EL ESTOR, GUATEMALA–Ina ua taunuu i El Estor i le afiafi o Ianuari 7, na iloa ai sa i ai se mea o faaletonu. O le tele o taavale a leoleo na poloka le auala o le taulaga lata ane o Rio Dulce ma leoleo i soo se mea. O le taeao na sosoo ai, na manino mai ai ua lata ona tutuli ese.
I le faʻapotopotoina i le laumua o le CGN-Skye Resources i le 8am, 430 leoleo na lagolagoina e le tusa ma le 200 sui o le militeri a le setete na malaga atu i le auala i Barrio Unión, o se nuu toe nofoia e tusa ma le 70 aiga. Na fa'amalamalama manino e leoleo a latou numera, ma fausia ai se laina i le va o Barrio Unión ma le auala tele. Na faitau e le loia a le malo Rafael Andrade Escobar le faaaliga faate’a.
I le toe tepa i tua, ma le le amanaiaina o le le tonu o le tuliesea, o le mea na tupu i Unión sa faia i se faiga fua. Na tuʻuina atu i le nuʻu le taimi e tuʻu ese ai ma faʻamaeʻaina ma le faʻaeteete fausaga o fale e vaega o tagata faigaluega o loʻo faʻafaigaluegaina e le CGN-Skye Resources.
O le tuliesea lona lua na tupu mulimuli ane i lena aso i se nuu e igoa ia La Pista, lea na filifili ai le nuu e o ese ae lei taunuu leoleo. O latou fausaga na talepeina ma le itiiti o le tausiga ma o nisi na susunuina. A'o goto le po, na taumatemate e tagata o le nu'u le tuli'esea o le Barrio Revolución, o se tasi o nu'u tele ma sili ona fa'amaopoopoina.
O le taeao o le aso 9, na toe faapotopoto ai leoleo ma le vaegaau i le ofisa autu o le CGN-Skye Resources. O ta’avale a leoleo sa laina i luga o le auala i se solo mata’utia, e oo atu i le selau o mita ma e ta’i ta’i to’afa pe sili atu fo’i leoleo o lo’o fa’aauupegaina, fa’aofuuliuli. Sa tietie i se pikiapu pa'epa'e ni leoleo fa'aauupegaina tuma'oti, ofuina mitiafu a le kamupani. O isi leoleo sa fa'atulaga i luga o papa i autafa o le auala ma mai luga, o se helikopa na fa'ataunu'uina auala o le Barrio Revolución ma Barrio La Paz. Pe tusa o le itula e 9.45 i le taeao, na amata ai loa ona taamilo atu le au malaga agai i le Barrio Revolucian.
Nai lo le auina atu o se loia a le malo e faitau se poloaiga e faatulai ese ai, na ulufale atu ai ni vaega taua o leoleo faatupu vevesi i Revolución, ma agai i luga le vaitafe lea e tafe atu i le ogatotonu o le nuu. O le taimi lava na malupuipuia ai le vaitafe, na amata ai loa ona siosiomia e leoleo le nofoaga, ma tapunia tagata o Revolucian i le itu i sisifo o le nofoaga, lea na potopoto ai le toatele i le latou nofoaga, e faatali le taunuu atu o le loia a le malo.
I le siosiomia e leoleo, e tusa ma le 50 tagata na faatalitali mo le loia a le malo e faitau atu ia i latou le faaaliga faateʻa. Faatasi ai ma i latou e tusa ma le sefululua tamaitai, e aofia ai se tina o loo siiina lana pepe pepe ma nai tamaiti laiti. Na mavae atu le taimi, ma sa tapunia atoatoa e leoleo le vaega na faapotopoto ai tagata.
I se mamao, na aliali mai ai se lanu moli. A o tuputupu aʻe, na amata ona alu aʻe le asu enaena i luga o le ea; o se fale i le isi itu o le vaitafe sa mu.
Na tu ese le loia a le malo o Andrade Escobar a o susunu le fale lona lua, sosoo ai ma le lona tolu. Na ia ta‘ua e leai se faailo i lana telefoni e faatonu ai ana alii e taofi le susunuina. Na faaauau pea ona fai mai Andrade Escobar e faapea o le poloaiga e taofi le susunuina e lei oo atu i le isi itu o le nuu. Na ia ta’ua o le a ia tuuina atu le Matagaluega a le Malo e faia ni moliaga faasaga i tagata faigaluega a le kamupani sa susunu fale o aiga o Barrio Revolución.
Ina ua fesiligia pe aisea na susunu ai e tagata faigaluega a le kamupani fale ae o le Matagaluega a le Malo na te faia le poloaiga e faatea ai, na tali Andrade Escobar: “Na ou tuuina atu le pule i lena vaega o le eria i se loia [CGN-Skye Resources], o le mea lea na e nafa ma tagata faigaluega a le kamupani, ae le o le Matagaluega a le Malo.”
Ina ua uma ona mu le toetoe lava o fale uma i le itu i sasae o Barrio Revolución, na taofia le luasefululua tagata na faafaigaluegaina e le kamupani e faaleaga fale. A o faaauau pea ona susulu mai le vevela mai fale mumu, e tusa ma le 60 sui o le vaegaau na faila i luga o le fanua ma totonu o le vaomatua o loo siomia ai le nuu. O Ceasar Bora o le Indigenous and Peasant National Co-ordination (CONIC) na ia faamatalaina le tulaga o loo i ai "o uiga tutusa na matou vaaia i le tele o isi mataupu i le taimi o feeseeseaiga i totonu."
Ua suia nei o latou fale i fafie ua mu, o le nuu na tumau pea ona faamaufaailogaina e leoleo ma le vaegaau, ae faitau e Andrade Escobar le faaaliga faateʻa. Na ia faatonuina tagata o le Barrio Revolución e talepe o latou fale pe afai latou te leʻi susunuina.
O nisi o tagata o le nuu na tetee i loimata; o isi sa tutu filemu. A o tautala atu a o tafe ifo loimata i ona fofoga, sa faapea mai se tasi alii, “Na ona latou susunuina lava o lo’u fale. O fea o le a momoe ai la’u fanau i le po nei?” O le usita'i ma le fa'aaloalo i faatonuga a leoleo, na susunu fa'asolitulafono ai fale o tagata i le fa'aalia o le malosi a tagata faigaluega a le kamupani.
Ina ua uma ona faitau le poloaiga o le tuliesea, na vave ona tuua e Andrade Escobar le eria mo le faia o le tuliesea lona fa, i Barrio La Paz. Ina ua maeʻa le faʻalavelave i Revolución, o le tuliesea i La Paz na foliga filemu, e ui o mafuaaga faaletulafono mo ia na matua finauina.
O le tele o le tuliesea o loʻo fuafua i aso o lumanaʻi ma le faitau selau o aiga faifaatoaga ua leai ni fale i lalo ifo o le 48 itula. A o faasolo atu le aoauli umi, sa galulue ma le lē faavaivai tagata o Barrio Revolución ma Barrio La Paz i le talepeina o fale na totoe, i lalo o le vaavaaiga mamafa a leoleo. O se sausau o timuga na liua i se timuga mamafa i le aoauli ma sa leai se mea e alu i ai mo se malutaga. O le taofi o nei nuu, a o tutu i tafatafa o le alatele ma a latou mea, sa autasi.
“O le atiina ae e aumaia ai le tuliesea; o le atina'e e aumaia ai le fe'avea'i.”
E le o mautinoa le lumanai. E tusa lava pe feagai tagata o le nuu ma le aveesea o o latou fale ma meatotino, o le loloto o lo latou naunau e ola mai le eleele e tumau pea le loloto. Sei vagana ua suia e le kamupani ma le setete o Kuatemala a latou fuafuaga, pe laa atu le malo o Kanata e faʻalavelave i galuega a Skye Resources i Kuatemala, o le a faʻaauau pea ona faʻateleina le aʻafiaga o lenei feeseeseaiga.
Susu maia i le 2007; e pei o lea le atinae.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo