Le fa'asalaga sili ona fa'asalalau mai le fa'ai'uga COP28 pepa - o le uluai 'Global Stocktake' (GST), o loʻo taʻitaʻia e le tagata suauʻu Sultan Al-Jaber ma faʻatautaia e le minisita o le siosiomaga o Aferika i Saute Barbara Creecy - o le faʻamoemoe lea: "O le suia mai le suauʻu faʻasolosolo i le malosi, i se tulaga tonu, fa'atonu ma le tutusa, fa'avavevave gaioiga i lenei sefulu tausaga taua, ina ia ausia le zero net i le 2050 e tusa ai ma le faasaienisi.
E ui i lea, o le faaupuga "sui ese" e tumu i vaega o upu o le weasel.
1) O le itu taua mo le peresitene o le atunuu talimalo ma ana lagolago i Sisifo, BRICS + ma atunuu OPEC o le lē talia le manaʻomia e "alu ese"kesi, suauu ma koale, ma o lea, faailoaina Failautusi Pule a le UNFCCC Simon Stilll: “Matou te le'i su'eina le itulau i le vaitau o suau'u fa'aola…,” ona e na o le pau lava le faaaogaina o le 'vaega' (e le o le 'fafo' ae 'lalo') o loʻo i ai i lenei sini: "Faʻavaveina taumafaiga agai i le faʻasolosolo i lalo o le malosi o le koale," o se faʻamaoniga manino o le 'faʻaitiitia' koale e ala i (( e le'i manuia) carbon, pu'e ma le teuina o tekonolosi.
2) O se tasi o mafuaʻaga o le leai o se alualu i luma i le faʻaitiitia o suauʻu faʻasolosolo o le "litany of loopholes” o sui o lena motu laiti tagi e uiga i, e aofia ai le 'faʻaitiitia' e ala i tekinolosi e leʻi faʻamaonia ma le faʻaaogaina o le methane 'gasana masani,' e ui lava pe a tafe le methane, o le taunuuga e 80+ taimi sili atu le malosi o le kasa greenhouse nai lo le CO2 i luga o le 20 tausaga, lea e taʻitaʻia ai. i se soliga o le mea moni sili ona faavae, e pei o faʻapitoa saunia e le avefeau o le tau a le Atu Maresala Tina Stege: “1.5 e le mafai ona feutana’i, ma o lona uiga o le mutaaga lea o suau’u fa’atosina.”
3) Le GST fa'amaonia atoatoa kesi - "O suauʻu faʻasolosolo e mafai ona faia se sao i le faʻafaigofieina o le suiga o le malosi aʻo faʻamautinoa le saogalemu o le malosi" - o se vaega e atagia mai ai Aferika i Saute o loʻo oʻo mai vaisu methane (faʻafetai i Creecy's faamaoniga o su'esu'ega kesi i fafo e le TotalEnergies, Shell ma isi); ae peitai, schizophrenically, le feagaiga 18 fuaiupu “valaau atu i Itu auai ina ia saofagā i… faatelevaveina ma matuā faaitiitia ai le kaponi-dioxide i le lalolagi atoa, e aofia ai ma le methane e afua mai i le 2030,” i se vaega ona o le faitioina o le methane emisi mai. totonu ole UN, aemaise le liki - ma le tasi itulagi e tumu i 'sili-emitters' o le fanua malala tele a le Itumalo o Mpumalanga i Aferika i Saute.
4) loloto tau le tonu iloa o le taunuuga, e pei o le faifai pea o le teena e Sisifo ma BRICS+ e talia aitalafu e totogi e tagata filogia, poʻo tupe faʻanoanoa na tuʻuina atu i se tupe Loss & Damage ($17.5 miliona mai le kamupani sili ona leaga, o le Iunaite Setete) ma tau faʻaleleia o le tau. . Ua solia foi le faamasinoga amiotonu, tusa i Samoa’s lead negotiator Anne Rasmussen, ita e Al Jaber: “Na e tuuina atu faaiuga ae le o iai i totonu o le potu ia motu laiti tau atiae setete. E le lava mo i tatou le faasino i le faasaienisi ona faia lea o ni maliega e le amanaia ai mea o loo taʻu mai e le faasaienisi e tatau ona tatou faia.
5) Tusa lava pe iai se 'breakthrough' Loss & Damage fund, tusa lava po'o le a le la'ititi (ma fa'atautaia e le Faletupe o le Lalolagi, le fa'atupe sili ona leaga o kasa-kesa), le UNFCCC e le ofoina atu se tali ma e iai faatagaina o se talafaasolopito umi o folafolaga o le a solia. O le faʻataʻitaʻiga sili ona taua o le le tali atu o Iuni 2017 ina ua toso e Donald Trump le US mai le UNFCCC ae leʻi feagai ma faʻasalaga o le tau poʻo se faʻasalaga, o se faʻaaliga e ono toe faia i le 2025.
6) O le poloka pito sili ona maualuga o le BRICS + e aofia ai Pasila-Rusia-India-Saina-Aferika i Saute faʻatasi ai ma sui fou Saudi Arabia, Iran, UAE, Aikupito ma Etiopia - faʻatasi e nafa ma le 56% o faʻasalalauga faʻavaomalo e faʻavae i luga o le gaosia naʻo le 28% ole GDP ole lalolagi. O lana fonotaga ia Oketopa 2024 o le a talimalo ai Vladimir Putin, ma tusa i se tasi o ana taitai sili, “Ua faamalieina Rusia i taunuuga o talanoaga o le tau o lenei tausaga… e talia foi e Moscow le mea moni o le isi fonotaga o le tau o le a faia i Azerbaijan, o se isi kamupani gaosi suauu tele ma o se vaega o le OPEC+ coalition.”
7) Creecy – ta'ita'ifono fa'atasi (ma Tenimaka) o le GST - fa'amanatu ona o lona fa'amoemoe autu o le taofi fa'asalaga tau lea o le a tu'uina atu i luga o oloa e faia i le malosi e fa'aoso maualuga: "Matou te fiafia fo'i i le va'ai atu o le tusitusiga fa'ai'u o lo'o fa'asagatau i faiga fa'atasi (e pei o le Carbon Border Adjustment Mechanism). O le faaiuga o loʻo faʻamamafaina ai 'o faiga faʻavae e le tatau ona avea o se auala o le faʻailoga tagata poʻo le le faʻamaoniaina poʻo se faʻatapulaʻaina faʻatapulaʻaina o fefaʻatauaʻiga faavaomalo'," lea o le a puipuia ai oloa faʻatau atu i fafo mai le BHP Billiton alumini ma Arcelor Mittal uʻamea uʻamea, fale gaosi minerale ma O maina loloto o loʻo faʻatautaia e kamupani faʻasalalau, Sasol petrochemicals, ma le Siamani-Iapani fai taavale lea - o le autu lea o le 27-sui le Energy Intensive Users Group i le taimi nei. inuinu 42% o le utiuti o le eletise a Aferika i Saute ae na'o le 20% o le GDP e maua (a'o fa'avave ona fa'aleaga le tamaoaiga o punaoa faanatura e le mafai ona fa'afouina).
8) 'False solution' ua tu'uina atu se lisi fou i le olaga, e pei o, tusa i CarbonBrief, “O le GST fo'i e tatala tele le faitoto'a mo le taugata, fa'ailoga ma le tele o le le aoga o tekonolosi fa'aitiitia e pei o le pu'eina ma le teuina o le carbon, hydrogen blue, maketi kaponi ma geoengineering fa'atasi ai ma puipuiga fa'atauva'a, ma atonu o le a o'o atu ai i le fa'ateleina o fanua, le lava vai ma filogia mata'utia mo le tele o Atunuu ma isi nu'u lanu."
9) O le feso'ota'iga taua i le va o fa'afitauli o le tau ma le fa'aleagaina o le tamaoaiga na matua'i le amanaiaina, ona o le NGO DebtJustice. matauina: “o le faaletonu o aitalafu e le'i lava ona iloiloina i feagaiga COP28. I le Global Stocktake, lea e logoina ai le gaioiga o le tau a atunuu i le agai i luma, o aitalafu e na o le tasi e faasino i ai, e faatatau i le manaomia o le faateleina o tupe faameaalofa, e le o ni aitalafu e faatupuina ai le tau (ae lomiga talu ai e tele ni fuaiupu i lea tulaga). E ui ina fa'atatau i tupe fa'ameaalofa o le tau, e le'i iai ni tautinoga mautu e fa'amautu ai lea tulaga. E ui o tusitusiga eseese na taʻua ai le manaʻomia o "vaaiga tau tupe", o aʻafiaga o le faʻafitauli o aitalafu ma le toomaga o aitalafu e leʻi faʻaalia manino, e le pei o le “Sharm el-Sheikh Fa'atinoga Fuafuaga” mai COP27. "
10) E pei o George Monbiot faasino, o le “Cop28 sa fa'amoemoe e avea ma fonotaga muamua o le tau lea na faia ai le aafiaga o le faiga o taumafa sa iloiloina lelei. Ae i le taimi 120 aano o manufasi ma susu sa faia a latou mea sili, e leai se mea taua na maua mai ai.”
Al Jaber e sili ona lauiloa mo tautalagia lona talitonuga (na'o le'i o'o i le COP28) i faateleina gaosiga o suauu ma kesi, aemaise lava mai le kamupani o loʻo ia faʻatautaia, Abu Dhabi National Oil Company: "E leai se faʻasaienisi i fafo - pe leai se faʻataʻitaʻiga i fafo - o loʻo faʻapea o le faʻaumatia o suauʻu faʻasolosolo o le a ausia le 1.5C."
O le tulaga na aafia ai ta'ita'i o le COP i lenei fa'aituau-fa'aitu manino e oo lava i le Associated Press: "Ina ua maeʻa le Fono a Malo Aufaatasi COP28 i le Aso Lulu, na savali ese ai Sultan al-Jaber ma le mea na manaʻo ai le United Arab Emirates i le taimi atoa - o le mamalu o le talimaloina o feutagaiga na mafai ai e le lalolagi ona malilie e liliu ese mai le suauu. a'o mafai lava ona pamuina le tele o suau'u… O atunuu i Sisifo o lo'o i ai le tele o manatu tutusa, ma le US avefe'au John Kerry o lo'o nofo latalata i al-Jaber i masina na muamua atu i talanoaga. O le faʻatupulaia o malosiaga o Saina ma Initia na taulaʻi i le faʻamautinoaina o le a le faʻalavelaveina lo latou siʻitia e ala i le tapunia o latou fale eletise e faʻamu koale. Ma o le au gaosi oloa o le Gulf, e taʻitaʻia e le tuaoi o Saudi Arabia, e manaʻo e faʻamautinoa o latou suauʻu suauu e pamu atu i le isi augatupulaga e faʻamalosia ai o latou manaʻoga tau tamaoaiga.
Ua a'oa'oina e Creecy le tele o fa'aupuga fa'asolosolo, lea - o fa'amaoniga uma e fa'afeagai ai - o ia faaaoga i lana iloiloga mulimuli: "Aferika i Saute e faʻafeiloaʻi faapitoa lava le malosi o aia tatau a tagata soifua, aofia ai, ma le auai i le faʻaiuga i le atunuʻu faʻamatalaina tonu suiga, lea e iai le sao o paaga uma ma faʻaaloalogia le aia tatau i le atinaʻe. E taua tele lea i le ausiaina o le faamasinoga tonu o le tau, i le tulaga faaleatunuu ma faavaomalo.”
Ae o le mea moni, ua ia filifilia itu: BRICS + super-polluters ma Western multinational corporations. E tasi le tausaga mai le taimi nei, i le COP29 i Baku, Azerbaijan, o le a faʻaauau pea ona faʻaleagaina mea ona o le paleni leaga o malosiaga iinei ma soʻo se mea - vagana ai i le ogatotonu o le 2024 e faʻasalaina ai e le au palota a Aferika i Saute le susunuina o paneta, faatasi ai ma le tele o isi agasala a Creecy's African Konekeresi a le Atunuu.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo