIGH: E le o le tele o pepa fou i Afghanistan e tatau ona e vaavaai i ai ae o le fesili po o le a le mea o le a tupu i le faitau afe ma afe o le US State Department diplomatic cable, lea o Bradley Manning, le fitafita Amerika, ua molia foi i le liki. Latou te mafua ai se faʻalavelave faʻavaomalo i le lalolagi atoa pe a tulaʻi mai, ma ou te le mautinoa o le a faʻaumatia e WikiLeaks na mea.
AMY GOODMAN: David Leigh, ou te fia faafetai atu mo le faatasi mai ia i matou O Loo Vaaia; Nir Rosen, tusitala o-ia, o lana tusi fou o le tuanai; ma Pratap Chatterjee ma le Center for American Progress. Matou te feso'ota'i atu i au lipoti uma i la matou upega tafa'ilagi, democracynow.org.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo