Dva događaja visokog profila relevantna za ovu seriju poklopit će se sljedećeg mjeseca. Jedan od njih — američki srednji izbori, koji će se završiti 8. novembra — mogao bi pružiti najjači pokazatelj u kom pravcu će se naše društvo okrenuti u bliskoj budućnosti: prema inkluzivnoj, pluralističkoj demokratiji ili prema antidemokratskoj “polufašizam” prava MAGA. Moglo bi proći u svakom slučaju. Nasuprot tome, drugi veliki događaj – globalna klimatska konferencija COP27 od 6. do 18. novembra – malo je vjerovatno da će donijeti bilo kakvu primjetnu promjenu u putanji svjetske emisije stakleničkih plinova ili bilo čega drugog.
Zaista, izborni rezultati bi mogli imati dublje posljedice na klimu na Zemlji nego što će to imati klimatska konferencija. Ako u novembru 2022. i 2024. prodemokratski kandidati prevladaju na biralištima i volja birača ne bude poništena, donošenje hrabrog novog klimatskog zakonodavstva neće biti zagarantovano, ali će ta mogućnost barem ostati živa. Ako, međutim, na prevaru, MAGA političari prevladaju u dovoljno velikom broju da preuzmu kontrolu nad oba doma Kongresa i Bijelom kućom, bilo kakva šansa za efikasnu državni klimatska akcija će biti izgubljena u godinama koje dolaze. U oba slučaja, proširenje lokalne borbe za klimatske akcije i ekološku pravdu biće potrebniji nego ikad, kao temelj za veći, jači nacionalni pokret. Ovog mjeseca razgovarao sam s dvojicom klimatskih aktivista koji neumorno rade na postizanju tih ciljeva.
Skidanje fosilnih gasovoda
Liz Karosick je vizuelna umjetnica i klimatska aktivistica s Extinction Rebellion u Washingtonu, DC (XRDC). Karošik kaže da je zaštita i proširenje biračkog prava važna, ali nije dovoljna: „Sistem ne funkcioniše. Da je glasanje bilo dovoljno, volja ljudi koji ulaze u glasačke kabine bila bi zastupljena ovdje u Washingtonu, a nije.” Zbog toga je još važnije, kaže ona, da više ljudi učestvuje u pokretima građana, kako bi „izgradili te brojke prije nego što stvari napreduju još dalje u strašnu budućnost koju gledamo“.
Takva vrsta organiziranja je po svojoj prirodi lokalna. A ima li boljeg mjesta za jačanje nacionalnog ublažavanja klimatskih promjena kroz lokalno organiziranje ekološke pravde nego u glavnom gradu nacije? Zato je, kaže Karosick, XRDC pokrenuo kampanju protiv Washington Gas Light Company, jedinog gradskog snabdjevača fosilnim plinom. Tradicionalno poznat pod eufemizmom „prirodni gas“, fosilni gas se uglavnom sastoji od metana, jedinjenja sa snažnim potencijalom globalnog zagrevanja.
Washington Gas ima neke od najstarijih distributivnih linija u zemlji, a pokazalo je istraživanje iz 2014 više od 6,000 curenja u sistemu—oko četiri curenja po milji cijevi, uglavnom u gradskim četvrtima s niskim prihodima i crnačkim četvrtima. Neka od curenja predstavljala su ozbiljnu opasnost od eksplozije. Kompanija je odgovorila pokretanjem 40-godišnjeg programa vrednog 5 milijardi dolara zamijeniti ceo sistem cevi.
Budući da bi postavljanje nove plinske infrastrukture potpuno izbacilo gradske ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena, XRDC je zahtjevno da Vijeće DC-a zaustavi projekat zamjene cijevi (osim hitnih popravki opasnih curenja) i odmah pokrene pravednu tranziciju od plina koja daje prioritet najmarginaliziranijim ljudima DC-a i okončava ovisnost grada o plinu.
“Fosilni plin je prijetnja čovječanstvu i Zemlji u najvećoj i najmanjoj mjeri.”
Fosilni gas je prijetnja čovječanstvu i Zemlji i u najvećoj i u najmanjoj mjeri. Federacija državnih istraživačkih grupa od javnog interesa koje finansiraju građani, PIRG, izvještaja da je curenje gasa širom SAD-a od 2010. do 2021. dovelo do oslobađanja 26.6 milijardi kubnih stopa metana, sa uticajem globalnog zagrevanja koji je ekvivalentan više od 2.4 miliona vozila sa unutrašnjim sagorevanjem koja se voze godinu dana. U međuvremenu, otvoreni plinski plamen iz peći, peći i bojlera također proizvodi velike količine dušikovog dioksida (NO2) i drugih zagađivača zraka u zatvorenom prostoru. Ovi plinovi mogu uzrokovati ozbiljne respiratorne probleme – posebno pogađajući djecu – i nesrazmjerno se nalaze u zajednicama s niskim prihodima i crnačkim zajednicama.
XRDC press release ima više o kampanji da izvrši pritisak na gradsko vijeće DC-a da ukine gas što je prije moguće.
Karosick naglašava da su ono što ona naziva "hiper-lokalnim" akcijama, kao što je kampanja fosilnog plina u DC-u, neophodni gradivni blokovi globalne klimatske akcije:
„Imam osjećaj da su neki ljudi zbunjeni, kao: „Hej, fosilna goriva su globalni problem, mnogo veći od lokalne gasne kampanje. Zašto ovo pitanje?” Ali strateški, mi se mobiliziramo s pitanjem koje je lokalno, koje će izgraditi zamah iza lokalnih zahtjeva – kao što je reći Washington Gasu: “Ne, ne možete potrošiti 5 milijardi dolara na nove cijevi da biste nas zaključali u još 40 godina sagorijevanja fosilnog plina.” Ovo je način da se promijeni putanja, elektrificira grad. Osjećamo da se ovo može pobijediti. A onda se možemo vratiti širenju na šire zahtjeve. Pronalazimo tačke utjecaja gdje možemo pristupiti ljudima koji imaju moć odlučivanja i pokretati javno mnijenje.”
Uzima Teslu
Način na koji mladi ljudi preuzimaju vodeću ulogu u klimi posljednjih godina posebno je ohrabrujući Karošića, koji kaže da se klimatski pokret nada masovnom prilivu članova u godinama koje dolaze. „Što više mladih ljudi učestvuje, više promjena možemo napraviti“, kaže ona. “Nije stvar u tome da im se objasni u čemu je problem – oni su toga vrlo svjesni.” Ipak, grupe poput Extinction Rebellion mogu ponuditi solidarnost i dodatne mogućnosti za mobilizaciju. I, kaže ona, “u našem slučaju, to uključuje nenasilnu građansku neposlušnost kao mehanizam da se vlast obrati na pažnju i da napravi promjene.”
Kako to biva, nedavno sam imao priliku intervjuirati i Alexiu Leclercq, 22, aktivisticu za klimatsku i ekološku pravdu i suosnivača neprofitne organizacije Početak: Osnaživanje. Naš razgovor se odvijao na bini na godišnjem sajmu Instituta za zemljište Prairie Festival. (Pogledajte video OVDJE. Leclercqov i moj razgovor teče od otprilike 14 minuta do 59 minuta.)
“To je uvijek kao ples naprijed-nazad: Koliko zaista želite da sarađujete s njima? Koliki vanjski pritisak primjenjujete? To je fina linija.”
Godine 2019. Leclercq je počeo da radi sa grupom za pravdu životne sredine PODER (Ljudi organizovani u odbrani Zemlje i njenih resursa) u Austinu u Teksasu. Osnovan 1991. godine, PODER ima impresivne rezultate, kako je objasnila:
“Ostin je jako segregiran zbog crvene linije. East Austin je uglavnom crnačka i smeđa zajednica, zonirana industrijska. Gomila članova zajednice okupila se i počela se organizirati za borbu protiv tamošnje prljave industrije. Počeli su da podnose peticije od vrata do vrata, razgovaraju sa medijima, organizuju toksične turneje za političare kako bi mogli da vide uslove u kojima članovi zajednice žive. PODER je bio neverovatno uspešan. Izbacili su šest velikih naftnih kompanija iz istočnog Austina.”
U vrijeme kada je Leclercq počeo raditi s PODER-om, istočni Austin je još uvijek bio opterećen mnoštvom problema, uključujući zagađenje od operacija iskopavanja šljunka i nedostatak pristupa čistoj i pristupačnoj vodi. A tu je i kompanija za električna vozila Elona Muska, Tesla. Prema Leclercqu,
“Tesla je došao bez planova za angažman zajednice. Napravili smo koaliciju i počeli da razgovaramo sa novinarima do te mere da su morali da odgovaraju na naše mejlove i da dođu da razgovaraju sa nama. Iz kulture njihove kompanije se moglo zaključiti da to nije nešto do čega im je nužno stalo. Oni su vidjeli članove zajednice East Austin kao radnu snagu za eksploataciju, baš kao što su eksploatirali zemlju, zrak i vodu. Labavi propisi u Teksasu jedan su od glavnih razloga zašto su tamo.”
Leclercq je rekao publici: „Pokušavamo da podstaknemo Teslu da preuzme obaveze, kao što su ekološka obnova, programi obrazovanja zajednice, zapošljavanje govornika španjolskog i programi za one koji govore španski kako bi naučili nešto engleskog. Ali u poslovanju sa bilo kojom kompanijom, rekla je, „to je uvek kao ples napred-nazad: Koliko zaista želite da sarađujete sa njima? Koliki vanjski pritisak primjenjujete? To je fina linija.”
Zauzimanje stava protiv Manchinovog dogovora
„Radim izvan sistema, pokušavajući da izgradim zajednicu i otpornost i međusobnu pomoć, a radim i posao koji je više kao unutar sistema, kako lokalnog tako i federalnog,“ rekao je Leclercq. U vrijeme kada smo razgovarali, njeni „unutrašnji“ napori bili su usmjereni na mjeru koja je tada bila pred američkim Senatom da se ubrza izdavanje dozvola za energetske projekte. Zakonodavstvo bi teoretski pojednostavilo sve izvore energije; međutim, njegov glavni sponzor, demokratski senator Joe Manchin, najskuplje ga je cijenio kao sredstvo za ubrzavanje izgradnje naftovoda Mountain Valley za transport fosilnog gasa iz Zapadne Virdžinije, države koju on predstavlja. U avgustu je insistirao da se ovaj sporedni dogovor za ubrzano praćenje njegovog kućnog ljubimca uključi u buduće zakone kao cena njegovog glasa za navodno proklimatski Zakon o smanjenju inflacije.
Leclercq se pridružio grupi kolega aktivista u potpisivanju otvorenog pisma protiv dogovora sa strane Manchina. Prema posljednjem prebrojavanju, pismo je potpisalo više od 600 lokalnih grupa i pojedinaca, kao i sedam američkih senatora i 70 članova Predstavničkog doma. „Dosta smo lobirali, puno telefonskih poziva, mnogo štampe“, rekla je ona. Nekoliko dana nakon što smo razgovarali, otišla je u DC sa Environment Justice Leadership Forum—koalicija od pedesetak lokalnih organizacija za zaštitu životne sredine predvođenih BIPOC-om—kako bi podstakla Kongres. I pobedili su! Suočen sa žestokim protivljenjem osnovnih grupa i kongresnih demokrata protiv gasa (kao i mnogih republikanaca koji su, iako su se zalagali za brže izdavanje naftovoda, bili bijesni na često nedokučivog senatora što je glasao za IRA), Manchin je povukao svoju mjeru dozvole iz prijedlog zakona o finansiranju Senata na kraju godine.
“Ne možemo imati revoluciju odozgo prema dolje – ona mora biti odozdo prema gore.”
Sljedećeg mjeseca, Leclercq putuje u Sharm-al-Sheikh, Egipat na COP27. Kao i kod svih prošlih policajaca, ona kaže,
“Većina nas u osnovnim grupama ne očekuje da će iz toga proizaći radikalna promjena, zbog toga ko ga vodi i zato što Pariski klimatski sporazum ionako nema nikakve veze. Ne možemo imati revoluciju odozgo prema dolje – ona mora biti odozdo prema gore. Mi prisustvujemo COP-27 samo da bismo bili sigurni da su naši glasovi tu, i nismo potpuno zeznuti u isto vrijeme kada gradimo pokrete kod kuće kako bismo stvorili promjenu koja se treba dogoditi. I u pokušaju da izgradimo te pokrete, moramo se zapitati: "Kako možemo stvoriti alternativne sisteme koji nisu kolonijalni, koji nisu kapitalistički?" I, naravno, treba nam više ljudi na brodu.”
“To nije nešto što treba glamurizirati”
Odgovarajući jednoj članici festivalske publike – aktivistkinji za klimu koja je iz prve ruke promatrala ono što je nazvala “prekomernom eksploatacijom energije, strasti i rada mladih ljudi koji su uključeni u ovaj posao, što ponekad može dovesti do izgaranja” – Leclercq je bila otvorena:
“Mislim da je svaki omladinski aktivista kojeg poznajem pregorio, što je problem. U organizovanju postoji velika kultura da moramo da radimo sve više i više na štetu sebe, i moramo da se odmaknemo od toga. Potrebna nam je i briga o sebi i kolektivna briga, jer želimo da izgradimo održivi pokret, a ne funkcioniše da ljudi izgore i odu. Moramo biti sigurni da kada se suprotstavljamo sistemima poput kapitalizma, ne perpetuiramo ih u svom radu. Vodimo računa o slobodnom vremenu, poštujemo granice, pošteno raspoređujemo posao. Mediji vole da glamuriziraju omladinski pokret, ali to nije nešto što treba glamurizirati. Čast mi je što radim posao koji radim, kao i sva nevjerovatna mladost koju sam upoznala. Ali ne mislim da bi djeca, posebno mala djeca, trebala biti odgovorna za obavljanje cijelog teškog posla. Mislim da je za nas zaista važno da podstičemo međugeneracijsko organizovanje i da se pobrinemo da se svi svih uzrasta uključe i daju svoj deo u stvaranju održivijeg pokreta.”
„Moramo se pobrinuti da kada se suprotstavljamo sistemima kao što je kapitalizam, ne perpetuiramo ih u svom radu.”
Prije nekoliko godina, Leclercq i njen prijatelj Kier Blake krenuli su da pomognu u izgradnji tog održivijeg pokreta suosnivanjem Start:Empowerment, koji sebe opisuje kao „neprofitnu organizaciju za obrazovanje o socijalnoj i ekološkoj pravdi koju vodi BIPOC koja radi s mladima, edukatorima, aktivistima i članovi zajednice.” Umjesto da oponašaju glavne programe obrazovanja o okolišu fokusirajući se na fizičke i biološke nauke, rekla je Leclercq, ona i Blake su htjeli naglasiti „političku komponentu, komponentu pravde. To su stvari koje se obično ne uče u školama. Mladi provode većinu svog vremena u tim školama, trinaest godina, od K do 12. To je dugo vremena da se ne uči o klimatskoj krizi, o ekološkoj pravdi, o organiziranju, o politici.”
Te praznine u učenju, rekla je, „velika su prepreka za preduzimanje bilo kakve akcije. Prije nego što možemo napraviti bilo kakav napredak u pogledu klime i pravde, mora postojati masovno obrazovanje, i to ne nužno u formalnim prostorima.” Program nije samo prenošenje znanja, naglasio je Leclerqc; radije, „zajedno gradimo znanje. Zaista je bilo super vidjeti učenike kako povezuju svoja životna iskustva s nekim idejama koje smo im predstavili, i natjerali ih da podijele svoju perspektivu odrastanja u njihovom susjedstvu i kako su vidjeli kako se ekološka pravda i nepravda igraju.”
* * *
U narednoj deceniji punoj opasnosti, lokalne, kolektivne borbe ljudi svih uzrasta – kao što su primeri Extinction Rebellion, PODER i Start:Empowerment – biće od suštinskog značaja za unapređenje multirasne, pluralističke demokratije i klimatske pravde širom zemlje. Demokratija i pravda su preduvjeti za okončanje našeg prekoračenja ekoloških granica i osiguravanje budućnosti za sve.
“U realnom vremenu” je mjesečna serija na našem blogu autora Stana Coxa, autora Put u budućnost za život i Green New Deal i dalje. Serija prati klimu, biračka prava i pokrete za pravdu dok se kreću kroz krizu demokratije u Americi.
Pročitajte prethodne depeše „U realnom vremenu“. OVDJE. Slušajte “U realnom vremenu” podcast za audio izdanja svih depeša i slušajte mjesečne razgovore sa Stanom na Projekat Anti-Imperije podcast (skrolujte prema dolje). Takođe pogledajte vizuelni rad „U realnom vremenu“ koji se razvija u ilustrovana arhiva.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati