O le tala faasolopito o le toʻatasi drone warrior ua faʻamautuina nei ma faʻamataʻu o le a tumau e pei o le loia toʻatasi ma se solofanua paʻepaʻe ma se pulu siliva na tietie atu i le Wild West e suʻe tagata leaga. I se faiga faapena, o le toa le taulia o le Taua faaonaponei a Uosigitone i le Mata'utia i le vao i tua o le paneta o nisi taimi. faaalia e avea o se Ofisa Tutotonu Fa'amatalaga lilo tagata ofisa. E ala i tekinolosi faʻaonaponei, na te faʻanofo ai Asia Tutotonu poʻo Sasaʻe Tutotonu ma lana Predator drone e le faʻaaogaina, auina atu ma le faʻaeteete faʻapipiʻi faʻapipiʻi Hellfire e fasiotia ai le au faatupu faalavelave maualuga al-Qaeda i o latou nofoaga mamao.
E tele naua mo le talafatu. O le mea moni, e leai se mea "na'o'o" e uiga i taua drone. Mafaufau i le fausaga mo le faʻatinoina o le polokalame fasioti tagata a Uosigitone e pei o se pyramid multidimensional o loʻo tumu i le faitau selau o tagata faigaluega ma faʻalavelave tele e toetoe lava a leai se tasi e aofia ai na te malamalama lelei i le ata atoa. Cian Westmoreland, o se fitafita US Air Force na fesoasoani i le setiina o le drone data communication system i sautesasae o Afghanistan i tua i le 2009, tuu le mataupu tuusa'o: “E matua toatele naua tagata i le faasologa o faatinoga ua atili ai ona faigata ona malamalama i le aafiaga moni o mea tatou te faia. O le faʻasalalauina o tiute tauave e mamao ese ai tagata mai le mamafa o a latou filifiliga."
E le gata i lea, o se polokalame i lalo o le mamafa, fasioti tagata faifaipea, ma mou ana lava tagata faigaluega i se tulaga faateia ma atonu fua faatatau le gafataulimaina ona o "manu'a" e leai se tasi na mafaufauina o se vaega o lenei taua. E i ai, o le mea moni, e lua vaega o loʻo lagona le tele o aʻafiaga mai le faʻaauauina o le ea a Uosigitone: le maualalo o le drone intelligence "tagata suʻesuʻe," e masani ona fou mai aʻoga maualuga, ma fafine ma tamaiti o loʻo nonofo i le mativa i le isi itu o le lalolagi.
Ose Masini fasioti tagata Hyper-Manned
O iinei la, i le mea sili e mafai ona malamalama ai, o le auala e galue ai le Air Force version of unmanned aerial warfare - ma ia manatua o le CIA's drone war operations ua matua tuʻufaʻatasia i totonu o lenei faiga.
O le fatu o galuega tau drone e moni lava e aofia ai se pailate e tasi ma se masini (kamera), e masani ona nofo i tafatafa o le tasi ma le isi afe o maila mai le gaioiga i le Air Force base pei. Creech i Nevada pe Cannon i Niu Mekisiko. O iina, latou te faʻaogaina ai le Predator poʻo le Reaper drones i luga o atunuu e pei o Afghanistan, Iraq, Pakistan, Somalia, Suria, poʻo Yemen. E iai se tasi oi latou e mafai ona pule i luga o le afi o Hellfire, ae o le a sese le manatu o latou o le taimi nei e tutusa ma le Lone Ranger ma lana itu, Tonto.
O le mea moni o se masani masani "tau ea patrol" e mafai ona i ai le tele 186 tagata taitoatasi galue ai. I le amataga, a'o faia e le pailate ma le masini masini le totonugalemu o le "elemene-pulea o le misiona," latou te manaʻomia se "elemene faʻalauiloa-ma-toe faʻaleleia" i le isi itu o le lalolagi e faʻapipiʻi faaletino ai drones ma toe aumai i latou. faavae i Afghanistan, Saudi Arabia, ma isi nofoaga. E pei o le tele o mea o loʻo faia e le militeri a Amerika, o le galuega lenei konekarate i kamupani e pei o Raytheon o Massachusetts.
Ma 'aua ne'i galo se isi vaega autu: o ata ma tagata su'esu'e atamai o lo'o matamata i ata vitio o lo'o susulu mai ai drones mai o latou nofoaga fa'atatau. E masani lava i isi nofoaga i le US
O tagata ta'ito'atasi o le auva'a va'alele e iai le igoa o le Air Force e fa'ama'oti ai lana galuega. O pailate ua lauiloa o 18Xs, o fa'agaioiga fa'alogo e 1Us, ma le au su'esu'e ata o 1N1s. O le faʻalauiloaina ma le toe faʻaleleia o tagata faigaluega e masani lava o ni pailate drone ua tuʻua le Air Force ona e mafai ona latou faia fa'alua e pei o le tele o tupe e faigaluega i fafo mo konekarate tumaoti.
O lo'o nafa ma fa'afoe va'alele o se supavaisa o galuega va'alele ma se fa'atonu fa'amatalaga a le misiona e lipoti atu i se ta'ita'i vaega o le ea ma le vateatea. E le gata i lea, e iai “saogalemu” tagata matau ma faamasino fautua (military-speak mo loia) e tatau ona faʻamautinoa o soʻo se faʻaiʻuga e faʻalauiloa se fana e faia e tusa ai ma le tuʻuina atu aloaia o "tulafono faʻatasi" ma o lea e iʻu ai i se numera maualalo o tagata lautele. E masani ona latou tu i le Nofoaga Tu'ufa'atasi o Ea ma Avanoa i le Al-Udeid Air Base i Qatar.
Ae e le lele to'atasi a Predators ma Reapers. E masani ona feoa'i i fa'aputuga o va'alele e fa ua ta'ua o "taua leoleoga ea." E to'atolu i latou e fa'amoemoe e i ai i luga o le ea i so'o se taimi, ae tu'u le tasi i luga o le eleele mo le fa'atumuina ma le tausiga. A tagata faigaluega atoatoa e tatau ona i ai le 59 tagata i le fanua o loʻo faia le faʻalauiloaina ma le toe faʻaleleia, 45 o loʻo faia le faʻatonuga o misiona, ma le 82 o loʻo galulue i faʻamaumauga na aoina.
Manatua o le Air Force o loʻo faigaluega nei 65 o ia leoleoga o le ea tau i le uati, ma o le Central Intelligence Agency atonu o loʻo faʻagaoioia le tele o isi mea. (E mafai e le lua e felelei faʻatasi misiona uma, ae tatou te le iloa pe o le mea lea.) I se isi faaupuga, lafo ese le manatu o le pailate drone toʻatasi ma taumafai e ave i le tele ma le lavelave (e pei o faʻapea foʻi ma faʻamalosi) o taua a le drone i aso nei.
O le mea lea, i le ala, o le mafuaʻaga lea e ita ai le au ofisa o le Air Force i le taʻutaʻua o pisinisi mo vaalele vaʻalele: "taavale vaalele e le faʻaaogaina." Sa'o sa'o e le militeri o drones i so'o se uiga anoa o lo'o fa'atinoina. Afai ei ai se mea, ioe, latou hyper-tagata, pe a faʻatusatusa i, fai mai, o se vaʻalele tau F-16 masani. (O le mea moni, o le faaupuga militeri e sili ona fiafia i ai o le "vaalele pailate mamao. ")
Le faʻafefea ona faʻaogaina e le PTSD le Polokalama Drone
I le faʻasalalauina o taua a Uosigitone, o le aufaʻasalalau na faʻasolosolo i luga o le pito i luga o le filifili fasioti tagata: Peresitene Obama, o ia uma lava. Aso Lua toe iloilo se "lisi fasioti tagata" o tagata e ave i fafo e ala i le faʻalavelave faʻafuaseʻi; le faufautua aoao a le CIA e tatau ona saini i faaiuga taitasi (Ioane Rizzo faia lenei mea, mo se faʻataʻitaʻiga); ma Michael D'Andrea, o le aufaigaluega a le CIA na vaaia le lisi o i latou e fasiotia seia oo ina suia o ia e Chris Wood tausaga talu ai.
O le mea moni, o nei tagata fai filifiliga i le pito i luga o le drone pyramid latou te vaʻai e leai se mea e tupu i luga o le eleele. O tagata e malamalama pe faʻafefea ona galue le drone war o tagata maualalo 1N1 suʻega ata. A'o taufetuli pailate e fa'amautu a latou va'alele i galu o le ea e le mafai ona latou lagonaina ma o lo'o fa'aogaina e le au fa'atautaia meapueata e mulimuli atu ai i le to'atele o tagata o feoa'i solo i luga o le eleele, o le ata atoa e na'o le ata ma le au su'esu'e atamai. O loʻo latou iloiloina ma le le mautonu le taimi moni ma ata o le drone ua mavae ma faʻatusatusa faʻamatalaga mataʻituina e iloa ai pe mafai ona latou vaʻaia ni tagata faatupu faalavelave.
O le to'atele oi latou o lo'o talavou pe matutua teisi ma atonu e tasi le tausaga o a'oa'oga aloa'ia fa'afitafita. E sili atu i latou e pailate drone, tagata ofisa ma tikeri ma tausaga o aʻoaʻoga i le Air Force Academy, o le a masani ona tosoina le faʻaoso i luga o se afi afi Hellfire.
Faʻaopoopo i lenei ata se tasi mea moni: o le Air Force e matua leai lava ni tagata e faia ia galuega ma mou latou vave atu nai lo le mafai ona aoaoina tagata fou. O le i'uga, o taua a Uosigitone o lo'o fa'agaoioia pe tusa o le lua vaetolu o mea e manatu le Air Force i tulaga lelei o tagata faigaluega. O lona uiga o tagata faigaluega drone ua faamoemoe nei e galulue faalua ma tolu tiute sifi. I le avea ai ma se tasi o ta'ita'i drone faamalamalama i se tusitala faasolopito o le Air Force: “O lau faasologa o galuega e 12-itula sifi, ono aso o le vaiaso. Sa tatau ona e malolo aso e tolu pe a uma lena, ae masani ona maua e tagata na o le tasi le aso malolo. E le'i mafai foi ona ave lau 30 aso o lou livi faaletausaga - ua laki e maua le 10. A e tele lava ina iai sau alalafaga e le'i lotofuatiaifo, o le a le mea e te fa'amoemoeina? E le o se nofoaga fiafia.”
O nei tagata faigaluega faʻapitoa, le aʻoaʻoina, le totogia, talavou tele o tagata faigaluega drone ua amata nei ona oʻo i le faʻaleagaina o le mafaufau mai le faʻaalia i misiona fasioti tagata e le gata. O i latou ia e vaʻaia ma e tatau ona ola ma vaaiga mataʻutia o le mea ua taʻua e aunoa ma le toto "faʻaleagaina faʻamaonia."
“E masani ona aafia i latou i gaoioiga ia latou te molimauina ma faia ai faaiuga e taitai atu ai i le faatamaiaina o fili tau ma aseta,” Dr. Wayne Chappelle, o le Air Force psychologist, Na tusia e i le lomiga o Aokuso 2013 o Faʻasoifua Maloloina. “E mafai lava ona latou pipii atu i tagata latou te tulituliloaina, oo i le faanoanoa ona o le toesea o sui auai i luga o le eleele, ma oo i le faanoanoa/faanoanoa pe a faia e misiona le faaleagaina o le puipuiga po o le mafua ai o le va o tagata. E mafai ona i ai ni tagata faʻatautaia drone latou te vaʻaia le faʻapipiʻiina o auupega ma le faʻaalia i luga o ata vitio o le taua o ni mea e sili ona faigata.
O suʻesuʻega a Chappelle ua uma ona faʻaalia le maualuga o le tulaga o le faʻamaʻi faʻamaʻi post-traumatic (PTSD) i totonu o nei tagata faigaluega. O loʻo galue nei o ia i suʻesuʻega fou e faʻatatau i le taulaʻi tonu po o ai oi latou e sili ona aʻafia, o le a le taimi i le faia o filifiliga, ma pe aisea. O loʻo faʻamoemoe le Air Force e mafai e Chappelle ona fesoasoani ia i latou e faʻaitiitia le aʻafiaga o le PTSD - lea o loʻo toesea ai tagata faigaluega - e ala i le tuʻuina atu o fautuaga i le auala e mafai ai e le au suʻesuʻe ma le au failotu o loʻo galulue faʻatasi ma le au faʻatautaia drone ona fautuaina i latou i o latou faʻalavelave faʻalavelave. A leai o loʻo feagai ma le faʻafitauli o le faʻafaigaluegaina o ana misiona, faʻataunuʻuina le faʻatupulaia o le manaʻoga mo le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi i le tele o atunuʻu, ma se mea fou foi: faʻateleina faitioga ma tetee i lana masini fasioti tagata mai totonu.
O Cian Westmoreland, e leʻi aʻafia i galuega faʻatatau i galuega, e masani lava. Fai mai o ia o loʻo feagai ma ni miti taufaaleaga e uiga i le 200 pe sili atu "fasioti" lea na taʻua o ia na lagolagoina. A o ia Na tusia e talu ai nei, “Na amata ona ou miti e uiga i pomu. Sa ou miti i se tasi taimi na ou vaai ai i se teineitiiti o tagi i luga o se tino i luga o le eleele. Sa ou tilotilo i lalo ma o se tamaitai. Sa ou tilotilo atu i le teine ma fai i ai ua ou sese. Sa ou tilotilo atu i o’u lima ma sa ou ofuina lo’u [toniga o ofu tau]. Sa lilofia i latou i le toto o lona tina.”
O miti taufaamata'u a Westmoreland na una'ia ai o ia e tautala - ma o ia o se tasi o le faatupulaia o le numera o fitafita tuai o le Air Force ua filifili e faia. Na ta'u mai e se tagata su'esu'e ata na ou faatalanoaina e faapea, na matua aafia lava tagata faigaluega laiti ina ua latou vaaia tagata lautele, e aofia ai tamaitai ma tamaiti, i le laina afi.
"Afai e manaʻo moni lava le pailate, e mafai ona latou le amanaiaina i matou ma oomi le ki e aunoa ma lo matou malilie," o le faʻaopoopo mai lea a le tagata suʻesuʻe. "E masani ona matou matua leai se fesoasoani ona o le au vaalele e fefefe i tagata ofisa. O se filifili le paleni o poloaiga.”
O le mea e mata'ina ai, o le au fa'asalalau o lo'o sau i luma e le o ni pailate ma ni tagata ofisa ae o ni tagata faigaluega pito i lalo i le 'au a drone.
PTSD i le Global Wild West
O le tiga o le taua i luga o le komepiuta e sau tele lava mai le matamata i le oti i le faitau afe o maila le mamao ma e mafai, i nisi tulaga, ona faʻalogo i fafo ma iu ai ina tape. E le mafai ona fa'apea fo'i mo aafiaga o nu'u fa'atatau.
O tagata atamamai o Uosigitone e masani ona fai mai o le faʻaumatiaga o taʻitaʻi maualuga al-Qaeda i Pakistan ma Yemen ua faʻaitiitia ai le mataʻutia i totonu o nei alalafaga, ae o suʻesuʻega moni i luga o le eleele e faʻaalia ai o le faʻafeagai e moni.
I le masina na teʻa nei, Alkarama (o lona uiga o le igoa "mamalu") - o se faʻalapotopotoga faʻavae i Sineva e faʻapitoa i le lalolagi Arapi - lomia "Lagi Fa'atiga, "se lipoti faʻapitoa i le aʻafiaga o drones i Yemen. E selau tagata auai na faatalanoaina mai nuu o Qawl ma al-Sirin i le va o Iulai ma Setema i le tausaga talu ai ma iloilo i le faaaogaina o tulaga tutusa American Psychiatric Association mo PTSD lea na faaaoga e le au a Chappelle i tagata suʻesuʻe drone.
"O le toʻatele o tagata matutua e tali mai ua vaʻaia o loʻo mafatia i le tele o faʻamaʻi pipisi o le PTSD, lea e sili atu ona taatele i tamaiti," o le tusi lea a Radidja Nemar, le ofisa faʻaitulagi a Alkarama mo atunuu o Fagaloa. "O le tulaga ua sili atu nai lo le fesili e uiga i se tagata ua leiloa pe leai foi se tasi o le aiga i se osofaʻiga drone, ona o le faʻalavelave ua sosolo i totonu o se sosaiete o loʻo ola pea i lalo o le fefe i drones."
O lo latou tulaga e ese mai le tulaga o pailate po o tagata suʻesuʻe e mafai ma o le a faamutaina a latou galuega pe a amata ona latou mafatia. E leai ni filifiliga faapena i ē ua afaina. E le mafai ona latou sosola ese mai drones o loo pisapisao soo i luga. "O le masani masani i le tele o mataupu o le lagona e leai se aoga o le ola ma e mafai ona tupu le oti i soo se taimi ma e aunoa ma se mafuaaga manino," na tusia ai e se tasi o tagata suʻesuʻe suʻesuʻe a Yemen. “O lenei lagona fa’asoa e fa’alavelaveina ai le tele o gaioiga i aso uma i totonu o nu’u ma i’u ai i le popole ma le fefe. O le faʻaleagaina o tulaga o le soifuaga lautele, e pei ona faʻaopoopoina i le le lava o auaunaga faʻalesoifua maloloina ma le mafatia o le mafaufau o le faitau aofaʻi, ua faʻateleina ai o latou lagona lautele o le leai o se faʻamoemoe, le fiafia, ma le popole."
O i latou na sili ona mafatia o fafine, o se vaega ona sa latou lagona ua solia e drones lo latou tauagafau. Na lipotia mai e teine le pasene sili ona maualuga o le le moe ma miti taufaafefe. E le itiiti ifo le aafiaga i olaga o tamaitai i aso taitasi, ua sili atu ona faasaina nai lo alii. O se faataʻitaʻiga, na faamatala e Atiqa, o se tinā e 55 tausaga le matua o lana fanau e toʻatolu, ua faateteleina le ogaoga o faafitauli o le toto, ma faamalosia ai o ia e nofo i le moega mo ni nai aso i le taimi. O Fatima, o se tina e 40 tausaga le matua e toalima lana fanau, na lipotia mai o tamaitai e pei o ia sa le mafai ona fiafia i nai avanoa latou te feiloai ai ma isi tamaitai, e pei o faaipoipoga, ona o le fefe neʻi avea ia faatasiga e pei o ni maneta.
O lipoti faapena na aliaʻe mai Pakisitana, o le tala lea a Dr. Mukhtar-ul-Haq, o le ulu o le matagaluega o le mafaufau i le Falemai Reading a Peshawar's Lady. Na ia suʻesuʻeina le aʻafiaga o le taua o le drone i Waziristan, o se nuʻu tuaoi e latalata i Afghanistan. "O le toatele o tagata ua lipotia mai le fefefe i taimi uma i osofaiga a drone i le ao ma le po," Dr. Haq fai i se telefoni konafesi telefoni na faia e Alkarama e faailoga ai le tatalaina o lana lipoti Yemen. “O le pisapisao faifai pea e oo ai i latou i ni tiga o lagona ma faailoga o le popole. E masani ona latou faaalia mai i maʻi faaletino, maʻi fatu, ma e oo lava i le pule i le ola.”
O le auai i le Alkarama conference call o Brandon Bryant, o se tasi sa avea muamua ma tagata e fa'afoeina le fa'aogaina o le Air Force, o ia na maua le PTSD, fa'afetai i lana galuega ma drones. Ua avea o ia ma se tasi o tagata e sili ona faitio i le polokalame fasioti tagata a Uosigitone. "E na'o le va'aiga a le ta'ita'i i lenei polokalame e fa'atatau i numera... pe to'afia tagata na maliliu," Fai mai Bryant o lana vaega na auai i le 2,300 fasioti tagata. Na ia fa'atatauina na ia fasiotia tagata e to'a 13 i fana o le Afi o Seoli. "Latou te le popole i tagata soifua o loʻo faia le galuega poʻo tagata e afaina i le galuega."
E ui lava e leʻi auauna faʻatasi, ae na maua talu ai nei e Bryant ma Westmoreland le galuega a le tasi ma le isi i le matamataina o le ata Drone saunia e le tagata fai ata Nouei o Tonje Schei. O lea ua tu’u fa’atasi nei fitafita tuai e to’alua o le Air Force e saili le fa’amasinoga tonu mo nu’u ua a’afia. Ua latou fa'atuina se fa'alapotopotoga i luga ole laiga o fa'aupuga o le saogalemu o le atunu'u ma a latou lagolago, ma tu'uina atu i ai le igoa fa'atusa toto o Poloketi Lima Mumu. E ala atu i ai latou te valaʻau atu i isi mai le polokalame drone e faʻatasi ma i latou i le tautala.
“O le toʻatele o i tatou o tagata na tilotilo i lalo i se tasi aso e vaʻaia o tatou lima ua vali mumu,” o la latou tusi lea i le faalapotopotoga misiona fa'amatalaga. “Ia i latou [i] matou te tuu atu i ai a matou upu, e le o i matou o ni o outou fili. Ua na o se faata. E ala i o matou lima mumu ua na ona matou saili e faaali atu ia te oe lou ata. Matou te talitonu e tatau i le upumoni ona lava tala. Matou te faʻamoemoe o le a tulaʻi mai foi tagata e pei o oe ma faʻatasi ma matou i a matou taumafaiga. O i matou foʻi o se faʻamaoniga ola e iai le olaga pe a mavae lenei mea, ma afai e te faʻatuatuaina i matou, o le a matou faʻaali atu ia te oe se lalolagi sili atu.
I le tetee atu i le militeri ma le polokalame taua a Uosigitone, atonu o Bryant ma Westmoreland o i latou ia o loo tauaveina matafaioi masani a Wild West a le Lone Ranger ma Tonto. Ua latou tietie atu i eleele leaga o le setete o le saogalemu o le atunuu e luitauina le le tonu o se faiga solitulafono o le fasioti tagata e oo atu i vaega taua o le paneta. I le feagai ai ma sea polokalame le mafai, e mafai e se tasi ona faʻamoemoe o le a latou mauaina a latou pulu siliva.
Pratap Chatterjee, a TomDispatch masani, o le faatonu sili o CorpWatch. O Ia o le tusitala o Halliburton's Army: Faʻafefea e se Fesoʻotaʻiga Lelei a le Kamupani Suauʻu Texas Faʻafouina le Ala Amerika Faia Taua. O lana isi tusi, Verax, o se tala ata e uiga i tagata e fai ma tagata suʻesuʻe ma le tele o tagata suʻesuʻe na tusia e Khalil Bendib, o le a lomia e Metropolitan Books i le 2016.
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻatasi o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi fou o le Shadow Government: Surveillance, Secret Wars, ma le Global Security State in a Single-Superpower World (Haymarket Books).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo