To pokazuju nedavne ankete luda, čak i varvarska, retorika koja dolazi od kandidata krajnje desnice MAGA mogla bi potkopati šanse republikanaca da zauzmu oba doma Kongresa u novembru. Sada, veća opasnost može ležati na listiću. Ako ekstremisti 2022. osvoje ključne funkcije u vladama različitih država, mogli bi 2024. uspjeti dodijeliti glasove Izbornog kolegijuma svojih država predsjedničkom kandidatu MAGA, protiv volje birača, i nelegitimno zauzeti Bijelu kuću.
Uzgoj desetina miliona hektara žitarica za stočnu hranu/gorivo – uglavnom kukuruza i soje – koji stvaraju taj ogroman višak doveo je do degradacije tla, hemijske kontaminacije zraka i vode, velike potrošnje energije i velikih emisija stakleničkih plinova.
Sa izgledima za takvo planiranje puča u glavnim gradovima država, i sa naglašenim federalnim prijedlogom zakona o klimi od strane demokrata koji je sada usvojen u zakon, fokus borbe i na političkom i na klimatskom frontu pomjerio se sa Washingtona na regionalne, državne i lokalne arene. Ilustracija ove promjene je konfrontacija koja se sada razvija u državama Plains koja suprotstavlja osnovni savez domorodačkih plemena, farmera i ekoloških grupa protiv grabežljivih interesa agrobiznisa. To je sukob s potencijalno dubokim posljedicama za klimu i širu ekološku vanrednu situaciju.
Kompanija pod nazivom Summit Carbon Solutions predlaže izgradnju mreže od 2,000 milja cjevovoda prostire se po dijelovima Ajove, Minnesote, Nebraske i Dakota. Sistem bi prikupljao tečni ugljični dioksid (CO2) iz 32 pogona za etanol u cijelom regionu i transportirao ga u naftnu zemlju Sjeverne Dakote radi skladištenja. Druga kompanija, Navigator CO2 Ventures, želi izgraditi 1,300 milja cjevovoda za prikupljanje CO2 iz 20 fabrika etanola i đubriva u istoj regiji, ali ga transportuje u suprotnom smjeru, u Illinois. Na obje destinacije, komprimirani CO2 bi se ubrizgavao u duboke stijene gdje bi trebao ostati do dalekog geološkog vremena.
Zašto bi industrija išla na sav taj posao i troškove? Zato što pogoni za proizvodnju etanola ispuštaju mnogo CO2 u atmosferu, poništavajući navodnu klimatsku prednost tog biogoriva u odnosu na benzin. Nadogradnja postrojenja za hvatanje većine CO2 iz toka izduvnih gasova postrojenja, njegovo ukapljivanje i ubrizgavanje u zemlju mogla bi pomoći da se ojača klimava "zelena" slika etanola.
U 2016–17, regija je vodila hrabru bitku protiv izgradnje pristupnog cjevovoda Dakota (DAPL), koji prenosi naftu tešku ugljiku na Srednji zapad iz Sjeverne Dakote. Sada je široka, politički raznolika koalicija ekologa, autohtonih zajednica i vlasnika zemljišta raspoređeni protiv predloženi karbonski cjevovodi.
Mahmud Fitil služi kao organizator kopnene odbrane za Great Plains Action Society, organizaciju koju predvode domoroci koja je na čelu ove borbe u Iowi i Nebraski. Dao mi je brzi verbalni obilazak teritorije koju brane domorodačka plemena i širi savez grupa: Zapadna Ajova je dom Meskvakija, ili Sac i Fox. Duž granice između Nebraske i Kanzasa žive ljudi iz Iowaya, koje su bijeli doseljenici iz 19. stoljeća protjerali iz svojih domovina. I nekoliko plemena Plains ima rezervate duž rijeke Missouri koja dijeli Ajovu i Nebrasku: nacija Umoⁿhoⁿ ili Omaha; pleme Ho-Chunk ili Winnebago iz Nebraske; Santee Sioux; i dalje uzvodno, Yankton, ili Ihanktonwan Sioux. „Svi će biti pod uticajem gasovoda koji se predlažu za region“, kaže Fitil. „Plemena su uznemirena planovima koje kompanije naftovoda imaju na tom području i mobilišu se protiv njih.”
Naftovod Summit bi prešao rijeku Missouri sjeverno od rezervata Winnebago, a to je problem, kaže Fitil. „Ovi projekti obično imaju prolaznu radnu snagu za izgradnju infrastrukture. Tokom izgradnje pristupnog cjevovoda Dakota, vidjeli smo neke od problema koji dolaze sa ovim tipovima prolaznih kampova: proliferacija droge i alkohola, kriminal, nasilje, prostitucija. To jednostavno nije ono što želimo u našim zajednicama u Ajovi i Nebraski, bilo da ste starosedeoci ili pripadate drugom delu ruralne zajednice.” Prijetnja koju bi predstavljali prolazni logori bila bi dio kaskade štete koju bi cjevovodi nanijeli ljudima, drugim vrstama, pejzažima i vodama širom regije.
Ekološki neracionalno preduzeće
Projekti Summit i Navigator dobili su veliku prednost od klimatskih odredbi novog saveznog zakona o smanjenju inflacije (IRA), koji je povećao porezni kredit za hvatanje i zakopavanje ugljika sa 50 dolara na 85 dolara po metričkoj toni. To će vjerovatno stimulirati još veću potražnju za transportom ugljika i napumpati industriju koja se već dokazala nesposoban značajnog smanjenja nacionalne emisije gasova staklene bašte, čak i kao poreski obveznici prisiljen da izdvoji više od 20 milijardi dolara vrijednih poticaja kako bi se održao na površini.
Primarna svrha ovih i drugih karbonskih cjevovodnih sistema nikada nije bila smanjenje atmosferskog CO2. Cilj njegovih pristalica je ostvariti profit tako što će poboljšati sliku životne sredine američke poljoprivrede stočne žitarice. Lavovski udio američke proizvodnje kukuruza odlazi na nabavku dvije robe, goriva za vozila i mesa hranjenog žitaricama. A glavna svrha tovilišta i postrojenja za etanol nije da obezbede ishranu i transport; to je progutati viškove žitarica, čime se podupiru cijene žitarica i poljoprivredna ekonomija. Uzgoj desetina miliona hektara žitarica za stočnu hranu/gorivo – uglavnom kukuruza i soje – koji stvaraju taj ogroman višak doveo je do degradacije tla, hemijske kontaminacije zraka i vode, velike potrošnje energije i velikih emisija stakleničkih plinova. Cjevovod bi se bavio samo otpadnim plinom CO2 koji nastaje fermentacijom zrna kukuruza u pogonima etanola, što je mali dio tih emisija.
Ovaj ekološki iracionalan sistem je veoma unosan za agrobiznise koji isporučuju opremu i inpute za proizvodnju velikih viškova useva i velikih emisija. Ove kompanije sada nude stvaranje još jedne profitabilne industrije, one koja će, navodno, očistiti fabrike etanola koje su izgrađene kako bi pomogle u prikupljanju viškova žitarica koji su rezultat industrijalizacije poljoprivrede.
Ništa od ovoga žongliranje ugljikom opravdano klimatskim osnovama. U 2022 otvoreno pismo objavljen kao plaćeni oglas u Washington Postu, gotovo 500 grupa za klimu, životnu sredinu i civilno društvo pozvalo je kreatore vladine politike Sjeverne Amerike da “napuste prljavi, opasni mit o hvatanju i skladištenju ugljika”. Njihov zaključak: „Ne moramo popravljati fosilna goriva; moramo ih odbaciti. Umjesto da hvatamo ugljik da ga pumpamo natrag u podzemlje, trebali bismo prije svega zadržati fosilna goriva u zemlji” (naglasak u originalu).
Zaustavljanje dvostruke krađe
Zakopavanje i održavanje više od 3,000 milja cijevi zahtijeva pristup ogromnim količinama zemljišta. Samo u Iowi, Navigatorov naftovod proći će kroz 35 okruga, Summit kroz 24. Predstavnici kompanije obraćali su se vlasnicima nekretnina širom tih okruga da potpišu kontrolu nad dijelovima svog zemljišta kao pravo služnosti. Stotine su odbija da potpiše, navodeći brige o sigurnosti (curenje CO2 može biti izuzetno opasno), štete na njihovim usjevnim površinama i plovnim putevima, te korporativni upad u njihovu imovinu. Kao odgovor, Samit se kreće ka potpunom preuzimanju njihove zemlje preko eminentnog domena.
„Ako su ove kompanije zaista osigurale onoliko dobrovoljnih prava služnosti koliko tvrde“, pita Fitil, „zašto se onda tako brzo kreću da zauzmu zemljište preko eminentnog domena? Ljudi počinju da shvaćaju šta ovi momci smjeraju, a mnogi ljudi se hvataju. To je veoma osetljiva stvar za starosedeoce. Ova država je nastala na zemlji koja je od njih ukradena, a sada pokušavaju da spreče da deo te zemlje ponovo bude ukraden, ovaj put od strane velikih korporacija. Dakle, starosjedioci stoje rame uz rame sa poljoprivrednicima.” Tu je i ozbiljna stvar grobnih humki i drugih kulturno osjetljivih područja koja se nalaze na trasi cjevovoda: „Radimo s Državnim uredom za očuvanje historije i plemenskim službenicima da sačuvamo ta sveta mjesta i osiguramo da ne budu opljačkana , u osnovi, ovim projektima”, dodaje Fitil.
Poljoprivrednici imaju odlične razloge da uskrate pravo služnosti i da se bore protiv eminentnog domena. Mnogi od njih obrađuju neke od najproduktivnijih poljoprivrednih zemljišta u zemlji, a posljednje što žele je masivna oprema za zemljane radove koja vozi, kopa i zbija tlo u Širok 50 metra otkos preko njihove farme. Da bi zatrpali cjevovode, ekipe kopaju duboke rovove, nagomilavajući zemlju uz njih. Kada su cijevi postavljene i zemlja se baci natrag u rov, gornji sloj se miješa sa manje plodnim podzemljem.
Rezultati ove zloupotrebe tla su predvidljivi. U 2021. godini, agronomi sa Državnog univerziteta Iowa otkrili su da je na služnostima Dakota Access Pipeline prinos kukuruza smanjen za 15 posto, a prinos soje za 25 posto. Vodeći naučnik studije, Robert Horton, rekao, “Sve u svemu, u prve dvije godine, otkrili smo da je izgradnja izazvala ozbiljno zbijanje tla, narušenu fizičku strukturu tla koja može obeshrabriti rast korijena i smanjiti infiltraciju vode na desnoj strani puta.”
Neverovatan savez
Borba za naftovod je okupila zajednice koje rijetko nalaze zajednički cilj i često mogu biti protivnici. „Zaista smo formirali neverovatan savez“, kaže Fitil. „Mnogi konzervativni republikanci se pridružuju starosedeocima, i svi se pridružuju ekolozima. Ovi ljudi se obično ne slažu, ne udružuju se ni u čemu. Ali ovdje su stvarno ljuti i udružuju se ruku pod ruku u borbi protiv ovih cjevovoda.”
Fitil mi je rekao da ova nevjerovatna koalicija primjenjuje vrijedne lekcije naučene iz borbe protiv pristupnog plinovoda Dakota. Taj epski sukob iz 2016. na obalama rijeke Missouri u rezervatu Sijuks Sijuks Standing Rock uspio je izboriti višemjesečnu obustavu radova na dijelu naftovoda u Južnoj Dakoti, prije nego što je novoizabrana Trumpova administracija odobrila ponovno pokretanje. Ali u Nebraski i Ajovi u to vreme, kaže Fitil, opozicija je bila manje jedinstvena: „Ljudi su na neki način krenuli svojim pravcima, zasukali rukave da se sami bore protiv toga, a mi smo izgubili. Ali sada su stvari drugačije. Umrežavamo sve gore-dolje na ovoj ruti cjevovoda. Organizatori, zemljoposjednici, plemena. . . u toku je ogroman nalet lokalnog aktivizma. U okrugu Linn, Iowa [doma Cedar Rapidsa], svaka druga farma pored koje prođete, gore imaju natpise na lokalnom nivou, znate, 'country bilborde', koji govore 'Nema eminentnog domena za privatnu dobit', 'Ne na moja farma“, „Ne kroz moju drvnu građu.“ To su samo ljudi, a ne „dot-org“ ili neprofitne organizacije, koji govore: „Dovraga, nećemo to imati.“
„Ovaj put, plemena su počela da se umrežavaju pre nego što su kompanije uopšte shvatile koja su koja plemena“, kaže Fitil. “Započeli smo umrežavanje sa našim kolegama u Sjevernoj Dakoti, Južnoj Dakoti, Nebraski. Čim smo čuli za gasovod prije više od godinu i po, počeli smo da se okupljamo i razgovaramo o tome šta ćemo učiniti. Vidite, prošli put, Sjeverna Dakota je radila svoje, Južna Dakota, Nebraska, Iowa, svi su radili svoje. Sada održavamo zajedničke mjesečne sastanke, održavamo nacionalne i državne sastanke. Vlasnici zemljišta se prijavljuju s timom za akciju služnosti. A to je nešto sasvim drugačije nego što je bilo sa DAPL-om.”
Dana 12. avgusta 2022. godine, članovi Great Plains Action Society i saveznici iz cijelog pokreta susreli su se s Odborom za komunalne usluge Iowe, tijelom koje će, između ostalog, donositi odluke o deklaracijama eminentnih domena. Fitil kaže: „Nije ih moglo manje zanimati šta 'mi ljudi' imamo da kažemo. Ove ljude su ručno birali guverneri, sadašnji i bivši, od kojih jedan sada radi za jednu od kompanija za naftovode. Dozvoljavamo im! Mi i zemljoposjednici smo im rekli: 'Hej, svi mi zaključavamo oružje, mi se suprotstavljamo ovome'.”
„Da li je ovaj cevovod zaista ono na šta treba da trošimo dolare poreskih obveznika?“ on pita. “Ne! To su industrije koje su najviše doprinijele samoj krizi za koju sada tvrde da se bave. Ovo je zaista potaknulo otpor kao što vrlo malo problema može učiniti. I, znate, ako se svede na pitanje volje, srešćemo ih na poljima i daćemo im do znanja koliko je naša odlučnost jaka. Zemlja vredi, voda vredi. Buduće generacije vrijede toga.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati