Ua molimauina e le Faletupe o le Lalolagi ma International Monetary Fund Fonotaga Faaletausaga tetee i Uosigitone ma le tele o isi nofoaga. Toeitiiti atoa le 100 tagata tetee mai nuu, siosiomaga ma tupulaga talavou na auai i le Extinction Rebellion ma le DebtForClimate.org campaign i fafo atu o le ofisa o le Faletupe o le Lalolagi i Johannesburg i le Aso Faraile, Oketopa 14, o le lona lua lea na tupu i le valu masina talu ai. O le vala'au autu o le teenaina o se nonogatupe tele - o le Faletupe aupito sili ona tele aitalafu - na faia i le sefululua tausaga na muamua atu ae o loʻo mafua ai le tele o mea tau tupe ma le tau: o le Medupi-coal-fired power plant.
I lona talafaasolopito atoa e 71 tausaga i Aferika i Saute, na faatupeina ai e le Faletupe o le Lalolagi vaega o le maualuga-carbon, anti-social mega-project faaletonu.[1] O le fa'atupega na aofia ai e le gata o nonogatupe i le vaitaimi o le apartheid lea na faʻateleina ai le malosi o le parastatal o loʻo tuʻuina atu le malosi o le Eskom faiga faʻailoga lanu mai le 1951-67 ma fautuaga faʻavae neoliberal i le taimi o le suiga mai le apartheid i le faatemokalasi i le 1994.[2]
E le gata i lea, na faaune atu e le Faletupe le sili atu i le $3 piliona i le 2010 mo le fale malosi tele i le lalolagi o lo o fausia ai le koale, o se poloketi ua tumu i faiga pi’opi’o – aemaise o le taufaaleaga o le vaega o loo pulea e Hitachi e faavae i Tokyo – ua lauiloa i lena taimi. , ma manuia ai ona molia i lalo o le Foreign Corrupt Practices Act i le Iunaite Setete i le 2015.
O se tasi o manaoga o le aitalafu a le Eskom e fesoʻotaʻi ma le matafaioi tutotonu a Hitachi i Medupi ma le isi fale afi koale, Kusile, e teena, i se vaega e taofia ai le 32% o le tau o le eletise a Eskom i le tausaga a sau. Ua fa'aletonu le fa'aogaina o le eletise ona o le fa'aletonu o le eletise o lo'o fa'aolaina ai le 85% o lona gaosiga o le eletise, ma i'u ai i le amataga o Oketopa o le 'Stage 6 load-drop' na tipiina ai le eletise i le tele o aiga ma pisinisi mo le ono itula i le aso.
Ma ina ia mafai ona totogi le Medupi ma isi laau e lua, ua siitia e Eskom le tau moni o le eletise e sili atu i le 620% talu mai le 2007.[3] O loʻo i ai foʻi le Eskom i le faʻagasologa o le tuʻufaʻatasia, ma o se taunuuga, o lana taʻitaʻiga e faʻamoemoe e faʻamutaina le fesoasoani faʻasalalau e fesoasoani i tagata e maualalo tupe maua.
O le teenaina o le Eskom's Odious Debt o le a matua faʻaitiitia ai le mamafa o le toe totogiina i luga ole aitalafu $22 piliona. Ae o le manaoga o le au faʻamalosi e faʻatatau i se malo e manaʻo e nono mai ni tupe fou e faʻaauau ai le sapalai o le malosi faʻavae i ana kamupani faʻalapotopotoga faʻavaomalo. O le mea lea i le 2019 na faalauiloa ai e le Transnet felauaiga a le setete o le World Bank Liquefied Natural Gas plant.
Ina ia faʻatinoina le taʻiala a le setete o le 'decarbonization'-plus-gasification, na talosaga Eskom mo le $ 8.5 piliona o le 'Just Energy Transition Partnership' - mo nonogatupe maualalo mai le US, UK ma Europa - i le Glasgow United Nations COP26 climate Summit i le 2021. O le Climate Justice Charter Movement, o le iʻuga, na manaʻomia le tuʻuina atu, talu ai o le a faʻaaogaina tupe e toe totogi ai le Odious Debt ma o le 44% o le a faʻatonu i fale kasa methane e tuʻuina atu ai le 4000 megaWatts (tusa ma le 15% o loʻo faʻaaogaina nei. gafatia).[4]
O le isi tupe teufaafaigaluega a le Faletupe - o le fale gaosi LNG fuafuaina i le taulaga i matu o Richards Bay, lea ua uma ona foaʻi atu i ai le $ 2 miliona - o le a maua ai le kesi i matu o Mozambique ua taʻua o le 'Blood Methane' ona o se faʻalapotopotoga faʻapitoa. taua i le itulagi o Cabo Delgado lea na fasiotia ai le toeitiiti atoa le 5000 o tagata nofoia ma aveesea ai le lata i le miliona tagata.[5] O loʻo i ai iina 'au a Aferika i Saute, puipuia le TotalEnergies, ExxonMobil, ENI ma le China National Petroleum Corporation faʻafaigaluegaina i le kesi, e ui lava i le manino o feteʻenaʻiga o le tau talu mai le methane e mafua ai le faʻaosoina o kasa kasa 85 taimi sili atu le malosi nai lo CO2.[6]
Ma e tele isi mafua'aga e su'e ai ma toe mafaufau i le toe totogiina o nonogatupe a le Faletupe, ona o lona tala fa'asolopito o le puipuia o tagata papa'e, mauoa i le mea ua sili ona le tutusa i le lalolagi. Atonu o le a mana'omia se faamasinoga tumaoti faasaga i le toe totogiina o lafoga ma le aufaipisinisi malosi o le Faletupe o le Lalolagi ma isi aitalafu a le Odious Debt, o se faagasologa o loo suesueina e loia ta'ita'i.
Fa'aaitalafu i pulega fa'apartheid ma faufautua i faiga fa'avae neoliberal-transition
O nonogatupe a le Faletupe a le Lalolagi i le pulega apartheid na amata i le 1951, ma i luga o le 17 tausaga mulimuli ane, e fa nogatupe e $94 miliona na tuuina atu i le Eskom, o le afa o latou na sau ina ua maeʻa le fasiotiga tagata a Sharpeville i le 1960 lea na fanaina ai le au tetee e 69 i tua. O nei nonogatupe o loʻo faʻatusalia ai le tele o nonogatupe mai fafo a le Eskom, faʻatasi ai ma aitalafu laiti mai le US Export-Import Bank, le Commonwealth Development Corporation ma Swiss ma Siamani faletupe tumaoti.
I le taimi lea, na tuʻuina atu e le Eskom auaunaga toetoe lava a naʻo pisinisi paʻepaʻe ma aiga papaʻe: o tagata Aferika uli na toetoe a leai se eletise. E le'i fa'atoese lava le Faletupe pe totogi se taui mo le fa'amalosia o le apartheid, ae sa fa'aauau pea ona fa'aaitalafu ia Eskom ma Transnet. O le vaega mulimuli na tele lava mo le fa'alauteleina o nofoaafi i nofoaga o le fa'afaigaluegaina o tagata faigaluega mai fafo, o lea na avanoa ai tagata uli taugofie mo le maina, fa'ato'aga ma fale gaosi oloa.
I le 1967, na ausia ai e Aferika i Saute le tulaga 'ogatotonu-tupe maua' ma ua le toe agavaa mo tupe a le Faletupe. Ae o manaoga tau tamaoaiga mai le taitai o le ANC o Albert Luthuli na amata i le 1958, ma e leʻi amanaia e le Faletupe.[7]
O le International Monetary Fund foi e masani ona nono atu i le pulega apartheid i taimi o faʻalavelave tau tupe na mafua mai i faiga faʻa-temokalasi, e aofia ai i le amataga o le 1960s, 1976-77 (mo le $ 550 miliona) ina ua maeʻa le fouvalega a Soweto, 1982 (mo le $ 902 miliona) i le taimi o le paʻu o le tau auro, ma le 1985 ($70 miliona) e oʻo lava i le taimi o se faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma o se nonogatupe tele na faia e le IMF i Zambia i le 1982 na tauaveina ai foi tuutuuga e aofia ai le tatalaina o auala fefaʻatauaʻiga ma le apartheid Aferika i Saute.[8]
Ina ua maeʻa faʻasalaga tau tupe faʻateʻa na taia ai Pretoria i le ogatotonu o le 1985, malepelepe ai le soʻotaga a le laumua paʻepaʻe ma le setete ma faʻamaonia le faʻaiʻuga o tulafono faʻailoga lanu, na vave ona paʻu tupe maua a kamupani.
Mo Pretoria, o le isi auala e faatosina mai ai le tele o tupe e manaʻomia faʻafuaseʻi e faʻatupe ai le faʻavae o le apartheid, o le faʻaleagaina, faʻaleagaina o Katse Dam i le tuaoi o Lesotho. O le vai aupito maualuga i Aferika ua mafai ai ona fesiitai atu i le eria o Johannesburg. I le faaiuga o le vaitau o le 1980, o nonogatupe tetele na faamaopoopoina e le Faletupe o le Lalolagi (e aofia ai lana lava $110 miliona i le 1991) na maua ai se fesoasoani tau tupe e le tuusao i le apartheid e ala i se teugatupe i Lonetona e pulea e Pretoria, na vaaia e le Faletupe e sili atu ona aitalafu nai lo Lesotho.
O le faatanoa na mafua ai foi ni faafitauli umi mo le faitau afe o Lesotho ua aveesea mai o latou fanua faaleaganuu, ma mo le au faatau vai maualalo maua, oe, i totonu o taulaga o Johannesburg, na faamalosia e le talafeagai le toe totogiina o le avega mai le faaiuga o le 1990s.[9] Na fa'atagaina fo'i e le Faletupe le tele o faiga pi'opi'o e sosolo atu i totonu o le poloketi a kamupani faufale fauvai, lea na tuai ona tali atu i se tasi o le 'ta'atia' o le fa'atonuga e fa'asa ai se kamupani Kanata, ma una'ia ai i le gaumativa.[10]
Aferika i Saute na iu lava ina faatemokalasi i le ogatotonu o le 1990s, ma i le faagasologa, na faia ai e le Faletupe a le Lalolagi se sao taua i le tele o vaega o faiga faavae lautele. O le IMF foi, sa i ai le sao tutotonu i le fautuaina o le faʻatinoina o lafoga toe faʻafoʻi fou ma isi faiga faʻavae neoliberal na faʻaaogaina e le Treasury ma le Faletupe Faʻasao i le amataga o le 1989, ina ua mafatia Aferika i Saute i lona faʻafitauli sili ona umi.
E oo atu i le taufaaiuiuga o le 1993, o le nonogatupe a le IMF e $850 miliona na iai aiaiga na malilie i ai le pulega o le apartheid ua alu ese ma le au faatekonolosi tau tamaoaiga o le ANC.[11] O se taunuuga, e sili atu le leaga o le le tutusa, mativa ma le leai o se galuega na mulimuli saʻo mai tulaga o le IMF ma le Faletupe a le Lalolagi lea e taʻua o le 'Knowledge Bank' fautuaga.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o fautuaga a le Faletupe a le Lalolagi o le tau o vai sa 'faʻaaogaina,' na mitamita ai lana aufaigaluega, ma le motusia o tagata matitiva na mafua ai le faʻamaʻi mataʻutia o KwaZulu-Natal i le 2000-01.[12] O le peresitene o le atunuu, Nelson Mandela, na feagai ma le tele o uunaiga mai pisinisi e faaaoga le tele o fuafuaga a le Faletupe o le Lalolagi e ui i le siisii o le tetee atu i tagata lautele.[13]
Teugatupe muamua a Faletupe i koale Aferika i Saute
O le vaega tumaoti a le Faletupe o le Lalolagi, le International Finance Corporation (IFC), o se laʻititi laʻititi ae o loʻo faʻatuputeleina pea le teufaafaigaluega i Aferika i Saute, e amata mai i se filifili faʻasoifua maloloina faʻapitoa, o se franchise a le US pizza corporation Domino's ma isi tuʻuaʻia 'faʻaititia o le mativa. ' o siteki i le tamaoaiga o Aferika i Saute, o se tasi na faatupulaia le le tutusa i le vaitau o le 1990 ma manumalo ai i Pasila e sili ona leaga i le lalolagi.
O siteki tutusa a le IFC na aofia ai le 2002 venture capital stake o le $5 miliona i le New African Mining Fund o lana tupe sili ona tele na faʻafaigaluegaina i le KwaZulu-Natal eli koale - Tendele - lea na taʻutaʻua ona o lona faʻataʻitaʻiina o nuʻu uma ma le fanua faʻasao o Hluhluwe-iMfolozi e lata ane. , Aferika aupito matua. O le Tendele mine na mafai ai e le tupe maina ona maua se 39% o tupe mama faaletausaga, i le taimi na fiafia ai le IFC i lana 6% sea i le faaputugatupe.[14]
Ina ua maeʻa tupe a le Faletupe a le Lalolagi, o le faʻalauteleina o le maina i totonu o nuʻu o Somkhele na mafua ai e le gata o le faʻateleina o le CO2, ae na faʻatupuina ai foʻi le filogia i le lotoifale ma faia ai le faʻaleagaina o fale na faʻaleagaina ai le tele o fale lata ane, faʻapea foʻi ma le faʻaaogaina o vai utiuti (i le ogatotonu o 2010s. lamala) mo le fufuluina o le koale. I le 2020, na taumafai ai foi Tendele e faatau ese le tetee malosi i le lotoifale, e ala i le ofoina atu o le taitai anti-koale i le lotoifale o Fikile Ntshangase $20,000 e faatau ai lona fale. Sa musu o ia ma faaauau ona faatulaga e tetee atu i le faalauteleina o le maina, ma i ni nai vaiaso mulimuli ane na fasiotia ai o ia i le fasioti tagata sili ona maualuga o le siosiomaga o le lalolagi i le tausaga.
O lenei fasioti tagata na mafua ai ona valaau le loia autu e lagolagoina lona faamoemoe e toe totogi tupe i le tulaga o tupe mama na toe faafoi mai le maina, lea e sili atu i le $10 miliona e mafai ona finau e tatau ona totogi mai le Faletupe o le Lalolagi.[15] O le uluai tupe teufaafaigaluega a le IFC i le 2002 i le faaputugatupe na faatupe ai Tendele na tuuina atu e faapea o se sao i le faiga faavae o le Black Economic Empowerment a Aferika i Saute ma le atinae gafataulimaina e ala i le lagolagoina o kamupani laiti eli. Ae o folafolaga o le manuia o nuu ma afioaga, o le alualu i luma o tagata uli ma le siosiomaga na faia e le IFC na teena uma i Somkhele, ma toetoe lava o tagata uma o le IFC o loʻo mauaina tupe faʻafaigaluega o tama paʻepaʻe.[16]
Fa'atupe a le IFC o tupe mama a le maina ma tupe fa'atau
O le mamanu lava lea e tasi na fa'aalia i tupe teufaafaigaluega e lua a le Faletupe o le Lalolagi e sili ona maualuga e ala i le IFC: i Lonmin mine platinum sili ona tele ma i le 'financial inclusion' nonotupe ua ta'ua o Cash Paymaster Services.
I le tulaga o Lonmin, o le IFC i le 2007 $50 miliona sea tutusa-ma folafola le $100 miliona nonogatupe e aofia ai le fausiaina o le 5000 fale mo tagata faigaluega, e ui lava na o le tolu na fausia-na fuafua e faalauiloa Community Social Investment (CSI) i se finauga faapitoa. o la'u oloa e sili atu le tele o sea o le platinum a le kamupani: Marikana.[17] E oo atu i le 2010 na faia ai e le IFC lenei maina ma ana fanau mo le CSI, ae o le ita na lagona e le au faigaluega maina ma o latou tagata lagolago ia Lonmin na fausia ia Aokuso 2012, ma iu ai i le osofaʻiga a le pusi vao lea e toetoe lava o tagata vili papa uma a le kamupani i Marikana na auai.
O le iʻuga na iʻu ai i le fasiotia o tagata faigaluega i le aso 16 Aokuso 2012, ona na fai mai le fale eli e le lava tupe e faʻafetaui ai o latou totogi ma penefiti (i lena taimi, mo le $ 1000 / masina). Na faaalia mulimuli ane o Lonmin na auai i le aloese mai lafoga o tupe faasolitulafono agai atu i Bermuda e lava le tele e faamalieina ai manaoga o tagata faigaluega.[18]
I le 2015, o le vaega autu a tamaitai o Marikana, Sikhala Sonke, na taumafai e faʻamalosia le Faufautua o le Tausiga a le Faletupe a le Lalolagi (CAO) e faʻamalosia le IFC e fai le matafaioi, ma talosagaina se faʻagasologa aloaʻia o Feeseeseaʻiga ma Lonmin e tuʻuina atu ai le toomaga i tagata lautele mai le faʻaleagaina o le tamaoaiga. . Na latou fiu ina ua faamaonia le leai o se aoga o faiga a le Faletupe i totonu.[19] O Lonmin, o loʻo feagai ma le gaumativa, na faʻatauina e se fale eli i le lotoifale i le 2017 ae o faʻasea a Sikhala Sonke e faasaga i le IFC o loʻo tumau pea le le mafai ona foia.[20]
I se isi mataupu le manuia o le apili i le Faletupe o le Lalolagi o le Compliance Advisor Ombudsman (CAO) e faamalosia le IFC e totogi le tele o mea na faaleagaina na mafua mai i se tupe teufaafaigaluega a Aferika i Saute, na faitioina e le Black Sash le $107 miliona a le IFC. (22%) sea i Auaunaga Totogi Totogi Tupe (CPS), o se vaega o lana 'fa'asoa tupe.[21]
Ae o nonogatupe taufaaleaga ma faiga piʻopiʻo na faʻamalosia ai le IFC 'ia tuʻuina ni faiga e faʻafeiloaʻi ai ma faʻasaʻo amioga faʻaleagaina,' e tusa ai ma le Black Sash, o ana tagata faʻamalosi na latou faʻamauina 'toesega le faʻatagaina ma taufaasese mai tupe faʻaagafesootai a tagata e faamanuiaina i le manuia o' CPS (ma le IFC), 'le fa'aaogaina fa'asolitulafono ma le le talafeagai o fa'amatalaga ma fa'amatalaga a le au foa'i fa'aagafesootai, tu'ua'iga faifai pea o faiga pi'opi'o' ma isi faiga fa'apisinisi e masalomia.[22]
O le le mafai ona maua se toomaga mai le IFC, Black Sash ma paaga i le lotoifale e le gata na faalēaogāina le konekarate tau tupe a le CPS ma le matagaluega o le uelefea a le setete, ae na molia ai foi le CPS mo le toe faaleleia, ma i le 2020 na tuʻu ai e le kamupani o loʻo umia le kamupani i le gaumativa e aloese ai mai atili. fa'aleagaina.
O lenei manaʻoga mo le toe totogiina o tupe mama o le faʻataʻitaʻiga lea mo le faʻamalosia o le IFC e 'toe totogi le tupe,' o se faʻaupuga faʻalotoifale o loʻo faʻaaogaina e le aunoa talu mai le taimi o le 2009-18 a le peresitene muamua o Jacob Zuma o le tele o faiga piʻopiʻo na avea ma mafuaʻaga o le ita lautele.[23] E ui ina gaumativa le CPS, ae o le tagata e ona le kamupani o Net1, ma o le 2021 a le Faletupe fou o fuafuaga mo Aferika i Saute o loʻo taʻua faalua e avea o se tupe faʻafaigaluega faʻatasi ma le faʻaogaina o mea tau tupe 'tele lava ausia' ma se avanoa avanoa i lalo o 'Lesona' e 'faʻamalosia le mautu tau tupe ma faʻateleina. avanoa i tupe mo e matitiva.'[24]
O nei taumafaiga e faʻatonuina kamupani a le IFC i Aferika i Saute na tupu aʻo leʻi leiloa e le Faletupe a le Lalolagi i le 2019 lona puipuiga mai moliaga i le Faamasinoga Maualuga a Amerika.[25] E mafai ona aoga lena faʻataʻitaʻiga, i le tulaga e ono faʻafefe ai le faletupe e nofo i isi pulega faʻafaamasinoga, ona o le fefe i le Foreign Corrupt Practices Act poʻo isi tulafono (e aofia ai faʻasalaga faʻasalalau) e ono taofia ai le IFC e tali atu i le US, lea e leʻi iai muamua. mafuaaga e fefe ai i moliaga.
I le taimi nei, o se aganuʻu o solitulafono e foliga mai o loʻo i ai i le vaega a le IFC a Aferika i Saute. Nai lo le fa'alagolago i faiga fa'aletonu a le fa'alapotopotoga, e ono manatu le fa'amasinoga a Aferika i Saute e talia le fautuaga a loia a le Mfolozi Community Environmental Justice Organization. O lena mea o le a a'afia ai le amataina o se faiga ua leva ona tuai e le gata o le taofi-ma-te'e faasaga i kamupani a le IFC, ae o le faʻamalosia o tupe toe faʻaleleia mai kamupani ma a latou faiga faʻatupe ua luʻitauina.[26]
Ole nonogatupe pito sili ona tele a le Faletupe: mo se fale eletise (fa'aleagaina) e fa'aulu ai le koale
E ese mai i le IFC's anti-social and anti-ecological investments o loʻo faʻamatalaina i luga, o le tasi faʻafitauli sili ona taua i le Faletupe o le Lalolagi o se faʻataʻitaʻiga o tupe faʻavaomalo i Aferika i Saute o lona limafoai i le Eskom. Mai le 1951 e oo atu i le 2010 Medupi nogatupe, sa matua fefinauai.
O le Jubilee i Aferika i Saute na taʻitaʻia e Anglican Archbishops Desmond Tutu ma Njongonkulu Ndungane ma le tusisolo Dennis Brutus na taʻusalaina nonogatupe apartheid mai le tuai o 1990s, ma manaʻomia ai le toe faʻaleleia.
Na faaalia foi e Mandela lava ia le faanoanoa e uiga i le manaomia o le toe totogiina o aitalafu i le vaitaimi o le apartheid nai lo le faamalieina o manaoga faavae o le sosaiete: 'Na matou maua se aitalafu e R250 piliona [ona $73 piliona], lea o loo matou tautuaina i le fua faatatau e 30 piliona [$8.8 piliona] tausaga. O le 30 piliona lena e lei tau fauina ni fale e pei ona fuafuaina ae tatou te lei o mai i totonu o le malo, ina ia mautinoa e o atu a tatou fanau i aoga sili, o le leai o ni galuega e foia lelei.'[27]
Ae o le 2010 o le nonogatupe sili ona mataʻutia a le Faletupe o le Lalolagi na faia e le peresetene o Robert Zoellick. Sa tele faiga faatosina a tagata lautele ma e oo lava i pisinisi tetele faasaga i le Faletupe o loo faia lana nonogatupe e $3.75 piliona, o le tele o ia mea e faatupe ai Medupi. O se tasi o mafuaʻaga autu ona o se tagata faʻatau atu le $ 5.6 piliona le tau o pusa mo Medupi ma Kusile, Hitachi e faʻavae i Tokyo, na faia ni faiā piʻopiʻo ma le pulega a Aferika National Congress (ANC).
Na malamalama lenei mea i Aferika i Saute i le 2009 ina ua taʻusalaina aloaʻia e le Public Protector a le malo le taʻitaʻifono a le Eskom i lena taimi, Valli Moosa, o le sa galue foi i le Komiti o Tupe a le ANC, ona o lana feteʻenaʻiga 'le talafeagai'. tului.[28] Na faamaonia e le Komiti Faafoe a le Eskom ia Medupi ia Tesema 2005, fa masina talu ona avea Moosa ma taitaifono o le Eskom, o le masina lava lea na avea ai Hitachi Power Africa ma ana paaga 25% 'faʻamalosia' le ANC-linked Chancellor House, o se punavai tele o tupe maua a le pati.
I le avea ai o le Public Protector – o se suetusi tutoatasi e fiafia i ai tagata lautele – na maua i le 2009, 'E leai se masalosalo o Mr Moosa, i le avea ai ma sui o le Komiti Faafoe a le Atunuu ma lana Komiti o Tupe sa nofo aitalafu i le ANC e faatino ana mea tau tupe sili. . E faapena foi, i le avea ai ma Taitaifono o le Eskom Board of Directors sa faamoemoeina o ia e galue i le mea sili tau tupe a le Eskom. O nei aia e lua sa feteenai tuusao i le taimi na iloiloina ai e le Komiti Faatino le tuuina atu o le konekarate i le Hitachi Consortium.'[29]
O lena faagasologa na amata ia Mati 2006 ma na faaiuina i le faaiuga o le 2007, sosoo ai ma le sasao o faʻasalalauga aʻo faʻaalia e le au tusitala le matafaioi a Moosa, aemaise lava ina ua maeʻa le sailiga o feeseeseaiga i le amataga o le 2009.[30]
Ma i le 2015, na molia ai Hitachi i lalo o le US Foreign Corrupt Practices Act (FCPA) e le Securities and Exchange Commission mo, o lona uiga, faiga taufaaleaga a taitai ANC. O le ofisa loia a Uosigitone Paul Weiss - e masani lava o se tagata e puipuia faʻapotopotoga ua molia i lalo o le FCPA - na faia nei faʻaiuga:
'O le mafutaga a Hitachi ma le Chancellor, o se alter ego mo le pulega faapolokiki i Aferika i Saute, e tatau ona avea o se tala lapatai e faamamafaina ai le taua o se tulaga lamatia faiga i le filiga tatau ma tetee atu i faiga piʻopiʻo mai le amataga o soʻo se fegalegaleaiga ma se isi vaega. So'o se kamupani fa'asalalau o lo'o fa'agaoioia i totonu o se itulagi e maualuga le lamatiaga o faiga pi'opi'o e tatau ona fa'amautu ma fa'amautinoa o lo'o iai se fa'atonuga mautu o faiga fa'avae e puipuia ai le ono a'afia i noataga FCPA. Ma le mea mulimuli, o le mataupu Hitachi e avea o se faamanatu e faapea i le tele o atunuu, o vaega faaupufai o loʻo faʻaaogaina le malosi tele ma le aʻafiaga i faiga faʻaiʻuga a le malo ma pisinisi. So'o se su'esu'ega a le kamupani e uiga i faiga pi'opi'o, ma so'o se polokalame lelei a kamupani e tete'e atu i faiga pi'opi'o, e tatau ona fa'atatau i le fa'aalia i vaega fa'aupufai ma sui o le pati.'[31]
O le mea e ofo ai, na toe foʻi mai Moosa i totonu o le setete o Aferika i Saute i le faaiuga o le 2010s ma, o se mea e ofo ai, na taʻua o le taʻitaʻi o le Peresetene Climate Commission, e aunoa ma le taʻua o lana matafaioi i fefaʻatauaiga a Medupi ma Kusile. O le US FCPA muamua na le amanaiaina foi e le setete o Aferika i Saute, e tusa lava pe ua maeʻa le pulega a le peresitene piʻopiʻo Jacob Zuma ia Fepuari 2018.
Ma o le mea e leaga ai, ona o le le atoatoa o le moliaga a Pretoria, nai lo le totogiina o le $ 19 miliona FCPA sala i tagata totogi lafoga i le lotoifale ma tagata faʻatau eletise i le 2015, na nofo ai Hitachi i fafo o le faamasinoga (o lea na maua ai e le setete o Amerika le sala tupe). E tatau i tagata fa'atau Eskom ona totogi le tau o faiga pi'opi'o, fa'atasi ai ma le toe totogiina o le a'oga ma tului.
O le leai o se malosi faʻapolokiki a le Faletupe e faʻatauaina ai faiga piʻopiʻo a le Eskom na toe faʻaalia i le 2015, ina ua leai se tasi o le 'Vice President-Integrity' o se Aferika i Saute, Leonard McCarthy. I le avea ai ma faauluuluga o le vaega su'esu'e ta'ita'i a le atunu'u ('Arava') a'o le'i nofoia le tofi Zuma i le 2009, o ana telefoni 'Spy Tapes' i le 2007-08 na mafua ai ona fai mai loia a le malo o ia e fa'aituau, ma o lea na fa'atagaina ai Zuma. tu'u ese le matau mo le 783 moliaga o faiga pi'opi'o.[32]
Ma i le 2015 ina ua uma ona totogi e Hitachi lana sala tupe, ma e aunoa ma le faailoaina o lona lava feteenaiga o aia (ua le mafai ona aumai Eskom e tusi i le tele o tausaga o loʻo faʻatautaia le Scorpions), na faʻateʻaina e McCarthy se faitioga faasaga ia Hitachi e le itu tetee autu, le Democratic Alliance. O molimau mulimuli ane o le $10 piliona faaopoopo o faiga pi’opi’o a le Eskom, o se vaega tele na aafia ai isi gaioiga faatupeina e le Faletupe i Medupi, e le’i suesueina e McCarthy ma lona sui, poo se isi lava vaega a le Faletupe.[33]
E oo lava i le tuueseina o faiga pi’opi’o i le Eskom ma Transnet, o le tautinoga faifaipea a le Faletupe o le Lalolagi i le faatupeina o le malosi o le carbon sa faaalia i le 2019 ina ua galulue faatasi le IFC ma Transnet e faalauiloa se nofoaga fou LNG ma fale gaosi, e pei ona taʻua i luga. O le mea e ofo ai, ina ua oʻo mai i le fautuaina o le Eskom's decarbonization process, e tusa ai ma le malosi o Mark Swilling, 'o le UK, US, Farani ma Siamani malo faʻatasi ai ma le EU na fausia le Just Energy Transition Partnership ina ua maeʻa se asiasiga uila a avefeʻau o le tau aʻo leʻi leva le fonotaga COP26. . O le nofoaga o le Climate Investment Funds a le Faletupe o le Lalolagi ua fa'atulagaina o ia lava o le fa'amaopoopo moni.'[34]
E tatau ona teena le aitalafu a le Eskom
I le 2019, na suʻesuʻeina ai fale eletise fou e lua a le Eskom Pisinisi Faapisinisi ma o lana faʻasalalauga e aoga le taʻua i le umi:
Eskom's Medupi ma Kusile power station e mafai ona avea ma faʻalavelave sili ona tele i le talafaasolopito o le tamaoaiga o Aferika i Saute. O fa'aaliga lata mai e fa'apea o la'au fa'ato'aga e iai le tele o mamanu ma popolega fa'atekonolosi ua matua a'afia ai a latou fa'agaioiga ua tu'uina atu i so'o se manatu o le fa'aletonu o le eletise a SA e ono mo na o sina taimi. Fai mai le taitai o le Eskom Jabu Mabuza, o fale eletise o loʻo gaosia le afa o le eletise e tatau ona i ai. O le lisi o faʻaletonu - lea na faʻaalia e le Eskom lava ia o se vaega o lana talosaga i le National Energy Regulator SA e mafaufau i se siitaga maualuga atu ona o lona faʻafitauli tau tupe - e matua ofoofogia lava. Mo se fa'ata'ita'iga, o le mamanu o le fa'auna e maua ai le maualuga o le vevela e le mafai ona fa'amalieina lelei e le vai fa'afefe. O le mamanu foi e mafua ai le poloka o le lefulefu ma e le faatagaina ai le pulea lelei o le pefu, aʻo le faʻaogaina o le komepiuta e le fetaui ma faʻamatalaga faʻapitoa. O nei mea uma, ma isi, e i'u ai i le toso soo ma e mana'omia le tausiga e fai faalua i le tele e masani ai.
Ua tuuaia e Eskom nei faaletonu i lana konekarate autu, Mitsubishi Hitachi Power Systems Aferika, o le kamupani lava lea e tasi ua maua e nafa ma le faaletonu o le uelo ma ona o le le mafai ona pasia se mea taua ao lei faia, o le suega o le lelei o le ausa. E fai lava si taʻu, e ui i lea, o le Eskom, lea na faʻaaogaina i le taimi ua tuanaʻi taualumaga faaletulafono ma faʻasalaga faasaga i konekarate e leʻi tuʻuina atu, e le o faia i le taimi nei. I tala uma a le au fai konekarate i totonu o le alamanuia, o le pulega o galuega faatino a Eskom ua matua mata'utia. O loʻo faʻamoemoeina o konekarate, oe ua le mafai ona oʻo i luga o le nofoaga e tusa ai ma le faʻatulagaga, o le a tele ni tagi e faasaga ia Eskom, lea e iu lava ina faʻaopoopoina tele i le laina pito i lalo. O lena laina pito i lalo o loʻo faʻagasolo pea, e pei o aso e maeʻa ai galuega. O le Medupi, mo se faʻataʻitaʻiga, na muamua faʻataʻitaʻiina i le 2004, o le uluai sod na liliu i le 2007, o le aso na maeʻa ai le iunite muamua o le 2012 ma le aso e maeʻa uma ai le ono o le 2015. Ae ui i lea, o le mea na tupu o le malosiaga muamua na gaosia e Medupi. ia Mati 2015 ma o le aso mulimuli e maeʻa nei o le 2021.
O le tau o Medupi ua siitia mai le R69.1bn i le 2007 (R116.7bn i le 2016 tau) i le tala lata mai, i le 2016, o le R145bn. E tatau ona fa'aopoopo i ai le R30bn mo le fa'amama kasa fa'afefe, tau tului i luga o le 14 tausaga o faufale ma tagi a le konekarate. O numera mo Kusile e sili atu. Eskom's R434bn (poʻo le mea e uiga i ai) i aitalafu ma ona faʻafitauli tau tupe o se taunuuga tuusaʻo o nei poloketi e lua.
Ae e sili atu le ogaoga nai lo le faʻatuatuaina, e ui i lea, o le faʻamoemoe o Aferika i Saute o le a tuʻuina i ai ni fale eletise tetele tetele se lua, taugata ma le le lelei e faʻaaogaina ai le koale e le mafai ona toe faʻaalu a latou tau. O le a tupu lenei mea e pei lava ona o ese le lalolagi atoa mai le koale i ituaiga taugofie o le malosi e gaosia e le matagi ma le malosi o le la. Ua lauiloa e le aufaipisinisi o aseta ua pa'ulia, o le mea lea e ta'ua e le mamalu lautele o le atunuu o le elefane pa'epa'e. O le toatele oi tatou, e ui i lea, o le a mafuli atu e taʻua o le mea lea: o se moa-aluga o vaega tetele.[35]
E oo lava i le iloiloga a le Komisi o Fuafuaga a le Malo na matua mataʻutia i le 2020, aemaise lava i luga o tau:
Medupi ma Kusile na amata ona sau i luga ole laiga ile 2012 ma le 2014. I le 2019 o loʻo faʻaauau pea ona fausia uma. O le aso e maeʻa ai Medupi ua tuleia i fafo seia oʻo i le 2021 ma Kusile, ua faʻatulagaina mo le 2023. Ina ua faʻasalalau e Eskom i le 2007 o le a fausia ai le lua mega koale eletise, o le tau o Medupi na o lalo ifo o le R70 bn ma Kusile R80 bn. O tau o lo'o iai nei o le R208 piliona mo Medupi ma le R239 piliona mo Kusile. E ui o nisi o iunite o loʻo oʻo mai i luga ole laiga ma o loʻo gaosia le eletise, ae o loʻo pagatia i faʻafitauli. E ta'ua e le Eskom nei 'mea sese' ma fa'amoemoe e toe fa'asa'o i le tau e R8bn.[36]
E le gata ina tatau ona aloese mai le malosi o le koale, e tatau foi i le Eskom lava ia ona aveese ma le susu mai le mega-projects ma i totonu o se faiga e sili atu ona faʻapitoa, faatemokalasi o le malosi faʻafouina a le setete faʻatasi ai ma le teuina o le siʻosiʻomaga, i totonu o se faʻalapotopotoga faʻale-malo toe faʻaleleia e ausia. fesiitaiga o le eletise ma fesoasoani tau tupe.
Ae o le Faletupe o le Lalolagi na alu ma se faʻataʻitaʻiga o se moa-up i soo se itu e mafai ona mafaufauina. Ma e le faapea o le Faletupe o le Lalolagi e leai se malosi i luga o lana nono, Eskom; O le mafai e le Faletupe ona tu'uina atu tu'utu'uga eseese e fa'ailoa i taimi uma. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le Minisita o Tupe a Aferika i Saute 2018-21, Tito Mboweni, na faitio ia Fepuari 2021, 'O talanoaga ma le Faletupe a le Lalolagi sa faigata ma sa tuaoi i luga o le tuʻuina atu o tuutuuga. E pei ona e silafia, matou te matua ma'i lava i tuutuuga. Sa le mafai ona matou taliaina tulaga ma sa tatau ona matou toe tulei i tua.'[37]
Na fa'amae'aina e le Faletupe le $750 miliona nogatupe i ni nai masina talu ona suia Mboweni, e aunoa ma se fa'amalamalamaga o aiaiga fa'aopoopo e ese mai le fa'amaoniaina o le fa'atauva'a tele o tupe na tu'uina atu e le sui o Mboweni. Ae o le manaoga o le aufaipisinisi lē e faauilavea e faasaga i – ae nai lo le maua o ni polofiti mai – o le lafu o le pi’opi’o a Aferika i Saute, elefane pa’epa’e-elefane mata’utia tele o lo’o fa’aalia.
Mo nei mafuaʻaga, o le au tetee ma le tagatanuu lautele e tatau ona faia se faʻasalalauga i le lalolagi pe tatau ona faʻaauau pea ona aoina e le Faletupe a le Lalolagi ana aitalafu leaga.
[1] https://www.researchgate.net/profile/Stephen-Greenberg/publication/324088764_Eskom_electricity_sector_restructuring_and_service_delivery_in_South_Africa
[2] https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26077853/
[3] https://poweroptimal.com/2021-update-eskom-tariff-increases-vs-inflation-since-1988/
[4] https://www.change.org/p/unfccc-and-ippcc-ch-make-ending-coal-gas-and-oil-investment-a-condition-for-financial-support-to-south-africa-cop27-climatechange-climatereport-frenchembassyza-germanembassysa-usembassysa-ukinsouthafrica-climateza-presidencyza-cyrilramaphosa?utm_content=cl_sharecopy_32365449_en-GB%3A4&recruiter=1252814831&utm_source=share_petition&utm_medium=copylink&utm_campaign=share_petition
[5] https://www.transnet.net/Media/Press%20Release%20Office/Transnet%20signs%20a%20cost-sharing%20agreement%20with%20IFC%20to%20facilitate%20investment%20in%20natural%20gas%20infrastructure.pdf
[6] https://journals.uj.ac.za/index.php/The_Thinker/article/view/1175/754
[7] https://link.springer.com/content/pdf/bbm%3A978-1-4039-1591-7%2F1.pdf
[8] https://pdfproc.lib.msu.edu/?file=/DMC/African%20Journals/pdfs/transformation/tran003/tran003004.pdf
[9] https://idl-bnc-idrc.dspacedirect.org/bitstream/handle/10625/48398/IDL-48398.pdf ma https://www.researchgate.net/publication/312056555_Unsustainable_South_Africa_Environment_development_and_social_protest
[10] https://archive.internationalrivers.org/resources/world-bank-debars-acres-international-limited-acres-1972
[11] https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/03056244.2018.1484352
[12] https://www.sahistory.org.za/sites/default/files/archive-files/patrick_bond_the_elite_transition_from_apartheibookos.org_.pdf
[13] https://www.sahistory.org.za/sites/default/files/archive-files/patrick_bond_the_elite_transition_from_apartheibookos.org_.pdf
[14] https://www.cadtm.org/Lessons-from-the-assassination-of-Fikile-Ntshangase-Climate-violence-the-Right
[15] https://www.brettonwoodsproject.org/2020/12/world-bank-reparations-demanded-for-murder-of-frontline-south-african-anti-coal-activist/
[16] https://pressroom.ifc.org/all/pages/PressDetail.aspx?ID=20132
[17] https://www.groundup.org.za/article/marikana-world-bank-loan-undermines-lonmins-arguments-says-academic_2426/ ma https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/0020731415584561
[18] https://peripherization.blog.rosalux.de/files/2014/07/Bond-2014-Monthly-Review-on-SA-Resource-Curses-1.pdf
[19] https://debt-issues.blog.rosalux.de/files/2012/11/Bond-Berlin-paper-on-debt-and-uneven-development-in-contemporary-South-Africa.pdf
[20] https://www.brettonwoodsproject.org/resources/marikana-sikhale-sonke-withdraws-lonmin-mediations/
[21] https://pressroom.ifc.org/all/pages/PressDetail.aspx?ID=18785
[22] https://www.blacksash.org.za/index.php/media-and-publications/media-statements/81-south-african-ngos-question-ifc-s-investment-into-net1
[23] https://www.itweb.co.za/content/nWJad7b8lBoqbjO1
[24] https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2021/07/23/south-africa-new-world-bank-group-partnership-framework-supports-socio-economic-transformation-for-an-inclusive-resilien
[25] https://www.ciel.org/news/supreme-court-rules-world-bank-group-immunity-jam-v-ifc/
[26] https://www.brettonwoodsproject.org/2020/12/world-bank-reparations-demanded-for-murder-of-frontline-south-african-anti-coal-activist/
[27] https://youtu.be/8AgsTzZCdS4?t=700
[28] https://www.timeslive.co.za/sunday-times/business/2010-03-26-cosatu-concerned-on-moosa-verdict/
[29] https://static.pmg.org.za/docs/100325report.pdf
[30] https://www.google.com/search?client=firefox-b-d&q=%22valli+moosa%22+hitachi
[31] https://www.paulweiss.com/media/3174209/2oct15fcpaalert2.pdf
[32] https://www.timeslive.co.za/politics/2017-10-13-polokwane-conference-timing-bad-reasons-for-npa-to-drop-zumas-783-charges-sca/
[33] https://www.engineeringnews.co.za/article/world-bank-concludes-probe-into-hitachis-medupi-contract-2015-10-14
[34] https://www.dailymaverick.co.za/article/2022-03-04-so-where-is-the-8-5bn-that-south-africa-was-promised-at-cop26/
[35] https://www.businesslive.co.za/bd/opinion/editorials/2019-02-13-editorial-eskom-is-a-disaster-of-epic-proportions/
[37] https://www.news24.com/fin24/companies/banks/we-are-allergic-to-conditionalities-mboweni-on-world-bank-loan-talks-20210224
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo