O Patrick Bond o se Polofesa Tu'ufa'atasi o Sociology i le Iunivesite o Johannesburg, fa'apea fo'i ma se tagata fa'apolokiki fa'apolokiki, fa'apolokiki ecologist ma sikola o fa'alapotopotoga fa'aagafesootai. O Ia o le tusitala o BRICS: Ose Anti-Capitalist Critique ma Atina'e le tutusa Tulaga: Volatility tau tupe, Deep Capitalist Crisis and Super-Exploitation in Aferika i Saute ma le Lalolagi. I lenei faatalanoaga ma Federico Fuentes mo LINKS International Journal of Socialist Renewal, O lo'o talanoaina e Bond feso'ota'iga fa'aonaponei fa'aonaponei o le mana fa'atupu, le matafaioi a le atunu'u o le BRICS i totonu o lenei fa'avae, ma le mana'oga e fa'aofi le manatu o le "fetufa'aiga o le si'osi'omaga le tutusa" i la tatou iloiloga o le malo.
I le seneturi ua tuanaʻi, ua tatou vaʻai i le upu imperialism na faʻaaogaina e faʻamatala ai tulaga eseese ma, i isi taimi, e suia i manatu e pei o le lalolagi atoa ma le pule. Ona o lenei mea, o le a le taua o loʻo tumau pea i le manatu o le imperialism ma faʻapefea ona e faʻamatalaina le imperialism i aso nei?
O le manatu o le malo sa masani ona fesoʻotaʻi ma taua faʻatauvaʻa i le va o nai malo tetele o Europa. O a latou fa'alavelave fa'aletonu i totonu na mafua ai le fa'alauteleina o fa'afanua, fa'afaigofieina e le tele o maketi tau tupe, lea na o'o atu ai i tapula'a eseese. I lena tulaga, o le malosi faa-kolone e masani ona faʻaaogaina e faʻatoʻilaloina le teritori ma faʻavae pulega aloaʻia a le setete ma mulimuli ane, neo-colonial pulega faʻapolokiki-tamaoaiga. Na fa'atūina e pulega fa'akolone faiga fa'a leoleo, fa'aletulafono ma faiga tau tupe e mana'omia e le fa'aolataga e fa'ato'ilaloina teritori, fa'ato'ilaloina tagata ma fa'aputu mai alagaoa, fa'asolo mai i le 16th seneturi i Peretania, Farani, Siamani, Holani, Potukale, Sipaniolo, Belgian ma Italia, ma sosoo ai ma le Iunaite Setete.
I o tatou vaitau o loʻo i ai nei, o loʻo tumau pea le taua o lena faʻataʻitaʻiga a le malo, faatasi ai ma se elemene faaopoopo na sili atu ona taua ina ua maeʻa le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma ua matua le mafai lava ona aloese mai le 1990s: o le tamaoaiga i tua atu o taua, agafesootai-aganuu, geopolitical ma pulega faamiliteli o o le Iunaite Setete, ua fa'ateleina le fa'atinoina e ala i fa'alapotopotoga fa'auluuluga i Sisifo o latou fa'agaioiga e fa'amalieina le manuia o fa'alapotopotoga fa'ale-nu'u tele aemaise lava fa'atupe. O faʻalapotopotoga faʻapitoa a le Imperialist e aofia ai le Faletupe a le Lalolagi ma le International Monetary Fund (IMF), na faavaeina i le 1944, ma mulimuli ane ai le World Trade Organization (WTO, na amata mai i le 1948 General Agreement on Tariffs and Trade). O faalapotopotoga tau tupe a Bretton Woods na matua faateleina i le 80s ma le 90s ona o le faalauiloaina o faletupe faapisinisi, faatasi ai ma le Faletupe mo International Settlements o se liki o faletupe tutotonu e pulea e Amerika, Peretania Tele, Europa ma Iapani. Faʻateleina faiga faʻatulafonoina tau tupe na aliaʻe aemaise lava ina ua maeʻa le osofaʻiga a Sisifo i faletupe Mosalemi ina ua maeʻa osofaʻiga a Al Qaeda ia Setema 2001 i Niu Ioka ma Uosigitone.
E tusa ai ma le faʻafitauli sili ona faigata - suiga o le tau - o le United Nations Framework Convention on Climate Change sa masani ona tautuaina le faʻaaogaina o suauʻu faʻaola ma pisinisi. E pei ona molimauina i Dubai i le amataga o Tesema, o fonotaga faaletausaga o le tau o le lalolagi o loʻo i lalo o le pulega faʻa-Emeperoa ma o lea ua le mafai ai ona faʻaitiitia le kasa oona i tulaga gafataulimaina - poʻo le faʻamutaina foi o suauʻu faʻasolosolo - aʻo teena se faʻavae talafeagai: faʻaleagaina-totogi toe faʻaleleia. Nai lo lena, e sili atu le au fai tulafono o le tau imperialist e pei o maketi kaponi lea, o lona uiga, e faʻamaonia ai le ea, ma faʻatekonolosi le faia o tala fatu. Se feso'otaiga tele o soifuaga masani tulaga O NGO ma le aufaipisinisi ua avea ma mea taua e mafai ai ma faʻatulafonoina le pulega o le tau, e pei foi o le tulaga i le toetoe lava o isi vaega uma (silo-disimited) vaega o faiga faʻavae lautele o le lalolagi.
O isi feso'ota'iga fa'alilolilo a le malo e mafai ona maua i le Davos-based World Economic Forum, lea na fa'amauina ai le fa'atuatuaina o le fai'ai i le lumana'i, o se tasi na teuteu muamua le Bilderberg Group ma le US Council on Foreign Relations. E fa'apea fo'i, o le galulue e fa'ata'atia le silafia lautele, o le au fa'asalalau fa'asalalau ma le tele o potu fa'apitoa e iai a'afiaga fa'apitoa o lo'o nafa ma vaega fa'apitoa ma fa'ata'ita'iga o le tausiga o pulega fa'a-Emepaea, lea o lo'o i totonu o taulaga tetele i le lalolagi atoa.
Ae o setete e tumau pea le taua, ma le militeri, geopolitical ma le tamaoaiga-pulega galulue faatasi i le va o taulaga tetele o loʻo tumau pea le mea taua i tua atu o le tumau o le malo. Talu mai le '70s, o le G7 bloc e masani ona faʻamaopoopoina le malosi o le setete i Sisifo, faʻalagolago i le faʻatasi. O le US Pentagon-centred North Atlantic Treaty Organisation, NATO, ua toe faʻafouina i tausaga talu ai nei, ae o le Five Eyes intelligence alliance (e aofia ai Peretania Tele, Kanata, Ausetalia ma Niu Sila) faʻamaopoopo le fiafia a le militeri Anglophone. Ma o le Quadrilateral Security Dialogue o loʻo tuʻufaʻatasia ai Iapani, Initia, Ausetalia ma Amerika i Asia, aemaise lava i le faʻalauteleina o Saina.
O nisi taimi, e faʻaaogaina e le malo le Fono a le UN Security Council mo le faʻatonutonuina lautele - e ui lava i le amanaʻiaina o feteʻenaʻiga fevaevaeaʻi e fesoʻotaʻi ma feteʻenaʻiga geopolitical - ma faʻatagaina le UN General Assembly e palota i luga o le "tulafono faʻavae tulafono" aemaise lava mo le faʻamaoni. O feeseeseaiga i totonu o fesoʻotaʻiga a le militeri a le malo, e pei o le lagolagoina o osofaʻiga i le amataga o le 2000s a Afghanistan ma Iraq, na faʻatoʻilaloina aʻo faʻamalosia le taʻitaʻiga neo-conservative a le US e ala i pulega a George W Bush ma Barack Obama, faatasi ai ma le lagolago malosi a Peretania. E ese mai i tuusaunoaga e lua i le UN - o le 1987 faʻasaina o chlorofluorocarbons (CFCs) ma le 2002 vailaʻau faʻaputuga - neoliberal faiga faʻavae sa lagolagoina i le taimi atoa.
I le tulaga o le atunuʻu, ona o le faʻamaʻi COVID-19 na mafua ai le lokaina o le tamaoaiga i le 2020-21, o le tele o setete o loʻo auai i le tufatufaina o tupe maua a Keynesian ma nisi o faiga faʻavae pisinisi. O Saina o loʻo tumau pea le taʻutaʻua o le atunuʻu e mafai ona faia ni faʻasalalauga tetele e le o ni maketi ma e masani ona faʻalavelave i maketi, e pei o le faʻasaina o cryptocurrencies, faʻamalosia le faʻatautaia o fefaʻatauaʻiga, faʻatonutonuina Faʻamatalaga Tele ma teu faʻafaigaluega i oloa lautele (aemaise le toe faʻaleleia o le siosiomaga). Ae o lenei mea e tupu i totonu o se faʻamatalaga: o le faʻateleina o le faʻaputuina o tupe faʻatau oloa a Saina, e taʻitaʻia ai le "alu i fafo" e le tele o pisinisi faʻapisinisi, aemaise lava i luga o se Belt & Road Initiative e le tutusa, e atagia mai ai le faʻalauteleina o le aufaipisinisi.
O le tele o lenei pulega fa'a-meperoa e mana'omia ai feso'ota'iga fa'apitoa a le malo ma ta'ita'i neoliberal i totonu o pisinisi ma le tele o malo. O le mea moni, talu mai le malepelepe o tupe a le lalolagi i le faaiuga o le 2000s, ma toe foi i le taimi o le faʻamaʻi COVID-19, ua aliaʻe mai ai se uiga fou taua o le faʻaogaina o le malo, aemaise lava e fesoʻotaʻi ma le Brazil-Russia-India-China-South Africa (BRICS) poloka's. tula'i i le tulaga o le lalolagi. LINK O nei tamaoaiga ogatotonu o loʻo faia ni matafaioi sili atu e le gata i faʻalapotopotoga faʻapitoa, ae i le vaega G20 - talimalo i le 2023 e Initia, 2024 e Pasila ma 2025 e Aferika i Saute. O le faʻaogaina o faʻalapotopotoga faʻaitulagi-malosi faʻatasi e faʻapipiʻi ai le lisi a le militeri a Amerika e le o se mea fou, ma Pasila, Turkey ma, aemaise lava, o Isaraelu e tatau ona avea ma faʻailoga umi o le sub-imperialist. O le faaupuga lea Ruy Mauro Marini na fa'amauina e fa'ailoa ai le va o Uosigitone ma Pasila i le 1965, lea na mulimuli ane fa'ailoa lautele i totonu o le vaega semi- periphery LINK e. Emanuelu Wallerstein's world-system school.
O le taua o le pule a le malo o Amerika na fa'ailoa mai e le sui tauva tutoatasi o Robert F. Kennedy, Jr., o ia o se tagata faitio malosi i tupe fa'aalu a le militeri faaletausaga. Ae i se talanoaga i le aso 5 o Novema, na tautino ai e RFK Jr afai e filifilia i le faaiuga o le 2024, o le a ia "Ia mautinoa o loʻo i ai a matou punaoa e taua ia i matou, e aofia ai punaoa suauʻu e taua tele i le lalolagi, o loʻo i ai so matou malosi e faʻamautinoa ai. ina ia mafai ona puipuia i latou. Ma o Isaraelu e faitio, ma o le mafuaaga e taua ai ona o se pa mo i tatou i Sasaʻe Tutotonu. E pei lava o le i ai o se vaalele vaalele i Sasaʻe Tutotonu."
O se faʻamatalaga mataʻutia, e ui lava i le faʻamaoni, o faʻataʻitaʻiga a Uosigitone o loʻo manaʻomia i lalo o le malo. O se vaaiga lautele lautele o loo i totonu o pulega multilateral a le kapitalisme, e pei o le taimi na tulai mai ai le faaletonu o le tamaoaiga i le 2008-11 ma le 2020-22 ma na faaaogaina uma e pulega a le malo ma lalo ifo o le malo le G20 ma le IMF e faamaopoopoina ai le faalauteleina o tupe, tupe teu tupe ma vave-tuu i lalo tului. .
Ua e fa'avasegaina le fa'asologa o 'au ma fa'alapotopotoga a le malo. Ae faʻafefea ona tatou malamalama i feeseeseaiga tau tamaoaiga ma geopolitical o loʻo latou feagai nei, mo se faʻataʻitaʻiga i le tulaga o feeseeseaiga a Amerika-Rusia?
O suiga tetele i le fa'aputuina o tupe faavae o lo'o atagia i fa'atonuga fa'a-Imperialist/sub-imperialist. Talu mai le vaitau o le 1970, ina ua toe aliaʻe faʻalavelave faʻalavelave faʻauluuluga, na avea Asia i Sasaʻe ma se filifiliga faatosina mo kamupani o loʻo feagai ma le maualalo o tupe mama i Sisifo. O le lalolagi atoa o fefaʻatauaiga, tupe teufaafaigaluega ma tupe faʻavavevave, faʻaosofia e le oʻo mai o petrodollars (suauʻu tamaoaiga faʻaagaaga) ma Eurodollars, lea na faʻatumauina tupe i totonu o nofoaga autu tau tupe i Sisifo. Ona, US/British-taʻitaʻia neoliberal faʻatulafonoina tau tupe, amata i le amataga o le 80s, faʻatagaina le faʻateleina o le faʻatupulaia o aitalafu, faʻafouina mea tau tupe ma tupe faʻapitoa. O le maualuga o tului - na tuʻuina atu mai Uosigitone i le 1979 e faʻafeiloaʻi ai le tau o le US - na tosina mai ai le tele o tupe faʻaalu a Sisifo i totonu o vaega tau tupe o tupe faavae. Ma o le tamaoaiga o le Iuni a Europa na avea ma se tasi e sili atu ona maopoopo, itiiti le vaevaeina o le pule faʻapitoa, ma se tupe e tasi i le amataga o le 1990s. I se tulaga tutusa, o galuega faʻatonutonu a faʻalapotopotoga faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma atunuʻu o loʻo nofo aitalafu e masani lava ona tautuaina le manuia o faʻalapotopotoga faʻavaomalo ma faletupe, aemaise lava i le taimi o le faʻafitauli o aitalafu i le 80s na faʻafeiloaʻi ai le malosiaga o faiga faavae i le Faletupe o le Lalolagi ma le IMF. O lenei vaega tau tupe o le malo ua toe avea ma faafitauli ogaoga ona o le tele o atunuu o le COVID-19 aitalafu.
I lenei tulaga, o le tele o faʻalavelave faʻa-geopolitical ma feeseeseaiga a le militeri na sili atu ona ogaoga i le 2010s - o le tele lava na faʻaalia o taua tele i Iukureini ma Sasaʻe Tutotonu i le taimi nei, ae mafai foi i feteenaiga e ono tulaʻi mai i soo se taimi i Central. Asia, Himalayan Mountains, le Sami Saina i Saute ma le peninsula Korea. O nei vaeluaga e mautinoa lava e mafai ona faʻateleina vave, faʻafefeteina le vaʻaiga lautele ma fatuina se mafaufauga "tolauapiga" - o Sisifo ma le taʻitaʻia o Saina / Rusia e taʻua o le multipolar alignment, lea na matua aʻafia ai lagona tetee i le lalolagi atoa.
O feteʻenaʻiga ua faʻalautele atu i femalagaiga o tagata faigaluega, fefaʻatauaʻiga ma mea tau tupe, e pei ona molimauina e le tulaʻi mai o le xenophobia ma le itu taumatau faitioga o le "globalism". O nei mea na faʻamaonia i le itu taumatau populist manumalo i le tolu 2016 palota: Brexit, Donald Trump i le Iunaite Setete, ma Rodrigo Duterte i Filipaina, sosoo ai ma isi palota e aofia ai i Pasila, Italia, ma Atenitina nei ma Netherlands. O le fa'avaeina o le leai o se fa'atuatuaga i faiga fa'apolokiki agava'a e le gata o le le pulea lelei o mea latou te ioeina o se mea e ta'ua o le "polycrisis" o lo'o fa'aalia i vaega eseese o le tele o matafaioi, ae fa'apea fo'i le fa'aitiitia o le tele o fa'asalalauga fa'ava-o-malo (aemaise lava fefa'ataua'iga/GDP) pe a mae'a le 2008. i se "deglobalisation" poʻo le a Le Economist faaupuga “fa'agesegese” ma le lipoti lata mai a le UN Conference on Trade and Development (UNCTAD) e faasino i le “taofi-saosaoa” tuputupu aʻe. O le pepa a le UNCTAD o loʻo taʻutaʻu mai ai "faʻamanuiaga le tutusa mai fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga," lea talu mai le 2021 ua amata ona faʻatupuina "se tamaoaiga fou faʻapolokiki o pulega tau fefaʻatauaʻiga" e faʻavae i luga o le "fausiaina o filifili sapalai maufetuunaʻi, lagolago i se suiga tonu o le malosi, tuʻuina atu galuega lelei, foʻia faiga piʻopiʻo ma kamupani. aloese mai lafoga, ma le atina'eina o atina'e faakomepiuta saogalemu" - o ia mea uma e fa'atamaia ai le "fa'alelalolagi lautele, fa'apitoa tau fefa'ataua'iga."
I le faʻaopoopoga i nei faʻalavelave faʻaalia i totonu o le faiga, o le US-Saina fefaʻatauaʻiga taua, amata i le 2017, ma le 2022 osofaʻiga a Rusia i Iukureini o loʻo atagia mai ai isi feteʻenaʻiga ma tapulaʻa i totonu o le faʻalauteleina faʻafanua o le laumua. O le pa'u ma le tafe o talitonuga paleo-conservative e faasaga i le neo-con imperial agenda o le a faaauau pea ona faaseseina pule ma faalapotopotoga a le malo, e pei ona molimauina i le taimi o le Trump.
Ae o le tele o ia feteʻenaʻiga - na afua mai i totonu o le aufaipisinisi faʻatauvaʻa feteʻenaʻiga - e leʻo le va o le malo i uiga. Latou te atagia mai ai se amio leaga i totonu o le malo - lea na sopoia ai e le peresitene o Rusia o Vladimir Putin le laina e ala i le osofaʻia o Crimea i le 2014 ma le isi vaega o Iukureini i le 2022 - ma i totonu o le malo - mo se faʻataʻitaʻiga ina ua faia e le US Treasury ni faiga ogaoga e faasaga i le tuʻufaʻatasia o tupe a Rusia. , tuliesea Moscow mai le faiga autu o fefaʻatauaʻiga faletupe ma faoa le selau piliona tala o ana faʻataʻapeʻapeina faʻataʻapeʻapeina ma aseta oligarch.
E faigata ona mafaufau i faiga malo fa'aonaponei e aunoa ma le pa'i atu i nei fa'alavelave uma ma le ta'ua o fa'alapotopotoga o lo'o fa'avaeina le mana fa'a-meperoa. Talu mai le vaitaimi o le pulega malo a Lenin, o le faiga ua avea ma se fesoʻotaʻiga sili atu ona lavelave e nafa ma le puleaina o le faʻaogaina o mea uma i lalo o le la, i se vaega e ala i le suia o ona faʻalavelave faʻalavelave e ala i le sili atu ona le tutusa ma tuʻufaʻatasia atinaʻe. Matou te manaʻomia ni meafaigaluega faʻapitoa - aemaise lava le sub-imperialism, e ui lava o le faaupuga e matua faʻaesea mo Nationalists a le Lalolagi Lona Tolu - e osofaʻia nei faiga taʻitasi. O lenei mea o le a, i le faagasologa, e mafai ai ona tatou faʻaogaina le faʻaogaina faigofie o le tetee imperialist o le "o le fili o loʻu fili o laʻu uo," lea e masani ona maua i le mea e taʻua o le tolauapi. I le uma, o Putin lava ia na faamanino mai i le afiafi o le osofaʻiga a Iukureini le faʻafefeteina na ia manatu i le talatuu a Lenin Bolshevik o le tuʻufaʻatasia o le malosi i tagatanuʻu, taufaamatau i le mafioso-style: “E te manaʻo e faʻateʻaina? E lelei, e fetaui lelei lenei mea ia i tatou. Ae aisea e taofi ai le afa? Ua matou sauni e faʻaalia le uiga moni o le vavaeeseina mo Iukureini. SOSO'OGA
E ui lava i lena, o le fili-fili-o-laʻu-uo lagona - mo se faʻataʻitaʻiga, lagolagoina le osofaʻiga a Putin, i se vaega ona latou te manatu o Saina o le lalolagi faʻaagafesootai pito i luma - o loʻo pule pea "lotoita”, e pei ona taʻua e Vijay Prashad lenei aʻoaʻoga i le Global South politics.LINK O ia lagona e masani ona faʻaalia e le taʻitaʻiga a le lima pito sili ona toʻatele i totonu o Aferika i Saute: o le Economic Freedom Fighters, le Radical Economic Transformation faction of the ruled African National Konekeresi, le South African Communist Party, ma apaau tetele e lua o le aufaigaluega faatulagaina - le Congress of South African Trade Unions ma le National Union of Metalworkers o Aferika i Saute. O lea la, o faʻatulagaga matou te faʻaaogaina e faʻatuputeleina le taua, mo se faʻataʻitaʻiga i le finauina o osofaʻiga uma a Rusia i Ukraine ma Isaraelu-US' osofaʻiga fasioti tagata, faʻatasi ai ma se laina faifai pea o auiliiliga.
O talanoaga i le itu agavale e uiga i le malo i aso nei e masani ona toe foi i tua i le tusi a Lenin i le mataupu. O le a le tele o le tusi a Lenin o loʻo tumau pea le talafeagai i aso nei ma o a elemene, pe afai ei ai, ua suitulaga i mea na tutupu mulimuli ane?
Ioe, tatou te toe foʻi uma i le Tusi Paia laʻitiiti - o lea seʻi o tatou mafaufau i ona malosiaga, ae faʻapea foʻi ma ona vaivaiga. O le fa'amatalaga autu e aofia ai vaega e lima o se faiga fa'avae fa'a-lalolagi fa'atasi i lea fa'atasiga fa'apitoa, lea na fa'aalia ai le lava matua e galulue fa'atasi: fa'atonuga o tupe faavae ma gaosiga; tupe faavae o lo'o fa'afefiloi pisinisi, fanua fa'ato'aga ma fa'atau oloa i lalo o le pule a faletupe; auina atu i fafo o tupe faavae; monopolies ma cartels o loʻo faʻaogaina i tua atu; ma le vaevaega o le lalolagi i totonu o malo sili ona tetele, lea na sili ona manino i le Perelini "Scramble for Africa" i le 1884-85 ma - e pei lava ona uma lana tusi. Faʻaleagaina - le Maliega Sykes-Picot Peretania-Farani-Rusia ia Me 1916 lea na vaneina le Malo o Ottoman. I auala eseese, o nei faanaunauga uma o loo vaaia i aso nei.
Ae a itiiti mai e lua ni faaletonu e matilatila mai. Muamua, ia manatua le 1929 tetee a le uluai Frankfurt School Economist, Henryk Grossman, i se manatu o Lenin ma, i ona luma, Rudolf Hilferding: o le "lautele tupe" e aofia uma ai. I le taua mataupu lona tolu of faiga malo, Na finau mai Lenin: “O se uiga masani o faiga faavae i tulaga lautele e faapea o le umiaina o tupe faavae e tuueseese mai le faaaogaina o tupe faavae i le gaosiga, o tupe faavae e tuueseese mai fale gaosi oloa po o tupe faavae, ma o le tagata mautotogi e ola atoa i tupe maua mai tupe faavae. , e vavae ese mai le tagata fai pisinisi ma mai i latou uma o loʻo faʻatatau tonu i le puleaina o tupe faavae. Imperialism, poʻo le puleaina o tupe faavae, o le tulaga sili lea ona maualuga o le faʻauluuluga lea e oʻo atu ai lenei valavala i se vaega tele. O le maualuga o tupe faavae i luga o isi ituaiga uma o tupe faavae o lona uiga o le pule a le tagata mautotogi ma le pule tau tupe; o lona uiga o se vaega toaitiiti o setete 'malosi' tau tupe e tulaga ese mai isi uma."
Le tele o se tagata toe fuata'i agafesootai-temokalasi nai lo Lenin, Hilferding Na fautua mai i le 1910 e faapea "o le umiaina o faletupe tetele e ono i Berlin o lona uiga o le umiaina o vaega sili ona taua o pisinisi tetele." O le faaupuga tupe faavae na atagia ai le malosi o le vaega - lea na saunia e Lenin ma Hilferding le tele o faʻataʻitaʻiga - ae ae le o ona vaivaiga ma feteenaiga, e pei ona finauina e Grossman a o leʻi oo i le 1929-31 le paʻu o mea tau tupe a le lalolagi i lana tusi, Le Tulafono o le Faʻaputuina ma le Faʻaleagaina o le Capitalist System: O se suʻesuʻega i aʻoaʻoga faʻalavelave a Marxian.
Lona lua, o le faʻatulagaina o Lenin na manatu o taua i totonu o le va o kamupani - lagolagoina e setete o loʻo fai ma sui o latou fiafiaga - o le a faʻamatalaina ai le tulaga faʻa-Imperialist o kapitalisme, e ese mai i se malamalamaaga muamua na faʻamatalaina e Rosa Luxemburg i le 1913. iinei, ona o le "fesoasoani e le aunoa o tupe faavae mai le tasi lala o le gaosiga i le isi, ma mulimuli ane i suiga faavaitaimi ma taamilomilo o le toe gaosia i le va o le tele o gaosiga ma faalavelave ... o le faaputuputuina o tupe faavae o se ituaiga o metabolism i le va o le tamaoaiga kapitalista ma na auala muamua-capitalist. o le gaosiga a aunoa ma se mea e le mafai ona faʻaauau ma lea, i lenei tulaga, e pala ma faʻafefeteina." O le popolega i le auiliiliga a Luxemburg e uiga i le auala e mulimuli ai le malo mai le pule faʻapitoa, faʻafeiloaʻi sosaiete, natura ma uluaʻi setete: "o sootaga e le faʻa-capitalist e maua ai se eleele lafulemu mo faiga faʻavae; e sili atu le saʻo: o tupe faavae e fafaga i mea na faaleagaina o ia sootaga, ma e ui lava o lenei nofoaga e le o ni tupe faavae e taua tele mo le faaputuputuina, ae o le mea mulimuli e alu i le tau o lenei auala e ui i lea, e ala i le 'aina." Na manatu Lenin o ia finauga o se " lapisi " ma tusi ese le tusi a Luxemburg o se "faalavelave faateia". Ae o le seneturi mulimuli ane na faʻamaonia ai e oʻo lava i se vaitaimi o le le faʻatauvaʻa a le malo i Sisifo o loʻo pulea e se malo malosi a le militeri, e sili atu le ogaoga o le faʻaputuina e ala i le faʻaumatia - e pei o Tavita Harvey ua toe fa'aigoaina lea faomea/gaoi fa'a-le-kapitalista - e masani lava o le fa'atonuga o faiga fa'apitonu'u pe a mana'omia le fa'ate'aina mo se taimi le tumau ona fete'ena'iga. O galuega fa'atosina, fa'atauva'a a le setete o le uelefea, fa'alilolilo ma le lautele lautele o fa'alapotopotoga fa'atosina i totonu o le mea na ta'ua e Marx o le "meaalofa fua o le natura” o ni faaaliga manino.
E lua isi tali i faʻalavelave, taua talu mai le amataga o le taamilosaga muamua o tupe faavae, o le mea lea na taʻua e Harvey o le "spatial fix" - o le suiga faʻafanua o tupe faavae i nofoaga e sili atu ona aoga - ma le "faʻatonu le tumau" - lea e mafai ai ona sui tupe faavae. i le aluga o taimi e fa'alagolago i faiga tau tupe e sili atu ona mata'utia, ina ia totogi mulimuli ae fa'aaoga nei, e fa'amama ai le tele o maketi. O le taunuuga o se "malo fou,” e sili atu le faalagolago nai lo se isi lava taimi i luga o le fesiitaiga, taofi ma gaoi ina ia mafai ai ona sui tupe faavae o loʻo faʻaputuina i avanoa ma vaega o le tamaoaiga faʻaalia, nai lo le feagai ma le faʻaleagaina atoatoa o le 1930s Great Depression type.
O lona uiga e taua tele le malamalama po o fea suiga, pe o loʻo fuafuaina pe faʻaauau, o le a mafai ai ona faʻaauau pea le faʻaogaina o tupe faʻaputu tele, ma faʻafaigofie ai le toe faʻafouina o le malo, ma o loʻo taofia ai. I lana 1964 Taiala mo Leipa, Na fa'atauemu e le ali'i su'esu'e fa'ale-agafesootai Falani Andre Gorz ni suiga laiti e fetaui ma mana'oga fa'a-Emepaea lautele e pei o "toefuata'iga" ma i latou e fa'aleagaina ai manatu fa'apolokiki-tamaoaiga e pei o "reformist reformist". O lena fa'ailoga e mana'omia ai tagata fa'atauva'a ogaoga e fa'asili atu a latou fetisi o lo'o iai nei i so'otaga va-setete, o se vaega ona o le auala na fa'aogaina ai le BRICS + i totonu o multilateralism.
Pe a fua atu i suiga na oo i ai i le senituri ua mavae, o le ā le mamafa o le faiga o faiga sauā a le malo i aso nei, pe a faatusatusa i aso ua mavae?
O le tele o faatosinaga ua alia'e mai i luga atu ma tua atu o le setete o le atunuu ma o loo maua i totonu o faalapotopotoga autu a le malo tele na talanoaina. O le mafuaaga lena e masani ona popole ai Sisifo e uiga i le faateleina o le faigata - ae ui i lea e taua - o le faʻaogaina o le BRICS i totonu o fausaga o le malo o le lalolagi, ma o lea o ona sui faaopoopo e toalima (faapea ua teena e Atenitina lana valaaulia) - US sub-imperial allies Saudi Arabia, United Arab Emirates ma Aikupito, faʻatasi ai ma Etiopia, ma Uosigitone fili Iran.
O Saina e sili ona taua, ma i le ogatotonu o le 2014, o Obama Fesiligia e se ta'ita'i fa'a-imeperia fa'asalalau e uiga i fa'amoemoega fa'amasani:
Le Economist: E te vaʻai i atunuʻu e pei o Saina o loʻo faia se faletupe BRICS, mo se faʻataʻitaʻiga - faʻalapotopotoga e foliga tutusa ma le faiga, ae - ma e ono tuʻuina atu le mamafa i luga o le faiga nai lo le faʻaopoopo i ai ma faʻamalosia. O le mataupu autu lena, pe iu Saina i totonu o lena faiga pe luʻitauina. O le mataupu sili lena o o tatou taimi, ou te manatu.
Obama: O lena. Ma ou te manatu e taua mo le Iunaite Setete ma Europa le faʻaauau pea ona faʻafeiloaʻi Saina o se paaga atoatoa i nei tulaga faʻavaomalo. E taua mo i tatou le iloaina o le a i ai taimi e i ai feeseeseaiga ma feeseeseaiga. Ae ou te manatu e mafai ona pulea. Ma o loʻu talitonuga, a o suia e Saina lona tamaoaiga mai le na o le avea ma kamupani taugofie a le lalolagi i le manaʻo e siitia le tau, ona faʻafuaseʻi ai lea o mataupu e pei o le puipuia o meatotino faʻapitoa e sili atu ona talafeagai ia latou kamupani, ae le naʻo kamupani US. .
O le fuafuaga fa'afeiloa'i e masani lava ona tauia. E oo atu i le amataga o le 2017, i le afiafi o le faapaiaga o Trump, [le peresitene Saina] Xi Jinping faʻailoa i Davos o le a ia ave ma le fiafia le ofutalaloa mai ia Obama: "O le tamaoaiga o le lalolagi ua faʻamalosia ai le tuputupu aʻe o le lalolagi ma faʻafaigofie le feʻaveaʻi o oloa ma tupe faavae, alualu i luma i le faasaienisi, tekinolosi ma le faʻalapotopotoga, ma fegalegaleaiga i totonu o tagata ... Pe e te fiafia i ai pe leai, o le tamaoaiga o le lalolagi. o le vasa tele lea e le mafai ona e sola ese mai ai. So'o se taumafaiga lava e tape le tafega o tupe faavae, tekinolosi, oloa, alamanuia ma tagata i le va o le tamaoaiga, ma toe fa'afo'i atu vai i le vasa i vaituloto ma vaitafe tu'ufua e matua le mafai lava."
O le sa avea muamua ma sui peresitene ole BRICS New Development Bank (NDB), Paulo Battista, na ia faia le manatu lava e tasi e pei o Obama i le Valdai Club i Rusia talu ai nei, i se lautele lautele. faitio-tagata o lena faletupe ma le Contingent Reserve Arrangement (CRA), lea na fuafua e avea ma se isi mea i le IMF: “Sei ou faamautinoa atu ia te oe ina ua matou amata i le CRA ma le NDB, sa i ai se popolega tele i mea o loʻo faia e le BRICS. i lenei vaega i Uosigitone, DC., i le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi. E mafai ona ou molimau i lena mea ona sa ou nofo ai iina i lena taimi, o le Faatonu Sili mo Pasila ma isi atunuu i le Komiti Faatino a le IMF. Peitaʻi, a o faagasolo taimi, na toʻafilemu tagata i Uosigitone, ma latou lagona atonu e leai se mea matou te ō i ai.”
E leai se mea Eseese, ia sili atu ona saʻo. O lea e ui lava i le tautala-agavale faitioga i Sisifo, o loʻo i ai se savali-saʻo fegalegaleai ma le pulega faʻa-Emepaea o loʻo faʻatumauina le malosi faʻapisinisi i totonu o le tele o mataupu e lagolagoina e Sisifo ma BRICS +. Ole fa'amoemoe atoa ole pulega fa'a-Imperial/sub-imperial e tumau pea le fa'alauteleina o ta'iala ma faiga fa'ata'atiaga i itu uma o le soifuaga o le tagata ma le natura, fa'ateleina e Big Data, si'itia le malosi o le mata'ituina, atamai fa'apitoa ma isi tekonolosi fou. Tusa lava pe a manaʻomia vave oloa lautele a le lalolagi, e pei o le aveeseina o meatotino tau le mafaufau mai le malosi faʻafouina ma le teuina o mea fou, poʻo le togafitiga ma le puleaina o tui puipui, o le WTO ua faʻamaonia le taua e ui lava i faitioga e le masani ai, e pei o Initia ma Aferika i Saute o loʻo talosagaina se faʻamagalo e foia le COVID -19 - o se tulaga na latou solomuli mai i le ogatotonu o le 2022 ina ua le fesoasoani Pasila, Rusia ma Saina e foia le tetee a Europa Big Pharma.
O le faʻagasologa faʻatasi ua leva ona fetaui ma le faʻaogaina o mataitusi - ma se vasega faʻavaomalo faʻavaomalo faʻatasi ma le puipuiga o lafoga-nofoaga ma le tele o tagatanuu - i le vaitaimi o le faʻatupulaia o fefaʻatauaʻiga, tupe teufaafaigaluega mai fafo ma felauaiga o tupe i tuaoi, seia oʻo i le pito i luga o le lalolagi atoa i le 2008. O se talitonuga e latalata i le lautele na taliaina e taua tele - o le neoliberal lea e taʻua o Washington Consensus - ma o loʻo fesoʻotaʻi pea ma le faʻamaonia, faʻatulafonoina, outsourcing, faʻatauvaʻa, faiga faʻavae a le lautele o maketi ma le anoanoai o auala faʻatauvalea a le malo ma le tumaoti. , a'o toe fa'amautuina faiga fa'aausterity (pe a mae'a le malologa 2020-22).
I le tulaga o le pulega o le siosiomaga, o le talitonuga o le faʻafouina o le siʻosiʻomaga e tuʻufaʻatasia ai le faʻatuatua i tekinolosi ma maketi. Ae mo faiga faʻaagafesootai, o taumafaiga e toe faʻaleleia le malo ma faʻatuina feagaiga faʻaagafesootai na matua le manuia, e ese mai i le 2020-21 tausaga o faʻalavelave faʻafuaseʻi COVID-19. Nai lo lena, o se taufaamataʻu fou e mafai ona maua i le "faʻaofiina o mea tau tupe" taʻiala e faʻaogaina ai tupe faʻameaalofa uelefea e ala i le faʻamaonia o aitalafu microfinance, e pei ona faʻafouina i se faiga sili ona leaga iinei i Aferika i Saute i le sefulu tausaga talu ai e le peresitene fou o le Faletupe o le Lalolagi, Ajay Banga.
Faatusatusa lenei talitonuga ma galuega a le emeperoa ua mavae, e pei o le faʻailoga faʻailoga colonialism, poʻo le Bismarck's Siamani lea na paionia le setete o le manuia, poʻo le auala na faʻatupuina ai e le pulega faakolone ma neo-colonial se faʻatupuina o tagata faigaluega i totonu o atunuʻu autu, poʻo le Keynesianism ina ua maeʻa le taua. faiga fa'a-agafesootai-temokarasi lea na fa'ata'atia ai e malo o Amerika ma Europa a latou suiga i ala Soviet ma Saina. O le pulega i aso nei o se faʻataʻitaʻiga sili atu ona leaga, faʻamalosi ma aoga. Neoliberalism e taʻitaʻia ai le pule faʻapolopolo e leai se taofiga e faʻaitiitia ai le pule silisili ese ma e aofia ai se faʻalapotopotoga atoa o le lalolagi atoa e oʻo lava i kamupani a le BRICS e faʻalagolago i Washington-Geneva-New York faʻalapotopotoga e maua mai ai tupe mama i luga ma lalo o le tau o le lalolagi atoa, lea. O le laumua o Shanghai-Mumbai-Johannesburg-Sao Paulo e masani ona faia galuega eleelea o le aveeseina ma le gaosiga ae e seasea maua le tele o tupe mama o loʻo i totonu o le R&D, maketiina ma le faʻatupeina.
E foliga mai, aemaise lava i le maeʻa ai o le fonotaga a le BRICS + Johannesburg ia Aukuso, o nisi na tuua le au atamamai oe na vaʻavaʻai muamua i le BRICS o se luʻitau i le pulega a le malo i Sisifo ua sili atu ona masalosalo i avanoa o faiga faʻapolokiki multipolar? E te maua foi lena lagona? O le a le taua, pe afai ei ai, e tatau ona tuʻuina atu e le agavale i le manatu o le multipolarity, pe a fua i mea ua e faʻamatalaina e uiga i le matafaioi a atunuu BRICS o loʻo faia i totonu o le faiga malo?
Ou te manatu o le tulaga lena, ma e mafua ona o le le manuia o lena fonotaga e faʻagasolo ai se fuafuaga faʻaletupe. Tasi fa'aalia talanoaga e uiga i lenei mataupu na tupu ia Setema. O nisi nei o vaega:
PEPE ESCOBAR: “E leai se mea e mafai ona faia e le BRICS pe afai e faʻaauau pea ona faʻatonu e le IMF… o se faʻafitauli faʻaopoopo. O le mea moni o le Faletupe o Atinaʻe Fou, le BRICS Bank, o le mea moni, e pei ona fai mai Glazyev i taimi uma, o loʻo faʻatupeina pea. Ma o le a faapefea ona latou sosola ese mai le mea moni e faapea o latou tala? O se mea lea na fai mai ai Dilma Rousseff, o le sa avea muamua ma peresitene o Pasila, lea ua avea nei ma peresitene o le NDB, na ia fai mai ai i nai masina talu ai, ma na ia fai mai i le taimi o le fonotaga a le BRICS. Oi, o le matou sini o le i ai o le 30% o a matou nonogatupe e pasia le tala i nai tausaga o lumanai. Ae o lenei mea e matua faanenefu. E tatau ona pei o le 70% poʻo le 80% i le taimi nei. Ma o le ae faʻatali mo le 30% i le tausaga a sau poʻo le lua tausaga. O lona uiga la o se faletupe atoa lava. O le a le mea e fai, Radhika ma Michael?
RADHIKA DESAI: Ia, sei ou amata. O le mea la lea ou te fai atu ai o le mea autu e ao ona tatou malamalama i ai, o le New Development Bank e le o le mea e tatau ona tatou tilotilo ai pe a tatou tilotilo i faiga o le de-dollarization. Ou te ioe o loʻo tumau pea i totonu o le IMF ma le Faletupe a le Lalolagi ma isi mea ... o loʻo matou faʻamaualugaina le galulue faʻatasi i le va o le ... BRICS [lea] o loʻo aofia ai pea Initia, mo se faʻataʻitaʻiga, ma Pasila ma Aferika i Saute, o la latou tautinoga i se tetee- tala lalolagi e moni e le mausali e pei ona e mafaufauina. O lea, ou te manatu o le a avea lenei mea ma se toso ...
MICHAEL HUDSON: "O le faafitauli o loʻo i ai i le BRICS e le naʻo le aloese mai le IMF. E fa'afefea ona latou gafatia e fai a latou tupe teufaafaigaluega lautele i atinae tetele ma auala ma mea sa matou talanoa ai pe afai e tatau ona latou totogia le aitalafu o lo'o i ai i fafo o aitalafu tala mai fafo lea na faʻatupu i lalo o le lagolago a le IMF… o le a i ai se filosofia e faafeagai ma le neocolonialist financial imperialism, e tatau ona e faia le BRICS e malepe mai Sisifo, e le gata o fefaʻatauaʻiga i totonu o outou lava, ae fai mai, o le a tatou faia se moratorium i aitalafu mai fafo.
O i latou o loʻo talitonu pea i le BRICS o loʻo i ai pe mafai foi ona tetee i le imperialist, nai lo le sub-imperialist, e tatau ona tauivi ma fesili nei:
- Aisea ua matua lagolagoina ai e le au faatonu o le BRICS i le Bretton Woods Institutions le tulaga quo, e lagolagoina e latou Treasuries ma faletupe tutotonu?
- Aisea e foliga mai ai o le BRICS NDB portfolio e foliga mai e le gata i le fa'aseseina o tala (talu ai le tele o nonogatupe e faʻatatau mo mea e faʻaoga e le manaʻomia ai le $US-denominated imports), ae faʻapea foʻi i lalo o le faʻatagaga a le ofisa o faʻasalalauga a Niu Ioka (o le mea lea o le NDB e auai anti-Moscow faʻasalaga i le amataga o Mati 2022) ma faʻapea e faʻaleagaina ai le siʻosiʻomaga-faʻale-aganuʻu ma faʻauluuluga-capitalist amio piʻopiʻo?
- Aisea e le'i amata ai ona fesiligia e le BRICS nono mai le IMF/Bank - Aferika i Saute - po o le a lana aitalafu fa'atauva'a ma faiga pi'opi'o?
- Aisea, ina ua faaletonu Putin i aitalafu mai fafo a Rusia i le ogatotonu o le 2022, e leai se mea na tupu o se taunuuga tuusao, ma aisea na ia manao moni ai e toe totogi?
- O a malosiaga faʻaagafesootai tatou te manaʻomia e tuʻuina i Aferika i Saute ma isi atunuu BRICS e ausia ai le pule mo se "filosofia e faʻafeagai ma le neocolonialist tau tupe tuai"?
- Afai tatou te mananaʻo uma i le faʻaitiitia o tala ma o se tasi o auala e agai atu i lena mea o se paʻu tau tupe i Sisifo, o a ni lesona tatou te aʻoaʻoina mai le Quantitative Easing, bailouts, maualalo tului ma isi togafiti laveaʻi i Western Central-bank mai 2008-13 ma 2020- 21 - ma e fa'afefea ona manuia se fa'agasologa o feso'ota'iga pe a i ai i pulega tau tupe papalagi ituaiga uma o fa'asalaga ma fa'asalaga, ma o faletupe ma kamupani a le BRICS e fa'alagolago tele i fefa'ataua'iga i Sisifo, tupe teufaafaigaluega ma tupe?
Na o le pau lava le auala e tali ai nei fesili o le fesuiaʻi mai le tele o mafaufauga i se auala e sili atu ona moni, faʻapitoa, e ala i le faʻapipiʻiina o le BRICS o se malosi masani i lalo o le malo (e ui o loʻo i ai foliga o le "felagolagomai feitagai”), tusia i luga, faʻafouina ma faʻalauteleina manatu i nei laina o Ruy Mauro Marini, David Harvey, Sam Moyo ma Paris Yeros, Samir Amin ma isi.
O le tele o talanoaga i le malo i aso nei o loʻo taulaʻi i fefaʻatauaʻiga le tutusa o se auala e faʻafeiloaʻi ai tau faʻasili mai le faʻaaogaina i atunuu emeperialist. I au tusitusiga e te faʻatupuina ai le manatu o le "fetufaaiga le siʻosiʻomaga le tutusa". E mafai ona e fa'amatalaina le uiga o lenei mea ma pe aisea e mana'omia ai ona fa'aogaina e le malo fa'aonaponei lenei manatu?
E taua tele lenei mea, pe a fua i le tulaga o loʻo lamatia ai i tatou uma e filifili faʻatauga o le lalolagi atoa ma faʻalavelave faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga. Na faamatalaina e Amin le tele o tala o le malo e le amanaiaina le faaitiitia o punaoa e le mafai ona faʻafouina i se auala mataʻutia i lana tusi 2010, Tulafono o Taua i le Lalolagi Atoa: "O le faʻaputuga faʻauluuluga o loʻo faʻavae i luga o le faʻaumatiaina o faʻavae o tamaoaiga uma: tagata soifua ma lo latou siosiomaga masani. Na fa'atali mo se seneturi ma le afa se'ia o'o ina toe maua e tatou tagata si'osi'omaga lena mea moni, o lea ua matua manino tauaso. E moni o le tala faasolopito o Marxisms na tele na pasia se solo i luga o auʻiliʻiliga na faia e Marx i lenei mataupu ma ave le manatu o le bourgeoisie - e tutusa ma se manatu 'faʻatatau' - e tusa ai ma le faʻaaogaina o punaoa faanatura. ”
E oo lava i se tasi ou te faamemelo i ai mo lana faitioga malosi o gaioiga o tupe mama, Michael Roberts, ua gauai atu i le solo o le siʻosiʻomaga pe a ia finau - i lana tala talu ai nei. LINI fa'atalanoaga - o lo'o i ai le "fa'aliliuina tumau o tau fa'asili i le tulaga o tupe mama, lisi ma tului mai le pito i tua" ae aunoa ma le fa'atalanoaina atoatoa o le fa'aliliuina atu o le tamaoaiga fa'ale-natura ma le a'afiaga o le filogia, aemaise le fa'aosoina o le carbon dioxide. O lea la, aʻo ia taʻua "le faʻaaogaina o punaoa faanatura" o se tasi o fesiitaiga mai Saute i Matu, o lana faʻataʻitaʻiga tau taua e le amanaʻia ai le matafaioi a le sub-imperial extractive alamanuia ma fossil fuels. I le isi itu, talu ai e le amanaiaina e Roberts le auala e faʻaitiitia ai le tamaoaiga e faʻafaigofieina e le BRICS extractivism, o faʻatusatusaga na ia faia e uiga i le fesuiaiga o "tupe faʻaalu" i Saute i le itu i Matu e le sili atu nai lo le faʻatusatusaga o le GDP a le aufaipisinisi, lea o se tupe maua lelei i totonu o se tamaoaiga. O le fa'alagolago i le fa'aputuina o oloa o le a fa'asa'o lelei mo le fa'aitiitia o puna'oa e le mafai ona fa'afouina, fa'aleaganu'u i totonu o le atunu'u, kasa oona ma le fa'ateleina o tagata faigaluega e le'i totogiina.
E ala i le le amanaia o lenei mea, e mafai ai e Roberts ona faʻateʻaina la tatou faitioga e pei o: "O nisi tagata e talanoa e uiga i le 'sub-imperialism,' lea e faʻaaogaina ai se atunuu e se malo faʻa-Emeperia ae, i le isi itu, e faʻaleagaina ona tuaoi i se auala talitutusa. O faʻamaoniga faʻamaonia mo lenei mea e matua vaivai lava. Lusia, Saina, Initia, Pasila ma Aferika i Saute e le maua tele i le auala o tupe faʻasili mai fefaʻatauaʻiga ma tupe teufaafaigaluega i atunuu matitiva - e leai se mea e faʻatusatusa i le malo o le malo. O lea, ou te le o mautinoa o le sub-imperialism o se manatu aoga. Ae o loʻo i ai moni lava faʻamaoniga malosi mo vaega e tolu o tupe maua i tupe teufaafaigaluega i totonu o le malo, sub-imperial ma peripheral economies, e tusa lava pe aunoa ma le faʻaaogaina o punaoa faanatura. Afai e le maua e Roberts ni faʻamaoniga faʻamaonia mo le fesiitaiga mai atunuʻu matitiva-mauoa i lalo o le malo o tagata e suʻeina ma tagata gaosi oloa i le tau o le lalolagi, o se vaega ona na ia "pasia le solo" i luga o nei ituaiga uma o fefaʻatauaiga le tutusa o le siʻosiʻomaga. O lena mea e mafai ai e ia ona taʻua le taunuuga o le auʻiliʻiliga o saofaga a le malo i le le tutusa ma le tuʻufaʻatasia o atinaʻe "vaivai," ma faʻaigoaina Saina "e le o se tamaoaiga faʻapitoa" - e ui lava o le tamaoaiga o Aferika o loʻo faʻaitiitia le tele ona o minerale ma le faʻaitiitia o suauʻu. e kamupani maina ma suauu a Saina.
E moni o Roberts ma Guglielmo Carcheddi e togafitia punaoa ma mala o le tau ma le sili atu ona maaleale i la latou tusi, Capitalism in the XNUMX-XNUMXst Century Through the Prism of Value, lea latou te ioeina ai: “E liua e le faaulufalega o ‘meaalofa fua a le natura’ i tupe mama. Ma i le taumafaiga faifai pea e siitia tupe maua, e faʻaumatia ma faʻaleagaina ai punaoa faanatura." Ae latou te le'i o'o i fua fa'atatau e fa'amaonia ai le le tutusa o fa'afanua ma uiga fa'atauva'a o lenei faiga.
E te va'ai i so'o se avanoa e fausia ai ni alalaupapa i le va o tauiviga i se tulaga fa'ava-o-malo, ma le manatu o lo'o i ai i le lotoifale ni malosiaga eseese (pe imperialist po'o le sub-imperialist) e avea ma o latou fili autu? O le a se mea e ono foliga mai i le 21st century anti-imperialist internationalism?
O na tuusaunoaga e lua na ou taʻua muamua i le lotolotoi o le maliega lautele a le UN i le pulega-neoliberal imperialism - o le 1987 faʻasaina o le CFC faʻaleagaina o le osone ma le 2002 vailaʻau tupe - e mafai ona avea ma faʻataʻitaʻiga mo faʻavaomalo. O mea uma e lua, muamua, tu'ufa'atasia le malosi o le tagata fa'atekonolosi ma le setete, ma, lona lua, fa'atalanoaina i le tulaga fa'alelalolagi mea sa i ai ma mea moni fa'alavelave fa'alelalolagi. O le Montreal Protocol na laveaʻiina i matou mai se pu tuputupu aʻe i le ozone layer - lea e oʻo lava i le [Ronald] Reagan, [Margaret] Thatcher ma [Helmut] Kohl pulega na iloa o se faʻamataʻu faʻafuaseʻi - faatasi ai ma le faʻasaina atoatoa na faʻatinoina e le 1996 (ma se tuusaunoaga muamua. mo hydrofluorocarbons mulimuli ane faʻaumatia). O lena foi na faasaoina ai le paneta mai le mea na fautua mai e le NASA e ono mafai ona maua le 0.5oC o le mafanafana faaopoopo i le 2100. O sea faasaina i luga o punavai autu o le carbon dioxide ma methane, e aunoa ma ni faʻalavelave tau fefaʻatauaʻiga, o le mea lea sa tatau ona tulimataʻia e le UN. i Dubai, ae e leʻi mafua ona o le paleni leaga o malosiaga.
O le tuusaunoaga lona lua - o le oʻo mai o se UN Global Fund e faʻafefe ai le AIDS, Tuberculosis ma Malaria - lea, iinei i Aferika i Saute, Togafitiga Action Campaign uo, faʻatasi ai ma paaga faavaomalo e pei o Medicins sans Frontiers ma US-based ACT UP (AIDS Coalition to Unleash Malosiaga), mana'omia ma manumalo, na mulimulita'i i le fa'amagaloina o Meatotino Tau le Atamai mo vaila'au fa'ato'a fa'ama'i i totonu o le WTO i le 2001. I lena taimi, e silia ma le 40 miliona tagata o lo'o nonofo fa'atasi ma le HIV. O le pulega o lena faaputugatupe, i se faiga faamalo ma tauamiotonuina, o loo faamatalaina i luga o lana upega tafaʻilagi le mea sa "se gaioiga o le tulaga ese le lotogatasi ma le taʻitaʻiga ... e tau ai ma faʻamaʻi pipisi sili ona mataʻutia o loʻo feagai ma tagata," ma mafua ai le US $ 60 piliona na foaʻi e le au mauoa. atunuu, “e faasaoina ai le 59 miliona ola ma faaitiitia ai le aofaʻi o maliu tuufaatasi mai faamaʻi e tolu i le sili atu ma le ʻafa.”
O auala ia e lua fa'ava-o-malo i oloa lautele a le lalolagi, i totonu ma fa'asagatau i le fa'atonuga o fa'alapotopotoga fa'apitoa, lea e tatau i so'o se fa'alapotopotoga fa'alesiosiomaga ona manatu i le manumalo. O isi taua faʻapitoa e iai aʻoaʻoga musuia, e pei o le tauiviga a Aferika i Saute e tetee atu i le Apartheid, lea e faʻaalia mo le itiiti ifo o le faʻavaivaia o le vaega malosi o le malo paʻepaʻe ma le laumua i le ogatotonu o le 80s - e ala i tauiviga i le lotoifale ma faʻasalaga faavaomalo - ina ia na manumalo ai le faatemokalasi iinei (tusa lava pe leaga tulaga o le tamaoaiga ma le siosiomaga). Mai lea taimi i lea taimi, o galuega faatino e pei o Chiapas Zapatistas autonomous municipalities, Brazil's Landless Workers Movement (MST) galuega faʻatoʻaga poʻo Rojava grassroots, feminist, democratic socialists ua saunia nofoaga faʻapitoa. Ma ua matou vaaia le anoanoai o isi gaioiga o le tetee i le malo faavaomalo, e pei o le salalau solo tetee a Palesitina talu ai nei, e aofia ai le boycott, divestment, sanctions (BDS) campaigns, faasaga i le setete o Isaraelu, US ma Peretania. O le faʻatautaia o le tau i le lalolagi atoa o nisi taimi na faʻaalia ai se folafolaga sili, ma o faʻaoga sili ona lelei i le lotoifale - o nisi taimi i lalo o le fuʻa a "puipuiga vai" - maua ai le faaupuga Naomi Klein "polokatia” activism, faatasi ai ma le tele o ia tauiviga e tupu mai i le “climate action” i le “climate justice”.
Ae ui i lea, a'o maua le malosi o le fa'asinomaga fa'asinomaga ma fa'atupu fa'atasi i se tulaga - ma tu'u ai i matou i le fiafia o se Obama po'o le mea ua ta'ua o le "lean-in feminism" o le 1% - ua matou va'aia le tula'i mai o se fa'ata fa'ata apa'au taumatau o doppelganger, e pei ona lapataia e Klein. O le tula'i mai o se faux anti-imperialism, po'o le sili atu ona tetee i le "globalism," i luga o fesoʻotaʻiga na fausia e Steve Bannon o loʻo taʻalo ai se faʻalavelave faʻaleagaina, taupulepulega faʻataupulepule e faʻatasi ai tagata tetee populist i le salafa o le lalolagi. I le isi itu, o le faʻaalia mataʻina o Jeremy Corbyn's 2017 British leadership campaign, lea na aofia ai le faʻaleagaina o le UK Independence Party lea na faʻatautaia Brexit i le tausaga talu ai, o loʻo faʻaalia ai e mafai ona toe manumalo le au faigaluega i le itu agavale e faʻaaoga ai faiga faʻamalosia socio-economic policy. . I le taimi lava e tasi, o le lata mai Siamani Die Linke vaelua o lo'o fa'aalia ai le mata'utia o 'au fa'apolokiki enaena mumu e fa'amalieina tu'inanauga xenophobic e tumau pea.
Ae mo le manuia o le itu taumatau, o le itu taumatau populism e tatau ona maua se faʻafetai mo le foia o faʻafitauli sa pulea e le agavale i le talafaasolopito, e pei o le faitioina o le malosi o le malo, le mataʻituina o le malosi, le tele o togafitiga faafomaʻi ma sootaga vavalalata kamupani-setete - e tusa lava pe latou faʻaleagaina. ose fa'asaienisi fa'avae tui tui fa'asaga ia COVID-19. O felafolafoaiga i luga o tautalaga ita ma faʻasalaga e toetoe lava o soʻo se mea, ona o Big Data e faʻatupuina ai mea a Yanis Varoufakis. technofeudalism. O nei mea o le a fai ma sui o luitau ogaoga mo tagata tetee i le malo i le tele o tausaga o lumanaʻi, faʻafetai i le malosi o loʻo tuputupu aʻe i totonu o le US (Seattle-Silicon Valley) ma Saina (Shenzhen-Hangzhou) ofisa autu o kamupani tekonolosi tele ona o le le lava o gafatia o Washington- Beijing tulafono faatonutonu.
Toe fo'i i tua i tala fa'asolopito talu ai nei i le tumutumu o le fa'amasinoga amiotonu a le lalolagi e tetee atu i fa'alapotopotoga fa'apitoa i le kuata seneturi talu ai ma fa'agaioiga e faasaga i le taua a Amerika-Peretania i Iraki i le 2001, e mafai ona tatou maua ni lesona fa'apitoa. O le World Social Forum na amata lelei i le 2001 i Pasila, ae i totonu o le sefulu tausaga na faʻaleagaina i se faleoloa tautalaga e leai se talitonuga e pulea e NGO. O loʻo faʻaauau pea nisi vaega malosi - mo se faʻataʻitaʻiga, Via Campesina, le World March of Women and Water Warriors - ma o le tasi mataupu ma le faʻafanua faʻasolosolo gaioiga ua faʻaalia ai e mafai ona latou faʻaogaina i auala tutusa i le lalolagi ma le lotoifale. Ae o loʻo manino lava o gaioiga autu e lua o le faaiuga o le 2023 - tau ma Palesitina felagolagomai - e tatau ona manumalo i ni manumalo sili atu ona loloto i masina a sau, o se laasaga e toe fausia ai a tatou 'au e tetee atu i malo uma e lua. fa'apea fo'i i le taimi nei o le pule fa'alepule.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo