A Lipoti ole tau ole UN a'o lumana'i le fono a le COP28 o lo'o lumana'i, fai mai ua le mafai e malo ona fa'aitiitia vave fa'apogai mo le paneta e 'alofia ai se fa'alavelave fa'afuase'i ma vala'au atu mo le fa'agata o suau'u fa'ato'aga. I le maeʻa ai o le taumafanafana sili ona vevela i faʻamaumauga, ua faʻatulagaina e le au lagolago o le tau se "March to End Fossil Fuels" i le Aai o Niu Ioka e avea o se vaega o le galu o faʻalapotopotoga faʻavaomalo ma le faʻamoemoe e faʻaumatia mea oona o loʻo fasiotia ai le paneta. O lea gaioiga o le a faia i le Aso Sa, Setema 17.
I le lotolotoi o lenei faʻalapotopotoga taua, o loʻo galue malosi le tau e faʻaalia aʻa o lenei faʻalavelave ma faʻataʻitaʻiina se isi auala, fagatuaga ma fesili e pei o le: Aisea e faʻaauau ai pea ona faʻatupe e malo suauʻu fossil? E ese mai i le tetee manino o le alamanuia suau'u fa'ato'aga, o a ni lu'itau tau tamaoaiga ma fa'atekonolosi o le a tatou fa'afeagai pe a aga'i atu i se lumana'i suau'u fa'ato'aga? E fa'afefea ona tatou o'o atu i le leai o ni fa'aleagaga?
Robert Pollin, o se tasi o le lalolagi o le alualu i luma o le tamaoaiga ma o se tagata poto faapitoa i le macroeconomics o suiga o le tau ma le malosi, e taliina nei fesili i se faatalanoaga lautele ma faapitoa mo Truthout. O Pollin o se polofesa iloga o le tamaoaiga ma le pule-faʻatonu o le Political Economy Research Institute (PERI) i le Iunivesite o Massachusetts Amherst. Na ia lolomiina le tele o tusi ma tala i galuega ma macroeconomics, maketi o tagata faigaluega, totogi ma le mativa, ma le siosiomaga ma le tamaoaiga o le malosi. Na filifilia o ia e Mekasini Faiga Faavae i Fafo o se tasi o le "100 Global Thinkers mo le 2013." O lana tusi fou, na tusia faatasi ma Noam Chomsky, o Climate Crisis and the Global Green Green Deal: The Political Economy of Save the Planet.
CJ Polychroniou: I le Aso Lulu, Setema 6, na lipotia mai e le European Copernicus Institute o le taumafanafana o le 2023 o le sili ona vevela ua faamaumauina i le tala faasolopito i se vaega tele, ma faaosofia ai le Failautusi Aoao a UN António Guterres e tuuina atu se faamatalaga e faapea "ua amata le malepelepe o le tau." Ma o le tautala e uiga i le UN, i le Aso Faraile, Setema 8, na tatalaina ai se iloiloga o le aga'i i luma i le fa'aitiitia o fa'apogai lea na fai mai ai ua le mafai e atunuu ona ausia a latou tautinoga i le taofiofia o le auma ma e mulimuli ane, "o loo i ai se faamalama vave tapunia o avanoa e faamautu ai se lumanaʻi ola ma gafataulimaina mo tagata uma."
Muamua, o le a le ata o loʻo iai nei o le carbon dioxide (CO2) e fesoʻotaʻi ma le malosi ma le malosi faʻafouina, ma aisea ua valu tausaga talu ona maeʻa le Maliega a Paris o loʻo paʻu pea le lalolagi i ana sini o le tau?
Robert Pollin: Ina ia maua so'o se avanoa e aga'i atu ai i se ala fa'amautuina o le tau o le lalolagi, o le poloketi e tasi e sili ona taua o lo'o i ai e faigofie. O le fa'aitiitia o le fa'aaogaina o le suau'u, koale ma le kesi fa'alenatura, ina ia o'o atu i le 2050, o le fa'aaogaina o suau'u mo le gaosiga o le malosi o le a pa'u i le zero. E mafua ona o le gaosia ma le susunuina o suau'u fa'atosina e maua ai le malosi e nafa ma le tusa 90 pasene o CO2 fa'aoso uma.
E tusa ai ma faʻamatalaga lata mai mai le International Energy Agency (IEA), o le taʻutaʻua taʻutaʻua o loʻo taulaʻi atu i tulaga tau maketi o le malosi o le lalolagi, o le CO2 faʻalelalolagi o loʻo i ai. 36 piliona tone i le 2021. E tusa lea ma le 70 pasene o le fa'atupuina o le fa'aoso talu mai le 1990 ma le 14 pasene fa'aopoopo talu mai le 2010. E sili atu i le tulaga, e tusa ai ma fa'atatau a le IEA mo fa'aleagaga i le lumana'i i lalo o isi fa'aaliga moni e lua - o le mea latou te ta'ua o latou "faiga fa'avae" ma "fa'asilasilaina. tautoga” fa'ata'ita'iga - o le a tau le pa'u'ū fa'aoso i le 2030 ma o le a le latalata i le ausiaina o le fa'amoemoe e leai se fa'aoso i le 2050.
O lo'o fa'atupuina fo'i e le IEA se fa'ata'ita'iga e mafai ai e le lalolagi ona o'o atu i le leai o se fa'aleagaga i le 2050. O le 'ese'esega i le va o faiga fa'avae a le IEA o lo'o ta'ua ma fa'asalalauga fa'aaliga o fa'aaliga e fa'atatau i a latou fa'ata'ita'iga e leai se fa'aoso i le 2050, o le mea lea ua ta'u mai e le IEA o se "va fa'amoemoe." O le fesili mo le oʻo atu i le leai o se faʻamalama o le mafaufau lea pe faʻafefea ona tapunia lenei "vaʻa faʻamoemoe."
O le tapunia o lenei va faʻamoemoe e tatau, ioe, ia iloa o loʻo manaʻomia pea e tagata le faʻaaogaina o le malosi i le moli, vevela ma fale malulu, faʻamalosi taavale, pasi, nofoaafi ma vaalele, ma faʻaogaina komepiuta ma masini fale gaosi oloa, faʻatasi ai ma isi faʻaoga. O lea la, ina ia aga'i i luma i le fa'amautuina o le tau e mana'omia ai se suiga talafeagai i le fa'ato'aga o lo'o iai nei fa'ato'aga e fa'amalieina ai mana'oga malosi o le lalolagi.
Aemaise lava, e mana'omia le fausia o se faiga e sili ona lelei ma fa'afouina malosi fa'afouina fa'alelalolagi fa'alelalolagi a'o tatou fa'asolo atu fo'i ile fa'ato'a ole suau'u fa'ato'aga o lo'o fa'atama'ia atina'e malosi o le lalolagi. O lo'o iai ni atina'e lelei, pe afai e le'o lava lelei. Muamua, i tau: Le International Renewable Energy Agency (IRENA) lipoti e faapea, e oo mai i le 2021, o le eletise e gaosia mai suauʻu e maua mai i le va o le 5-15 sene i le kilowatt itula i totonu o le tamaoaiga maualuga. O le fa'atusatusaga, o tau fa'alelalolagi mo le fa'atupuina o le kilowatt o le eletise mai le matagi i luga o le sami, i le 3.3 sene, po'o le la photovoltaic technology, i le 4.8 sene, ua leva ona i ai i le pito maualalo o le tau o le eletise gaosia. O lea e talafeagai ai le fa'apea, e tusa lava pe fa'atekonolosi fa'atekonolosi mama o lo'o i ai, e mafai ona tu'uina atu le eletise i le taimi nei i le tusa ma le afa o tau o le eletise e gaosia. E le'i amana'ia so'o se faiga fa'avae fa'aosofia e lagolago ai tupe fa'afaigaluega mama po'o so'o se tau o le si'osi'omaga mai le fa'aauauina o le susunuina o suau'u.
I le faaopoopo atu i nei fuainumera i luga o tau, ua lipotia mai e le IRENA o tupe teufaafaigaluega a le lalolagi i mea faʻafouina ma le maualuga maualuga na ausia le maualuga o le $ 1.3 trillion i le 2022. Ae ui i lea, na faamamafaina foi e IRENA e le o toe lava lea, ma fai mai o tupe teufaafaigaluega faaletausaga e tatau ona "a itiiti ifo fafa"ia i luga o le ala mo le faʻaitiitia o le faʻaosoina o le lalolagi i lalo i le zero i le 2050.
Tu'u uma i totonu o se numera fa'avae: E o'o mai i le 2021, o le aofa'i o le fa'aaogaina o le suau'u fa'ato'aga na fa'atatau i le 502 quadrillion British Thermal Units (Q-BTUs). Ina ia faʻaitiitia le faʻaaogaina o suauʻu gaʻo i lalo i le zero i le 2050, o le a aofia ai, i fuainumera atoatoa, faʻaitiitia le faʻaaogaina e tusa ma le 19 Q-BTUs i le tausaga i luga o le 27 tausaga, amata i le 2024. O le aofaʻi lea i le 3.8 pasene tipi i le faʻaaogaina o suauu taʻitasi. tausaga e fa'atatau i le 2021 tulaga fa'atau.
I le tulaga fa'atekinisi, o se auala e matua'i moni lava i le leai o se CO2 fa'aoso, pe a fa'agasolo i luma le malosi atoatoa o le eletise mama a'o pa'ū le fa'aaogaina o le suau'u suau'u i le zero. Ae o le a mautinoa lava e manaʻomia ai se faiga faʻapolokiki tele e faʻatoʻilaloina le malosi o kamupani suauʻu i le lalolagi atoa, o loʻo faʻaauau pea ona seleseleina faʻamaumauga faʻamaumau tupe mama mai le faʻaumatiaina o le lalolagi. I le 2022, o tupe mama mo kamupani suauu tetele na ausia le maualuga o taimi uma $ 200 piliona. O kamupani suau’u ma a latou tagata e umia sea e leai lava se fa’amoemoe e fa’amatu’u atu nei ‘oa. O le tali faigofie lena i lau fesili pe aisea ua tatou ausia ai se mea itiiti e fai ma sui o le faasaoina o le paneta i le valu tausaga talu ona maeʻa le 193 atunuu na faʻamaonia aloaia le Paris Climate Agreement i le 2015.
E manino lava, o le "Mati e Faaiʻu Suauʻu Fossil" o le a oʻo mai i le Aso Sa nei, Setema 17, i le Aai o Niu Ioka, e le mafai ona sili atu le taimi ma le taua. Ou te matua tulimatai atu lava i le i ai i fafo ma le faamoemoe o le fiaselau afe o isi tagata savavali.
O le 2015 Paris Agreement na le manuia, i se tulaga uiga ese, e taʻua ai soʻo se suauʻu faʻasolosolo e ui lava o nei mea oona e nafa ma le tele o kasa kasa ma o le mea lea o le vevela o le lalolagi. Ae ui i lea, o le iloiloga a le UN i le alualu i luma o le lalolagi i le tipiina o faʻamalama e manaʻomia ai le vave alu ese mai suauʻu faʻasolosolo ma e oʻo lava i le Iuni a Europa o loʻo unaʻia le faʻaitiitia o suauʻu faʻasolosolo "i luma atu" o le 2050 i le COP28 climate summit. E mautinoa lava, o le tuʻuina o le suauʻu, koale ma le kesi i le eleele o le auala sili lea ona aoga e taofia ai le vevela o le lalolagi, ae e le o tupu. O le tamaoaiga po'o le leai o ni fa'atekonolosi fou i so'o se auala e nafa ma le fa'atuai o le suiga i se lumana'i suau'u fossil?
E le maalofia, o loʻo i ai ni luʻitau tetele tau tamaoaiga ma faʻatekinisi e aʻafia i le suia atoa o le malosi o le lalolagi mai le puleaina e suauʻu faʻasolosolo i le tasi o loʻo pulea e ala mama mama faʻafouina ma maualuga le lelei. Ae o nei luʻitau e le o se mea e lofituina, e sili atu le le mafai ona foʻia. I aʻu lava faʻatusatusaga, o le maualuga o tupe faʻaalu fou a le lalolagi i luga o mea faʻafouina mama ma maualuga maualuga e manaʻomia e tusa ma le $ 4.5 trillion i le tausaga, i tausaga taʻitasi seia oʻo i le 2050 - o se fuainumera e latalata tele i le IRENA faʻatatau na ou taʻua i luga. E tusa lea ma le averesi e tusa ma le 2.5 pasene o le GDP o le lalolagi i tausaga taʻitasi i le va o le taimi nei ma le 2050. E laʻititi foi i le 1 pasene o le tulaga o loʻo i ai nei o le aofaʻi o aseta tau tupe a le lalolagi e $470 trillion. O lea la, pe a mafaufau i le tele o faʻatulagaga tau tupe a le lalolagi, o le suiga o le poloketi o se faʻamatalaga moni atoatoa.
E tolu fa'atonuga tetele o lu'itau i le fausiaina o se atina'e malosi fa'alelalolagi e maualuga le fa'aleleia/fa'afouina-malosi. O nei mea e aafia ai mataupu o le 1) fa'alavelave fa'atasi ma le malosi o le la ma le matagi; 2) mana'omia o minerale e fai ma sao i le fausiaina o atina'e mama ma 3) mana'oga mo le fa'aogaina o fanua mo mea fa'afouina, aemaise le la ma le matagi. Seʻi o tatou iloiloina puupuu nei mea.
Intermittency e faasino i le mea moni e le susulu le la ma e le agi le matagi i le 24 itula i le aso. E le gata i lea, i le averesi, o nofoaga fa'afanua eseese e maua ai tulaga eseese o le la ma le matagi. O le mea lea, o le malosi o le la ma le matagi e maua mai i nofoaga e sili atu le la ma le matagi o le kelope e tatau ona teuina ma auina atu i tau talafeagai i nofoaga e tau le la ma matagi.
O le mea moni, o nei mataupu e uiga i le felauaiga ma le teuina o le matagi ma le malosi o le la o le a le faʻamalosia mo le tele o tausaga i le suiga o le malosi mama, masalo seʻia oʻo i le ogatotonu o le 2030 E mafua ona o suauʻu faʻasolosolo, faʻatasi ai ma le malosi faaniukilia, o le a faʻaauau pea ona tuʻuina atu se uta faʻavae. o le sapalai malosi e le fa'alavelave a'o fa'agasolo atu nei vaega malosi i lo latou fa'agata a'o fa'ateleina le fa'alauteleina o le eletise mama. O suau'u fa'aola ma malosiaga faaniukilia ua maua nei pe tusa ma le 85 pasene o sapalai malosi uma o le lalolagi. E tusa lava pe o'o atu i le zero i le 2050 ala, fa'atasi ai ma le fa'aitiitiga o suau'u fa'ato'aga e tipi i le averesi i le 18 Q-BTUs i le tausaga, o le a fa'aauau pea ona tu'uina atu le tele o le mana'omia o le malosi atoa e ala i le 2035. lu'itau i le felauaiga ma le teuina o le malosi o le la ma le matagi - e aofia ai le gafatia - e le tatau ona sili atu i le sefulu tausaga le mamao, e mautinoa lava pe a faʻatupulaia le maketi mo le malosi mama i le saoasaoa e manaʻomia. Mo se faʻataʻitaʻiga, IRENA faʻatatau e mafai ona faʻalauteleina le gafatia o le teuina o maa i le va o le 17- i le 38-pea i le 2030.
O le fausiaina o se atina'e malosi mama i le lalolagi atoa o le a aofia ai le faʻalauteleina o le manaʻoga mo seti o minerale o loʻo faʻaaogaina malosi i tekinolosi mama. O nisi o minerale sili ona manaʻomia e aofia ai le lithium, graphite, cobalt, nickel. O le tele o minerale o le eleele e le masani ai o le a oʻo foi i le faʻateleina o le manaʻoga, e aofia ai le tellurium, faʻaaogaina mo le gaosiga o le la ma le neodymium, faʻaaogaina i le gaosia o matagi ma taavale eletise.
O le le lava o sapalai mo taimi pupuu o le a aliaʻe mai i nisi o nei minerale a o faʻateleina le manaʻoga mo i latou. Ae leai se tasi o faaletonu e foliga mai e le tatau ona foia. O se tasi o vaifofo o le a matua fa'alautele le alamanuia mo le toe fa'aaogaina o metala ma minerale mana'omia. I le taimi nei, o fua faatatau toe fa'aaogaina mo nei punaoa o lo'o i lalo ole 1 pasene o le aofa'i o sapalai. I le fa'atusatusaga, fua faatatau toe fa'aaogaina mo alumini i le lalolagi atoa e tusa ma le 75 pasene. O le fa'ateleina o fua faatatau toe fa'aaogaina e tusa lava pe laititi le aofa'i o le a maua ai se sao tele i le fo'ia o le le lava o sapalai.
I tua atu o nei iloiloga o loʻo i ai mataupu taua tutusa e faʻatatau i le mea, ma i lalo o a tulaga, o nei minerale manaʻomia o le a maua mai. I le amataga, o le tele o teuina o minerale autu o loʻo i le Global South. O lea la, e sili atu i le 50 pasene o tupe teu lithium uma o loʻo i totonu o le mea e taʻua o le "tafatolu lithium'” o Chile, Atenitina ma Polivia. Toeitiiti atoa le 50 pasene o tupe teu uma o loʻo i totonu o le Democratic Republic of Congo, ma le isi 12 pasene i Initonesia ma Filipaina. Initonesia, Pasila ma Filipaina e 44 pasene o tupe teu nikeli uma, ae o Aferika i Saute ma Pasila e 61 pasene o tupe teu uma.
O le televave o le faʻalauteleina o le laʻuina i totonu o nei itulagi e faʻatupuina ai tulaga mo aʻafiaga lelei faʻapea ma aʻafiaga leaga. O avanoa lelei e aofia ai le fa'atupuina o galuega, fa'afaigaluegaina o atina'e tetele ma tupe maua mai fafo e mafai ona maua mai i le fa'alauteleina tele o fa'agaioiga la'uina a lea itulagi. I le itu le lelei, o le fa'alauteleina tele o nei fa'agaioiga eli e toetoe lava a fa'atupuina a'afiaga leaga o le si'osi'omaga. Mo se fa'ata'ita'iga, ile tafatolu lithium Chile/Argentina/Bolivia, e tusa ma le 500,000 kalone vai e mana'omia e maua ai le tasi tone o le lithium e ala i le fa'aogaina o le "brine pumping and solar evaporation" o lo'o fa'atinoina iina. O lenei mea e suia ai le hydrodynamics masani o le itulagi ma faʻaitiitia ai le maua o vai mo nuʻu faʻapitonuʻu.
O le a avea foi ma se fesili tatala i taimi uma pe o le a le tele o sea o tupe maua mai fafo e maua mai i nei galuega eli o le a faatupulaia i malo o atunuu talimalo po o pisinisi i totonu o le atunuu. O le a fa'alagolago lea i tu'utu'uga ua fa'atuina i le va o malo o atunu'u ta'itasi ma atina'e fa'apitonu'u e fa'atatau i fa'apotopotoga fa'ale-malo o lo'o maua fa'atagaga e atia'e ma fa'agaoioia maina. Se'i vagana ua manuia malo ma atina'e fa'alotoifale i le mauaina o tulaga lelei, o tupe mama mai nei fa'agaioiga eli o le a tele lava ina toe fa'afo'i atu i tagata e umia sea o kamupani fa'ava-o-malo, ma fa'atusaina ai se faiga pulega malo e loloto a'a fa'asolopito.
Ole mataupu ole fa'aogaina ole fanua e masani ona ta'ua e fa'aalia ai o le fausiaina ole 100 pasene ole malosi fa'afouina ole tamaoaiga ole lalolagi e le talafeagai. Ae o nei faʻamatalaga e leʻo lagolagoina e faʻamaoniga.
I le avea ai o se tasi o mataupu a le atunuu, o le tulaga i Eleni e aoga e faʻaalia ai pe faʻafefea ona faʻafoeina faʻafitauli o le faʻaogaina o fanua e faʻatatau i le atinaʻeina o malosiaga faʻafouina pe le lelei pe lelei. O le mea moni, o le faʻaaogaina o fanua mo galuega faʻafouina o malosiaga faʻafouina sa finau i Eleni mo le tele o tausaga. Ole mafua'aga lea ona ua uma ona fa'atūina ma'ale'ale matagi i nofoaga ma'ale'ale tau le si'osi'omaga e pei o tumutumu mauga ma nofoaga fa'alesiosiomaga. O nei mea fa'apipi'i o lo'o ma'ila ai fanua 'a'afia ma saofagā i le gau o meaola eseese.
O a'u ma a'u tusitala na matou fausia se faasologa o fa'aaliga e mafai ai e Eleni ona tu'uina atu le 100 pasene o lona mana'oga malosi i mea fa'afouina i le 2050 a'o fa'atupuina le la'ititi o a'afiaga i fanua e le'i atina'e po'o fa'ato'aga. I se tasi tulaga patino, matou te faʻaalia le auala e mafai ai ona ausia le 100 pasene le manaʻomia o le malosi faʻafouina i le 2050 aʻo suʻeina mea faʻafouina i luga o le aofaʻi o le 709 kilomita faatafafa (km2) o fanua, lea e naʻo le 0.5 pasene o le aofaʻi atoa o fanua o Eleni. O le mea taua, i totonu o lenei fa'ata'ita'iga, matou te fa'aalia o mea fa'afouina e mana'omia ona tu'u i luga o le na'o le 0.2 pasene o Eleni pe a ma le 88,000 km2 o fa'ato'aga ma nofoaga e le'i atina'e. Matou te le aofia uma ai le tusa ma le 37.000 km2 o vaomatua ma togavao togavao vaega o eleele ufiufi i Eleni. O le ki i le faʻaitiitia o le faʻapipiʻiina o le la ma le matagi i luga o nofoaga maʻaleʻale o le siosiomaga o le faʻateleina lea o faʻapipiʻi i luga o le tele o mea faʻaogaina, e aofia ai fale faʻapisinisi, fale gaosi oloa ma fale nofoia, i luga o auala ma laina nofoaafi, i malaevaalele, taʻaloga ma nofoaga faʻafiafia ma i le faʻaaogaina o minerale. nofoaga.
O le a le tele o le sao o fesoasoani tau tupe i le taofia o le vaevaega o suauʻu?
O se tasi o nai faʻamatalaga i mea tau tamaoaiga e mafai ona e faʻamoemoe i ai o le: "Afai e te totogia tagata i le tele o tupe e fai ai se mea, o le a sili atu lou mauaina o lena mea nai lo le mea e te le totogiina." O lenei mea e matua'i fa'aputuina ai le tulaga fa'atasi ai ma fa'ameaalofa suau'u fossil i le lalolagi atoa i aso nei. E ui lava i le tele o tautinoga aloaia ma iugafono i le tele o tausaga mai toetoe lava o faʻalapotopotoga faʻavaomalo ma faʻalapotopotoga uma a le malo, o loʻo faʻaauau pea ona totogi e malo le tele o tupe e faʻamaonia ai le gaosiga ma le faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo ma faʻapea, o le faʻaleagaina faifaipea o se paneta ola.
E iai eseese fua faatatau pe o le a tonu le tele o tupe o loʻo faʻaalu e malo i le faʻatupeina o suauʻu. I laʻu vaai, o le fua sili ona talafeagai - tuʻufaʻatasia fuainumera mai le International Energy Agency ma le Faalapotopotoga mo le Galulue Faʻatasi ma le Atinaʻeina o Tamaoaiga (OECD) - o $1.4 miliona mo le 2022. O lenei fuainumera e tutusa lelei ma le aofaʻi o faʻamaumauga o tupe faʻafaigaluega mama i le lalolagi i le 2022 na ou taʻua i luga. E tusa foi ma le faaluaina o le aofaʻi o suauʻu fesoasoani faʻapitoa e $650 piliona mai le 2019, aʻo leʻi lokaina le COVID o le 2020.
Aisea o lo'o totogi ai pea e malo ni fesoasoani tau suau'u fa'ato'aga i le feagai ai ma tautinoga uma na latou faia e fa'aumatia ai? O le faʻamatalaga sili ona lelei o nei fesoasoani e taua tele mo le faʻanofoina o tagata maualalo tupe maua. E moni lava lea tulaga, aemaise lava i atunuu matitiva ae faapea foi i atunuu e maualuga tupe maua. Ae ui i lea, e mafai e malo ona tuʻuina atu le tele o tulaga limafoaʻi o le lagolago i tagata maualalo tupe maua, i tau sili atu maualalo, e ala i isi faiga, e aofia ai tupe faʻafefe faigofie poʻo tau faʻatupe mo meaʻai.
O le mea moni, o le tele o fesoasoani o lo'o tu'uina mai e ala i suau'u fa'ameaalofa e le maua e tagata matitiva, ae o lo'o tafe atu i aiga mautotogi ma kamupani suauu. E ave le tulaga o Initonesia, o le fa'asoa o le aofa'i o suau'u fa'ameaalofa o lo'o alu atu i le 10 pasene sili ona mauoa o aiga e tusa ma le 10 taimi e sili atu nai lo le aofa'i e alu i le 10 pasene sili ona matitiva. O le mea lea e mafua ai ona e mafai e Initonesia uma ona faʻatau le malosi o le suauu i le tau faʻatau faʻatau tutusa. Pau lava le eseesega, i le averesi, o aiga mauoa e faʻaalu 10 taimi sili atu i le malosi nai lo aiga matitiva.
O lo'o fa'apea fo'i le tele o fa'amanuiaga e maua i kamupani suau'u fa'ato'aga. A fa'apea e fa'ao'o atu nei fesoasoani i tupe fa'afaigaluega mama, e pei ona tatau ai, o le a feagai kamupani suau'u fa'ato'aga fa'atumau fa'atupu fa'atauva'a mai puna'oa mama ma o le a mago a latou maketi. Nai lo lena, faʻafetai i le faʻaauauina o fesoasoani fesoasoani, o loʻo faʻaauau pea ona selesele e kamupani suauʻu fossil ni tupe mama.
O le a sou manatu i le manatu o a Feagaiga e le Fa'ateleina Suau'u Fossil ose auala e taofi ai le fa'alauteleina o su'esu'ega suau'u fa'atosina?
O le talosaga mo le Fossil Fuel Non-Proliferation o loʻo taʻitaʻia e atunuu o le Pasefika o Vanuatu ma Tuvalu o loʻo matua aʻafia i le siʻitia o le suasami e mafua mai i le vevela o le lalolagi. Ua faapea mai le upegatafa'ilagi mo lenei fuafuaga: “Ua oo i le taimi e tuu ai i tua le filogia, tamaoaiga ma le tau ma le saogalemu e mafua mai i le koale, suauu ma le kesi. O lo'o lava le gafatia, fa'afouina malosiaga fa'afouina i atunu'u uma o le lalolagi e fa'amalosia ai olaga o tagata ma nu'u." Ou te ioe atoatoa i lenei mea. O le mea moni, e tatau ona tatou taliaina soʻo se ituaiga o faʻalapotopotoga e faʻasaoina lo tatou paneta, e aofia ai ma lenei mea taua.
E faitau selau faʻalapotopotoga faʻavaomalo, atunuʻu ma faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ua faʻamaonia le Setema 17, "Mati e Faʻauʻu Suauʻu Fossil" i le Aai o Niu Ioka, o se vaega o le faʻateleina o le lalolagi e faʻamutaina le gaosiga o suauʻu. O faʻataʻitaʻiga faʻapena ua uma ona faia i vaega eseese o le kelope, e aofia ai Lonetona ia Aperila 24, 2023, lea na faʻapotopoto ai le tusa ma le 50,000 tagata i fafo atu o le Palemene e talosagaina le malo o Peretania e taofi uma suʻega suauʻu faʻasolosolo vave. O le a se mea e tatau ona tatou faia e uiga i atugaluga ma faʻamatalaga e faʻapea o manaʻoga mo tulafono faatonutonu o le tau o loʻo faʻaoso saʻo ai tagata palota i lima o le tele o populist pati ma gaioiga?
O le manatu iinei o le fausiaina o se tamaoaiga mama mama e le mafai ona naʻo le vaʻaia e tagata palota i tulaga o "manaʻoga mo tulafono faatonutonu o le tau." E taua tele le malamalama i le suiga o le malosi mama o se puna sili o avanoa fou, i le tele o itu. Muamua, o tupe teufaafaigaluega e fausia ai se tamaoaiga mama mama ua avea ma puna fou fou o galuega i nofoaga uma o loʻo faʻapipiʻiina ai tupe faʻaalu mama. O lenei fa'alauteleina o avanoa faigaluega o le a fa'aauau pea ona fa'atupulaia a'o fa'agasolo le suiga o le malosi mama. E pei ona tatou vaʻaia, o le malosi faʻafouina mama, tuʻufaʻatasia ma le maualuga maualuga, o le a maua ai foi le malosi i tau maualalo nai lo le tau o loʻo i ai nei o le malosi o le suauu. E le gata i lea, o le a mafai e le tamaoaiga maualalo o le a mafai ona fausia ni mea laiti, taugofie, ma mama i totonu o latou itu i tua. E oʻo mai i le taimi nei, o loʻo galulue i totonu o le tele o le gaosiga o suauʻu faʻasolosolo, o malo i atinaʻe tau tamaoaiga ua le mafai ona tuʻuina atu le eletise i le tusa ma le afa o latou tagata i tua. Ma le mea mulimuli, o le mea moni, o le a iai foʻi faʻamanuiaga faʻalesoifua maloloina i soʻo se mea e ala i le faʻaumatiaina o le filogia i totonu ma fafo e mafua mai i le susunuina o suauʻu. O nei mea uma e fa'aopoopo i le fa'amoemoe autu o le fa'aosoina o fa'aoso i le zero.
Ae, e le fesiligia foi lena mea tagata faigaluega ma alalafaga i le lalolagi atoa o latou ola e faalagolago i tagata o loʻo faʻaaogaina suauʻu, koale ma kesi masani o le a leiloa i le suiga mama mama. O lea la, na'o le suiga o faiga fa'avae mo nei tagata faigaluega ma nu'u e tatau ona malamalama e avea ma vaega tutotonu o le galuega fa'aola mama mama.
Faatasi ai ma le tele o tagata faigaluega, ua ou atiina ae na'o polokalame suiga mo setete e valu a Amerika, fa'apea fo'i ma le tamaoaiga o Amerika i le aotelega ma isi atunu'u, talu ai nei Kolea i Saute.
O le taulaʻi atu i faiga faʻavae mo suiga mo tagata faigaluega faʻalagolago i alamanuia suauʻu, ou te finau e faapea, o se mataupu faavae muamua, o le faʻamoemoe o ia faiga faʻavae e tatau, faigofie, ia puipuia moni i latou mai le tele o gau o latou tulaga ola. Ina ia ausia lenei mea, o vaega taua o se faiga faavae tau suiga e tatau ona aofia ai ituaiga e tolu o faʻamaoniga mo tagata faigaluega: 1) se galuega fou faʻamaonia; 2) se tulaga mautinoa o le totogi ma a latou galuega fou e sili atu ona tutusa ma a latou galuega muamua i le gaosiga o suauu ma 3) se faʻamautinoa o le a tumau pea a latou penisione tusa lava pe ua faʻateʻaina pisinisi a latou fale faigaluega.
O le taua tele o faiga faʻavae tau suiga na faʻamatalaina talu ai nei e Norman Rodgers. O Rodgers ua 24 tausaga o galue i le fale gaosi suauu i Los Angeles ma o ia o se taitai o le United Steelworkers Local 675 lea e fai ma sui o le aufaipisinisi a le itulagi. Rogers tusia e pei ona taʻua i lalo:
E toʻatele e talanoa e uiga i se 'suiga naʻo,' ae matou te leʻi vaʻaia lava. E leai se tagata faigaluega po'o se tagata o le nu'u o le a talitonu e mafai ona faia se suiga tutusa se'i vagana ua tatou va'ai i fa'amatalaga fa'atupe atoatoa a le setete saogalemu ma polokalame fa'atupuina galuega.... Faatasi ai ma se fuafuaga faʻatupe tutusa tutusa - faʻafeiloaʻi le manaʻoga vave mo se upega saogalemu mo tagata faigaluega ma nuʻu ma ofoina atu se vaʻaiga malosi e toe faʻaleleia ai lo tatou tamaoaiga - e mafai ona tatou ... faʻanofo tagata faigaluega Kalefonia, nuʻu ma le paneta agai i se lumanaʻi saogalemu.
Mulimuli mai ia Norman Rodgers, ou te faʻamoemoe o le Aso Sa o le "Mati e Faʻauʻu Suauʻu Fossil" o le a faʻaalia ma faamanatu ai le tele o avanoa - e aofia ai avanoa faʻapitoa, e pei o galuega, avanoa sili atu i le taugofie o le eletise, ma le siosiomaga maloloina - o le a maua mai i le fatuina o lo tatou mama. malosi lumanai. Ioe, o nei mea uma e faaopoopo i le faasaoina o le paneta e ala i le aveina o le C2O emisi i le zero. E fa'apea fo'i, ou te fa'amoemoe o le a fa'amanino leoteteleina e i matou le au fa'atauva'a i faiga fa'avae suiga mo tagata faigaluega uma ma nu'u o lo'o fa'alagolago nei o latou soifuaga i le gaosiga o suau'u.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo