O mata uma o loʻo i luga o Mekisiko ao tali atu tagata o le nuʻu i ni faʻalavelave faʻaleagaina e lua mafuie lea ua tuua ai le faitau selau o tagata ua maliliu i vaiaso ua mavae. I le tele o tulaga, o tagata lautele o loʻo feagai ma se tali le talafeagai a le malo ua latou faia le galuega o le laveaʻiina ma le sailia o tagata o loʻo misi. Ae e le na o le tulai mai o mala faalenatura ua paʻu ai ia galuega i vaega e sili ona aʻafia i faʻalavelave.
I le tolu tausaga talu ai, 43 tamaiti aʻoga mai le Ayotzinapa Rural Teachers' College na mou atu ma e toʻaono isi na fasiotia e leoleo i Iguala, Guerrero, i le tulaga sili ona lauiloa o sauaga a le setete i tausaga talu ai nei i Mekisiko. I le po o Setema 26, 2014, o leoleo a le malo, setete, ma le feterale, faapea foi ma fitafita, sa auai tuusao i le aveesea faamalosi, faafia ona tafanaina le 43 o tamaiti aʻoga aʻoga faiaoga, oe na faʻatonuina le tele o pasi mo felauaiga tetee i le Aai o Mekisiko. . O nisi tamaiti aʻoga na mafai ona sulufaʻi i fale lata ane poʻo nofoaga togavao, aʻo isi na taofia ma e leʻi toe vaʻaia talu mai lena taimi.
O le leiloloa o tamaiti aoga e 43 na faaosofia ai le tele o tetee a le atunuu ma faavaomalo, ma tosina atu ai le lalolagi atoa i le faalavelave o le mou atu i Mekisiko. E silia ma le luasefulu tusi na tusia e uiga i le mataupu, ae o le International Group of Independent Experts (GIEI mo ona mataitusi faaSipaniolo), na taloina i le tali atu i le le mafaia ma le le naunau o Mekisiko e iloilo lelei le mataupu, na faia ai ni lipoti se lua ma le silia ma le 1,000 itulau o molimau e uiga i le mataupu.
E ui i le gauai atu i le lotoifale ma faavaomalo i le mataupu a Aytozinapa, o loo faatumauina pea e le malo o Mekisiko se lomiga o mea na tutupu e faapea o tino o tamaiti aoga na lafoai i se afi i le Cocula lafoai ma o i latou e nafa ma ua falepuipui, lea e le mafai e tusa ai ma le molimau na aoina i le lipoti a le GIEI. “Matou te le o iloa lava po o fea o i ai tamaiti aoga ma matou te le iloa le tala atoa o le mea na tupu ia i latou e 43 ina ua tuliesea i latou mai le aai o Iguala,” o le tala lea a John Gibler, o lana tusi faatoa faaliliuina e uiga ia Ayotzinapa, Ou te leʻi mafaufauina o le a latou fasiotia i matou, o le a lomia e le City Lights Press ia Novema.
I le lua tausaga na sosoo ai ma osofaʻiga, na faatalanoaina ai e Gibler le 25 o tamaiti aʻoga Ayotzinapa na sao mai, faʻapea foʻi ma le toʻatele o molimau na iai a o tulituliloa e leoleo tamaiti aʻoga i lena po i Iguala. "Ina ua ou alu iina, o loʻu manatu muamua o le auala e mafai ai ona ou auai ma fesoasoani i se auala o le a faʻagesegese, taumafai e iloa, o se malamalamaga mautu o mea na tutupu i lena po," o le tala lea a Gibler i se faatalanoaga telefoni. .
Ae ui i lea, e tusa lava pe maeʻa uma suʻesuʻega faʻavaomalo ma suʻesuʻega tutoʻatasi i le mataupu Ayotzinapa, matou te le iloa po o ai e nafa ma le faʻatonuina o le puʻeina ma le mou atu o tamaiti aoga e 43. "O ai e mafai ona faʻatonuina Leoleo Feterale, leoleo a le setete, leoleo a le malo, ma le autau, faʻatasi uma?" o le fesili lea a Gibler. “E le o se pulenuu, e le o se kovana, sa’o. O ai na te faia lena poloaiga?” Mai le tusa ma le 170 tagata i le falepuipui mo osofaiga, na o le 70 ua molia, e faatatau i le ave faamalosi ae le o le fasioti tagata po o le aveesea faamalosi.
Ae o le mou atu o tamaiti aoga e 43 Ayotzinapa o le pito lea o le aisa ma se faʻataʻitaʻiga o le faʻamalosia o le mou atu, ae le o se tulaga faʻapitoa. O numera aloaʻia o loʻo faʻaalia ai le silia ma le 30,000 tagata ua mou atu i Mekisiko talu mai le 2006, e masani lava i lima o le setete poʻo vaega solitulafono o loʻo faʻatasi ma leoleo. Fai mai vaega o tagata afaina, o le aofaʻi o tagata na mou atu i le taimi lava e tasi e mafai ono i O le iva taimi sili atu nai lo le numera aloaia. E masani ona fefefe aiga e fai se faaseā aloaia ona o le fefefe ne'i taui mai. Na faateteleina le leiloloa ina ua uma ona avea le Peresetene muamua o Felipe Calderón i le tofi ia Tesema 2006 ma faʻamilitia le taua o fualaau faasaina, lea o loʻo faʻaauau pea i lalo o le pulega o loʻo i ai nei ma le lagolago faifaipea a le Iunaite Setete e ala i le Mérida Initiative.
E ui ina ua mou atu le gauai faavaomalo i le mataupu Ayotzinapa, o matua o le 43 ua mou atu tamaiti aʻoga o loʻo faʻaauau pea ona faʻapotopotoina ma saili mo le leiloloa, e pei o le tele o isi aiga ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga ua fausia i le salafa o le atunuʻu.
O Mario Vergara o Huitzuco, Guerrero, o lona uso o Tomás na mou atu i le 2012, na ia faavaeina le vaega. Los Otros Desaparecidos de Iguala (The Other Disappeared of Iguala) ma lona tuafafine i le 2014. O le vaega suʻesuʻe e tuuto atu i le sailia o le faitau afe o isi na mou atu i le itulagi aʻo leʻi maeʻa le fasiotiga i Iguala. "E le o toe i ai i tala fou, ae o loʻo faʻaauau pea ona matou suʻeina tagata o le matou aiga, ona e leʻi maua lava," o le tala lea a Vergara i le faʻatalanoaga mai lona nuu o Huitzuco, lea e latalata i Iguala. Ua tuua e le Vergaras The Other Disappeared ma ua fausia se isi vaega e sailia ni tuugamau faalilolilo i le eria.
“O le malo, ina ua mou atu le 43, sa latou taumafai e fai mai o se mataupu tuufua, ma sa matou alalaga 'leai!' E le o se mataupu tu'ufua, ae fa'atulagaina. E tupu tele taimi i le aso i vaega eseese o le atunuʻu, "o le tala lea a Vergara, o le na fai mai e masani ona ia mauaina faʻamataʻu ona e auai i suʻesuʻega. "O le mea o loʻo matou mauaina o le mea moni, o le mea moni e uiga i mea o loʻo tutupu i totonu o lo tatou atunuʻu, o le tele o tagata ua mou atu."
Ae o le faʻamalosia o le mou atu i Mekisiko e le gata i le setete o Guerrero, poʻo le sefulu tausaga talu ai, ae o loʻo toe foʻi i tua i se vaitau o gaioiga faʻamalosi ma le maualuga o tamaiti aʻoga ma faʻalapotopotoga taʻutaʻua, lea na faʻafeiloaʻi ma le taofiofia a le setete. "Matou te manatu o le faʻafitauli o le faʻaumatia faʻamalosi o se solitulafono faifaipea a le setete, o loʻo tupu o se solitulafono faʻapitoa mai le 1965 e oʻo mai i aso nei," o le tala lea a Claudia Rangel, o se polofesa i le Autonomous University of Guerrero o loʻo faʻapitoa i le faʻamalosia o le mou atu. "O le le faʻasalaina, i le 50 tausaga talu ai, o lona uiga o lenei solitulafono o loʻo faʻaauau pea ona faia, e ui e le o iloa e le toʻatele." E tusa ai ma Rangel, o aso nei o loʻo faʻatinoina e le au faʻatau fualaau faʻatauvaʻa se matafaioi e tutusa ma vaega faʻatasi, aua latou te "nofo faʻatasi i le tele o itulagi ma tulaga eseese o le setete. E mafai ona tatou vaʻaia lelei lenei mea i le tulaga o Ayotzinapa, ae ou te manatu e tupu foi i le tele o isi mataupu.
Talu mai mea na tutupu i Iguala i le tolu tausaga talu ai, o suʻesuʻega fou i le mataʻutia moni o le faʻamalosia o le mou atu i Mekisiko ua tulaʻi mai, valiina se ata sili atu ona manino o le natura ma le lautele o le faʻalavelave. A tala lomia ia Iuni e le Iunivesite o Oxford, le Polokalama Aia Tatau a Tagata i le Iunivesite o Minnesota, FLACSO Mekisiko ma Tagatanuu e Lagolago Aia Tatau a Tagata i Mekisiko (CADHAC) na toe iloiloina 548 mataupu o le aveesea faamalosi i le itu i matu o Nuevo León i le va o 2005 ma 2015. e le'i maua se fa'amaoniga e fa'apea o tagata ua mou atu i nei mataupu e feso'ota'i ma gaioiga fa'asolitulafono, o le tele o le toesea e aofia ai le feterale, setete ma pulega fa'apitonu'u, ma o le fa'asalaina lautele o le tulafono.
se isi tala lomia ia Iulai e le Worldwide Movement for Human Rights (FIDH) na maua ai i le va o le 2009 ma le 2016, solitulafono faasaga i tagata soifua o loʻo i lalo o le faʻamatalaga a le International Criminal Court na faia i Coahuila. O lo'o fa'amatala e le ICC solitulafono fa'asaga i tagata soifua o ni osofa'iga lautele po'o osofa'iga fa'asaga i tagata lautele. "O nei solitulafono faasaga i tagata soifua - e aofia ai solitulafono o le matua aveesea o le saolotoga faaletino, sauaga, ma le faamalosia o le mou atu - na avea ma vaega o se osofaʻiga faʻapitoa e faasaga i tagata lautele o lena setete." O Coahuila o le fale i le taulaga o Allende, lea i le va o 28 (fuainumera aloaia) ma le 300 tagata (e tusa ai ma vaega o tagata na afaina), e aofia ai aiga atoa, na fasiotia ma mou atu ia Mati 2011.
O filo masani e faʻapipiʻi faʻatasi ai nei mea mataʻutia, e tusa ai ma le Rangel, o le faʻasalaina, le vaʻaia, ma le solitulafono o tagata afaina: e masani lava, o ofisa o le setete ma le aufaasālalau e fesoʻotaʻi tagata ua mou atu i le faʻatauina o fualaau faasaina ma gaioiga solitulafono.
"O loʻo ia te oe le maualuga maualuga o le malo feterale e puipuia tagata na mou atu ma e ala mai i meafaigaluega a le ofisa pule na faʻatautaia lena mou atu talu mai lena taimi," o le tala lea a Gibler. E ui ina sa ia tautala tuusao i le mataupu o Ayotzinapa, o le faamatalaga a Gibler e uiga i le malo o le Peresetene Mekisiko Enrique Peña Nieto e faigofie lava ona faatatau i isi mataupu o fasiotiga tagata ma le mou atu i Mekisiko. "O nei tagata e matua'i agava'a ma e lelei tele i mea latou te faia, ma o mea na latou faia e maua ai le le fa'asalaina."
I le faaiuga o le vaiaso, sa galulue ai vaega o le au su’esu’e i le eliina o fale malepelepe i le uati i le laumua, ina ua mou atu matua ma aiga o tagata i isi vaega o le atunuu ae agai atu i toafa, otaota ma mauga e saili ai ni tulaga e ono oo atu ai i e pele ia i latou. Ma i se faʻaaliga o le lotogatasi lea e lalagaina ai se fesoʻotaʻiga mautu i le va o gaioiga faʻavae i le tali atu i mafuiʻe talu ai nei, na malolo ai tamaiti aʻoga 150 mai a latou lava gaioiga i le kolisi aʻoaʻoga i Ayotzinapa ma auai vaega au laveai i le Aai o Mekisiko.
Dawn Paley o se tusitala ma le tusitala o Fualaau Fa'asaina o Taua (AK Press, 2014). O ia o se tamaititi aoga PhD i le Autonomous University of Puebla, Mekisiko.
O lenei tusiga na faʻasalalau faʻatasi o se vaega o le galulue faʻatasi i le va o Upside Down World ma le NACLA.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo