Ole World Economic Forum o loʻo fono i Davos i lenei vaiaso. O le faʻapotopotoina o le tele o le aufaipisinisi sili ona tamaoaiga ma taʻitaʻi o le setete e faʻamalosia ai le iloiloina o faʻatonuga o le vevesi o le lalolagi atoa e ono oʻo mai ia i tatou i le 2023. O a ni lesona na tatou aʻoaʻoina mai le faʻaititia o le tele o aseta tau tamaoaiga - e aofia ai le tamaoaiga o le au fai pisinisi - i le 2022, i le lotolotoi o le tele naua o le geopolitical, siosiomaga ma le socio-economic suffering?
O se vaega o lo'o atagia i le Fono fou Lipoti o Tulaga lamatia i le Lalolagi 2023, ua i ai se lagona fou o le popole i totonu o le 2,700 tagata auai, o ai i lenei tausaga - le 53rd lea fonotaga i lalo o le taitaiga a Klaus Schwab - e aofia ai taʻitaʻi o le Iuni a Europa, North Atlantic Treaty Organization, Siamani, Finelani, Eleni, Sepania, Filipaina, Korea i Saute ma Aferika i Saute, faatasi ai ma le itiiti ifo ma le 100 piliona (ae leai se mai Rusia ona o faʻasalaga. ).
O le autu o le Forum, "Co-operation in a Fragmented World" e atagia mai ai le faʻaaogaina o se faaupuga fou (faʻasalalau talu ai nei e le Columbia University political economist Adam Tooze): "E i ai ia i matou lenei tulaga lamatia o polycrisis emerging," o le finau a le sui o Schwab Saadia Zahidi, "ona e tele naua mea o loo tutupu i le taimi e tasi.” I se taimi e toetoe lava a leai se aoga faʻalavelave faʻapitoa, o le tusi sili ona lata mai a Nouriel Roubini a le Iunivesite o Niu Ioka e faʻafefe ai nei faʻalavelave i le lalolagi i lalo i le sefulu. MegaThreats.
O le tele o tagata auai i le Fono latou te iloa lelei le tulaga tau tamaoaiga o polycrisis. E oʻo lava i tua atu o le tele o miliona tala 'tau o faʻaumatiaga e fesoʻotaʻi ma le osofaʻiga a Rusia i Iukureini, le malosi ma le faʻalavelave maketi o meaʻai, faʻalavelave tau, umi Covid-19 poʻo le faʻafuaseʻi o le faʻaiʻuga a Saina i faʻamaʻi lokaina, o loʻo i ai isi suiga i le auala e faʻatauaina ai aseta. e popole ai nei tagata maualuluga, o le toatele o i latou e omai i Davos e sili atu ona matitiva nai lo le fonotaga muamua ia Me talu ai.
Ma o ia popolega e mafai foi ona taʻitaʻia agafesootai, galuega ma le siosiomaga - ma atonu o nai taʻitaʻi o malo alualu i luma - pe a iloiloina le suiga o vaega o tupe faavae o loʻo latou tauivi ai, o se manatu o loʻo ave i le isi tala.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o faʻafitauli o aitalafu a le malo i le 2022 ma maketi faʻatau vao ma fesuiaiga o tupe - e masani lava ona fesoʻotaʻi ma le siʻitia o tului o loʻo faʻaaogaina e le US Federal Reserve ma faletupe tutotonu lagolago, e faʻafefe ai le tau maualuga o tau - o faʻailoga taua. E le gata ina latou fa'ailoaina le fa'afouina o le fa'amasinoga fa'aletamaoaiga a le lalolagi ("tau-o-ola"), ae o lo'o atagia ai fo'i se fa'amatalaga loloto e toetoe lava o fa'amatalaga uma o le a i ai i masina a sau e mafua ai le tiga fa'ale-agafesootai mata'utia ma puipuia ai le fa'amaloloina o le siosiomaga.
E mafai ona tatou amata i le manatuaina o le tele o faiga le tutusa o atinae na mafua ona o feeseeseaiga tau tamaoaiga ma faiga faavae a le malo i le 50 tausaga talu ai, talu mai le 1973 o suiga o malosiaga i totonu o le tamaoaiga o le lalolagi:
- taimi umi (50-tausaga) i le "so'ona fa'aputuina o tupe faavae" - o lona uiga, o le tele o gafatia o lo'o alia'e mai i vaega o le tamaoaiga o le lalolagi, oloa, aseta tau tupe ma maketi o tagata faigaluega - e le'i mafai lava ona foia lelei, ae ua suia, e pei o le e ala i Asia i Sasa'e o le fuga umi;
- o le fa'ai'uga o le fa'aletonu o galuega fa'a-Paselagi, e ese mai i pisinisi fa'atosina sa fa'agasolo i nisi taimi - mai le 2005-014 ma le 2020-22 - ona o le si'itia o tau o le "super-cycle" na faatosina ai tagata teu fa'afaigaluega tupe ma tauia ai vaega o tupe faavae;
- o le tapunia o le tele o alamanuia e tele tagata faigaluega sa fa'amaualuga muamua falegaosimea tetele, ma fa'ateleina le suia o tagata faigaluega i masini;
- o le malosi maualuga o le vasega e le gata i totonu o le atunuu ma faava o malo tupe faavae, ae faapea foi i le tele o tamaoaiga, oloa auina atu i fafo ma fefaatauaiga; ma
- le pule o le "Washington Consensus" manatu, faʻalauiloaina neoliberal deregulation, privatization ma mo-tupe tuʻuina atu e le gata o oloa ma auaunaga ae faʻapea foʻi ma atinaʻe (ma o le mea lea o le faʻaogaina o le faʻaogaina o tupe i vaega o le upu e le o lava le tau).
I le maeʻa ai o le laasaga muamua o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le lalolagi i le 1970s, e masani lava ona avea ma foliga o le "stagflation" (stagnation combined with inflation), o le 1980s mo le Lalolagi Lona Tolu i le sefulu tausaga na leiloa ona o le aitalafu aitalafu. Mai le taufaaiuiuga o le 1980s, o faʻalavelave faʻafuaseʻi o faʻalavelave tau tupe - ma se vaega o paʻu - na faʻaalia, ma taʻitaʻia ai le US Federal Reserve i se faiga faʻavae mo faʻalapotopotoga ua manatu "tele tele e toilalo." A'o fa'aauau pea le fa'aletonu tau tupe i le ogatotonu o le vaitau o le 1990, fa'alavelave fa'afuase'i o maketi, le fa'aletonu o le Pulega o Tupe Fa'avaitaimi, o le pa'ū o le dot.com, fa'apea fo'i na fa'atupula'ia le le tutusa.
O le poto a le Faletupe Tutotonu i Sisifo na amata ona aofia ai le "Quantitative Easing" - faʻatautaia le lomitusi tupe i le saoasaoa atoa - i luga o le tatala i tua ma tului sili ona maualalo mai le faaiuga o le 2008, ona o teugatupe faʻafaigaluega, inisiua ma faʻaitiitia ai le tamaoaiga o le tamaoaiga. US i le lalolagi atoa. Na toe faia le faagasologa mai ia Mati 2020 seʻia oʻo ia Novema 2021, ma faʻatasi ai ma le faʻatupeina o le tamaoaiga i tulaga maualuga, o le mativa ma le le tutusa na faʻateteleina faʻatasi ma le Covid-19 mafatiaga, ona e le itiiti ifo i le 15 miliona tagata na maliliu (ma le isi miliona Saina na faʻamoemoe e fano i le amataga o le 2023. ina ua fa'amama le lokaina).
Na faamalieina uma ia i latou i le pito i luga o le pyramid o le tamaoaiga, seia oo i le 2022. I le amataga, mai ia Mati 2020 seia oo ia Novema 2021, o le tamaoaiga o tagata sili ona mauoa e toasefulu i le lalolagi na siitia mai le $700 piliona i le $1.5 miliona.
I lena laasaga, o le lisi mauoa na taʻitaʻia e se tagata fai pisinisi faatekonolosi na fanau mai i Pretoria, Johannesburg, Elon Musk, o ana kamupani autu o Tesla ma SpaceX. E oʻo atu i le tuai o le 2021, o lona tamaoaiga na oʻo atu i le lata i le $ 300 piliona, na paʻu i le sili atu i le 1000 pasene i le taimi o Covid-19. O le fa'avae fa'atauga a Amazon Jeff Bezos na ia ta'ua e na'o le $200 piliona i aseta, ma i le 4th-8th tulaga o tekinolosi ma Big Data tycoons Bill Gates, Larry Ellison, Larry Page, Sergey Brin, Mark Zuckerberg ma Steve Ballmer, uma i le va o le $ 104-138 piliona.
O le plutocrats' roller coaster
Ae na matua'i suia mea i le 2022, ona o le tele o le tele o tupe sili ona tamaoaiga i le lalolagi na pa'u i le faaiuga o le tausaga:
Le sefululua tagata mauoa i le lalolagi, Tesema 2022, e tusa ai ma Forbes
Tulaga | igoa | Tino piliona | puna | atunuu |
1 | Bernard Arnault | $179.1 | LVMH | Falani |
2 | Aluna Musk | $146.5 | Tesla, SpaceX | Amerika Tele |
3 | Gautam Adani | $127.7 | Atinae Eseese | Initia |
4 | Buffett Warren | $107.6 | Berkshire Hathaway | Amerika Tele |
5 | Jeff Bezos | $107.3 | Amasone | Amerika Tele |
6 | Bill Gates | $103.3 | Microsoft | Amerika Tele |
7 | Larry Ellison | $102.4 | Oracle | Amerika Tele |
8 | Mukesh Ambani | $89.6 | Vaevaeina | Initia |
9 | Carlos Slim Fua | $81.4 | Telecom | Mesiko |
10 | Steve Ballmer | $78.5 | Microsoft | Amerika Tele |
11 | Larry Page | $77.3 | Amerika Tele | |
12 | Michael Bloomberg | $76.8 | Bloomberg L.P. | Amerika Tele |
puna: https://www.forbes.com/real-time-billionaires/
Ona o mea e sili atu nai lo le puleaina e oʻo lava i nei plutocrats, i le 2022 na latou pagatia ai le tamaoaiga e leʻi tupu muamua, faatasi ai ma le 500 pito i luga o tagata ma aiga i lalo $ 1.4 miliona. Musk na afa i le $ 146 piliona ina ua uma ona fai tupe $ 44 piliona i le faʻatauina o lana faʻasalalauga faʻasalalau, Twitter. O le tau o sea a Tesla na paʻu i le 65 pasene i le 2022 ona o le toe faʻafouina o le le talitonuina o le aufaipisinisi i lana pulega taimi, matua ma le mafaufau masani, ma le amataga o le 2023 e leai se mutaaga i le vaʻaia o gau. Na paʻu foi le tau o Bezos, i le $ 107 piliona, e mafua ona o le leiloa o le afa o lona tau (ma le maeʻa ai o se teteʻa faʻaleagaina).
O le mea lea na avea ai le aufaipisinisi Farani o Bernard Arnault ma tagata sili ona mauoa i le lalolagi, ae toetoe lava o isi piliona piliona e mai le US, sei vagana ai Initia e toalua - Gautam Adani ma Mukesh Ambani – ma le kamupani tau feso'ota'iga a Mekisiko Carlos Slim. O le aotelega Forbes ' 2022 lisi mauoa na faamaumauina faʻamaumauga faʻapitoa faʻapitoa i le 2,668 piliona: "O le sili ona mataʻutia pa'ū na tupu i Rusia, lea e 34 le itiiti ifo o le piliona piliona nai lo le tausaga talu ai" (oligarchs na lavea malosi i faʻasalaga tau tupe e aofia ai Vladimir Potanin, Leonid Mikhelson, Vladimir Lisin, Alisher Usmanov , Alexey Mordashov, Roman Abramovich, Gennady Timchenko, Suleiman Kerimov, Victor Rashnikov, Alexei Mordashov ma isi).
I le taimi nei i Saina, o le tulafono faʻatonutonu a Beijing o Big Tech na faʻaititia le aofaʻi o tagata Saina piliona mai le 694 i le 607 (lua i le US ma le 735), e aofia ai i Hong Kong ma Macau. O le lua sili ona lauiloa, "Pony" Ma Huateng o Tencent ma Jack Ma o Alibaba, na pa'ū i lalo ifo o le $ 40 piliona i aseta taʻitasi.
Na tusia e William Robinson i lana tusi fou, Pe mafai ea e le Global Capitalism ona Tumau?, o lenei vaega o loʻo faʻatusalia le taʻitaʻiga o se Transnational Capitalist Class na fausia mai le lalolagi atoa "tuufaatasiga o vaega taʻutaʻua i totonu o vasega a le malo." Ae o le tumau - ma le gafatia e galulue faʻatasi - o "tagata e ona ma pule o kamupani tetele faʻavaomalo ma faʻalapotopotoga tau tupe o loʻo faʻauluina le tamaoaiga o le lalolagi" e mautinoa lava na fesiligia i le 2022.
E le aoga fuafuaga a le aufaipisinisi fa'asalalau
E ui e foliga mai e iai se fa'alapotopotoga fa'apea, fa'atasi ai ma igoa ma manatu pe fa'asalalau fa'alaua'itele pe tu'u fa'ate'a'ese (e ala i mea e pei o le World Economic Forum, Bilderberg Group ma isi feso'ota'iga fa'apitoa), o le fa'aliliuina o upu i se fa'atinoga e fa'apea ai le felagolagoma'i o se e mafai ona iloa le vasega. Ma ua fesiligia le malosi o le vaega o faiga faavae faakomepiuta transnational, ona o le toilalo talu ai nei o ana faalapotopotoga, aemaise lava i le tele o atunuu i totonu o setete: aemaise le Bretton Woods Institutions ma le Faalapotopotoga o Fefaatauaiga a le Lalolagi, po o le nofoaga sili ona aoga e fiafia ai le Big Oil e tetee atu i tulafono faatonutonu o le tau. suau'u fa'ato'aga - o le 1994 Energy Charter Treaty, lea e tu'uina atu ai se faiga fa'ai'uga o Feeseesea'iga a le Investor-State e fa'amalieina le tupe faavae ma le puipuia o faiga fa'avae fa'aitiitiga fa'aalumaina.
E mautinoa lava, o le toilalo o multilateralism i le tele o tausaga talu ai e atagia mai ai le feteʻenaʻi faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalauga i ituaiga o fofo faavaomalo e manaʻomia mo le taamilosaga o faʻalavelave faʻavaomalo o loʻo iai nei. E pei ona taʻua e Robinson, o nei tagata maualuluga ma a latou faipule faʻafaigaluegaina o loʻo "leai lava ni faʻalapotopotoga faʻapolokiki e foia ai le faʻalavelave, faʻamautu se malosiaga fou o le lalolagi, ma toe faʻaleleia le pule faʻapitoa, ona o le vavalalata i le va o le tamaoaiga o le lalolagi ma se faiga faʻavae a le malo. pulega faapolokiki.”
A aunoa ma se faiga talafeagai i le faaputuputuina o tupe faavae, na foliga mai ua sili atu ona le aoga le pulega o tupe, aua "A ua mago avanoa mo tupe faʻaalu taumatematega i se tasi vaega o le Transnational Capitalist Class na na ona liliu atu i se isi vaega e aveese ai ana tupe faasili," o le matauina lea e Robinson. O le mea moni i le 2022, o le faʻatuputeleina o le tele o faʻamatalaga tetele atonu na paʻu (mo se taimi le tumau, e pei o le Dot.Com bubble paʻu i le 2000-01), aemaise lava i latou na faavaeina le 2010s' explosive FANG shares (Facebook, Apple, Netflix ma Google) ma kamupani tetele e lua a Saina (Tencent ma Alibaba).
Ae ui i lea, o le maualuga o le tau o sea i le 2022 na tupu i isi vaega. O le maketi tau tupe sili ona tele a le lalolagi - le New York Stock Exchange (NYSE) - na molimauina le siisii o tau o le "tupe faavae" (lea na taʻua e Karl Marx o pepa faʻatusa o aseta, e pei o sea maketi) i vaega e tolu: Suauʻu Tele, le Military -Fa'afaipisinisi Fa'apitoa ma Tele Pharma. O lenei manuia na mafua mai i le faʻafitauli o le malosi, osofaʻiga a Rusia i Iukureini ma le tuʻuina atu o le 13 piliona Covid-19 tui i le 2021-22.
O le US firms Exxon ma Chevron na taʻitaʻia le NYSE i le 2022, i le 80 ma le 53 pasene o le tau o le siitaga, ae o le isi fa sili ona tele - Norway's Equinor, London-based Shell ma BP ma Paris-based Total - na molimauina uma le siitia o tau o sea mai. 28 i le 40 pasene i le 2022. Mai le Big Pharma, o le au manumalo autu e lua o Merck ma Eli Lilly i le 45 ma le 32 pasene, i le faasologa, ina ua maeʻa le siʻitia o tau o le 2020-21 ina ua faʻateleina le tui puipuia ma togafitiga togafitiga e le pulega o Trump e leʻi tupu muamua "Operation. Warp Speed” fesoasoani.
Le fa'agasologa o tupe fa'alētuu
Ae o tuusaunoaga ia, aua o le US Federal Reserve na siitia le tului mai le faaiuga o le 2021, o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga na faʻagesegese ma faʻalavelave aitalafu. Faatasi ai ma aseta e maua ai tului ua avea nei ma peti tupe teufaafaigaluega, o le Wiltshire Index o sea lisi uma a Amerika na pa'ū i le 21 pasene i le 2022, ma i totonu o le 500 kamupani pito i luga (le S&P500) e na o le 132 tagata maua ae o isi na leiloa.
E ese mai Tesla, o le isi kamupani tele na mafatia i se faʻalavelave mataʻutia NYSE o le Zuckerberg's Meta (Facebook), i lalo 64 pasene, sosoo ai ma isi kamupani tetele IT IT e tolu: Advanced Micro Devices (55 pasene), Bezos 'Amason (50 pasene) ma Nvidia Semiconductors (faapea foi 50 pasene). O tau o kamupani sili ona tele - Netflix ma Disney - na paʻu i le 51 ma le 44 pasene, i le faasologa. O sea tetele e lua a le NYSE, Apple ma Microsoft, na pa'ū 27 ma le 29 pasene. O sea faletupe tetele e lua - Faletupe o Amerika ma JP Morgan - na leiloa foi le 26 ma le 15 pasene o latou tau, i le faasologa.
I Asia, o le kamupani e tasi e sili ona taua i tausaga talu ai o Tencent, na lisiina i Hong Kong ma le maualuga o le maketi i le amataga o le 2021 $ 916 piliona. Ae e oo atu ia Oketopa 2022, i le taimi na toe filifilia ai Xi i le fonotaga a le Communist Party (na mafua ai ona lafoaʻi e le tele o le aufaipisinisi faavaomalo sea Saina ona o lona ita i le pisinisi tumaoti Big Tech), o le tau o maketi a Tencent na paʻu i le US $ 251 piliona, o le 74. pasene pa'u (e ui ina vave ona faaluaina lona tau). O le kamupani lona lua a Asia sili ona taua, Alibaba (lua-lisi i Hong Kong ma Niu Ioka), na oʻo i le faaiuga o le 2020 i le $ 868 piliona ae ina ua maeʻa suʻesuʻega mo le solia o le tauvaga ma tulafono faʻatau, pa'ū 81 pasene i lalo ifo o le $ 168 piliona lua tausaga. mulimuli ane.
O le tele o le faatuatuaga tauaso o lo'o teuina e le tele o tagata teu tupe, o sea Blue Chip o le a sili atu ona sola ese mai le afa o le faʻaititia o tau. O kamupani pito i luga o le 100 i luga o maketi o le lalolagi na leiloa le $ 7.2 trillion i tau o sea i le 2022. O tupe gau na sili atu i le malosi sili ona malosi o le lalolagi, le US, o loʻo talimalo i le 16 o le 20 kamupani pito i luga (o kamupani e le o Amerika sa tulaga lua. sa avea muamua ma suauu Saudi parastatal Aramco, 11th-tele Tencent, 14th-tuuina Taiwanese semiconductor gaosi TSMC; ma Arnault e 15th-fa'ailoga Louis Vitton, po'o le LVMH).
Fa'afanua-le tutusa ova fa'atatau
O le fa'aititia o tau na mafai ona va'aia, ona o le fa'atauva'a o maketi fa'atauva'a fa'apupulaina e faiga fa'avae tau tupe, ae le'o tutusa fa'afanua. I le faaiuga o le 2020, e latalata i le taimi aupito maualuga mo tagata taumatemate, o le "Buffett Indicator" - o lona uiga, mataitusi tetele o maketi (o le aofaʻi o le tau o kamupani lisiina) vaevaeina e le Gross Domestic Product - fesoasoani e iloilo po o fea foliga o maketi a le atunuʻu o loʻo maua ai faʻailoga o le mea na tafe ai tupe faavae poʻo nai lo le mau, e masani lava ona o le fa'atonutonuina o fesuiaiga. E tele fa'aletonu. I le tulaga muamua e oo atu i le tolu i le Buffett Indicator, ma e moni lava o faʻamatalaga sili ona vave faʻateleina i le faaiuga o le 2010s, o Hong Kong (faatasi ai ma le 1777 Buffett Indicator ia Tesema 2020), Iran (508) ma Saudi Arabia (345).
O i latou uma e tolu sa i ai uiga tulaga ese. Muamua, o le Hong Kong Hang Seng index na talimalo uma Tencent ma Alibaba - o kamupani tetele e lua a Asia seia oʻo i le 2022 - ma o lea na maualuga ai i le amataga o le 2018, aʻo leʻi oʻo i le taamilosaga muamua a Beijing i luga o Big Data. Ona paʻu lea o le faasino igoa i le 57 pasene i lona maualalo talu ai nei ia Oketopa 2022. Lona lua, o le Saudi Tadawul Stock Exchange na faʻateleina ona o le Initial Public Offering a Aramco i le faaiuga o le 2019, na siitia i se tumutumuga ia Aperila 2022, mulimuli ane pa'ū le maketi i le 26 pasene. e oo atu i le faaiuga o le 2022. Lona tolu, o le Teheran Stock Market na faatupulaia ia Mati-Aokuso 2020 ona o ni mea e tolu: vaega tumaoti o le 49 pisinisi a le setete, o le faaaogaina e le malo o ana tupe maua mai fafo e teu faafaigaluega i maketi i le lotoifale, ma le maualuga o le tau o tupe na mafua ai le tele o tupe faʻaalu a aiga i sea (ina ia aua neʻi leiloa tupe i faletupe ona o le faʻaititia o tau). E oʻo atu ia Aukuso 2020, o le Tehran bubble na oʻo atu i le tulaga malolo, ma i luga o le iva masina mulimuli ane na paʻu toetoe lava 50 pasene aʻo leʻi toe faʻaleleia.
O le lona fa i le ono o maketi sili ona taugata i le faaiuga o le 2020, e pei ona faʻamatalaina e le Buffett Indicator e faʻaaoga ai maketi faʻatau muamua, o Aferika i Saute (312), Suiselani (277) ma le Iunaite Setete (193). Ina ua maeʻa le faʻatupulaia o le 2021 ma faʻalavelave faʻafuaseʻi i le 2022, o nei fua faatatau e leʻi suia. O Aferika i Saute na sili ona le mautonu talu ai o le tele o tupe tetele o sea i le lotoifale na faalagolago i luga o Tencent, talu ai o le toeitiiti atoa le tasi vaetolu o le umiaina o le kamupani Saina na mafua mai i se laki a le aufaipisinisi 2001 e $35 miliona i le vaaiga a Pony Ma. O le mea lena na taʻitaʻia ai lana kamupani - o le apartheid-era white-power media firm Naspers - i luga o le tau, e aofia ai le toeitiiti 30 pasene o le Johannesburg Stock Exchange i le tumutumu i luma o le 2018.
I le isi vaega i totonu o maketi fa'atauga tetele na sili atu ona fa'atumauina, fa'aitiitia le fa'aletonu maketi: Sigapoa, Suetena, Netherlands, Kanata, Farani, Iapani, Ausetalia ma Korea i Saute.
I le fuaina o le tele o maketi (e le o le Buffett Indicator's terms), na oʻo atu le Iunaite Setete i le lata i le $ 40 miliona i le faaiuga o le 2022, sosoo ai ma Saina i le $ 10 miliona, Iapani ma Hong Kong e tusa ma le $ 5 miliona, ona sili atu lea o maketi laiti i totonu. UK, Farani, Kanata, Initia ma Suitiselani.
O maketi fa'atauga e le'i lelei. O isi aseta tau tupe taumatemate na siitia ma sili atu ona paʻu, e pei o le tau o Bitcoin, i lalo mai le lata i le $ 1 miliona i le masina o Novema 2021 i le $ 293,000 i le amataga o le 2023, ona o le aofaʻi o le tau o le cryptocurrency na pa'ū mai le $ 3 miliona i le $ 850 piliona i le vaitaimi lava e tasi (Bitcoin e masani ona faʻatusalia toetoe lava. 40 pasene o le maketi, sosoo ai ma Ethereum ile 18 pasene). A o faʻamutaina le faʻalavelave, o se tasi o maketi autu - FTX, na faavaeina e Sam Faletupe-Faila - na faʻaalia i le faaiuga o le 2022, i le taimi o se faʻalumaina tulaga maualuga o le gaumativa, o se faiga faʻaʻoleʻole Ponzi. (E le gata i lea, na ia lagolagoina le tele o le aufaipisinisi-neoliberal Democratic Party i le $ 40 miliona i le 2022 sao faʻaupuga - aemaise lava i le primaries e faasaga i sui tauva alualu i luma - ina ia maua vave le tulafono ma tulafono faatonutonu lagolago mo ana taumafaiga.)
O le tele o fa'alavelave fa'afuase'i o lo'o a'afia i nei fa'aletonu tau tupe faavae - muamua i luga ona soso'o ai lea mai le amataga o le 2022 aga'i i lalo - e mafai ona maua i le malosi o le tamaoaiga o le faletupe tutotonu. Fa'afetai i le Quantitative Easing, fa'aola tupe ma tului maualalo i le 2009-13 ma le 2020-21, tupe fa'apitoa na maua i le tau, e sili atu nai lo le fa'atatauga moni o tau o aseta.
Ae o lo'o i ai le fa'atosina o lafumanu, ma o le fa'atonutonuina o le tele o tupe i maketi fa'atau oloa a le lalolagi o lo'o fa'atumauina tele i lima o le tele o fale teu fa'afaigaluega: BlackRock ma le $9.6 trillion i le puleaina o aseta i le faaiuga o le 2022; Vanguard Group, $8.1 miliona; Faamaoni, $4.2 miliona; Union Bank of Suiselani, $4.4 trillion; State Street, $4.0 miliona; Morgan Stanley, $3.2 miliona; JP Morgan Chase, $2.9 miliona; Crédit Agricole, $2.9 miliona; Allianz, $2.8 miliona; Vaega tetele, $2.7 miliona; Goldman Sachs, $2.4 trillion ma isi mea faapena. O i'uga sili na fa'amanuiaina i mataitusi fa'atauva'a fa'atauva'a fa'atauva'a o i latou nei ma isi fa'alapotopotoga fa'apisinisi.
Le mana'omia o le pa'u o le tala
Amata i le faaiuga o le 2021, e tatau foi ona tuuaia le au faletupe tutotonu mo le titinaina o le tamaoaiga moni i faiga faavae tau tupe e sili atu nai lo le talafeagai. O le faamoemoe a le taitai Fed o Jerome Powell o le taofia lea o le saoasaoa o le siitia o le tau o le tamaoaiga, e ui lava ina ua matua manino lava e oo atu i le 2022 o le mafuaaga autu o le siitaga o tau e le o le sili atu o manaoga o tagata faatau ma le siitaga o totogi o tagata faigaluega. (Ua tuuaia e le Progressives le malosi o tau o kamupani oligopolies.)
O le si'itia o le inflationary o lo'o fa'atusalia ai se fa'aitiitiga sa'o o le tau o tupe, lea e afaina ai tagata matitiva o latou tupe maua e masani lava e leai ni fetuunaiga o tau. Ae fa'atasi ai ma le tau o le tau, e fa'apena fo'i i aitalafu - toe totogiina o le tupe autu ma le tului - e pa'u i tulaga moni (mo na noataga e le'i fa'atauina i luga o fua faatatau fesuisuia'i, e pei o le si'itia ma le tului o maketi).
Ae tusa lava pe aoga le tau o le tau (e pei o se faiga e faaitiitia ai le tau) i na tagata nono mai i nonogatupe tumau, o le faafitauli tele mo le vaitaimi o i luma o le uta aitalafu a le lalolagi. O le mea moni, afai e le toe fa'aaogaina le Quantitative Easing i taimi o le fa'alavelave i le lumana'i ina ia toe suia ai le fa'afitauli tau tupe, e mafai ona tupu se a'afiaga o aitalafu fa'aletonu.
Ia Oketopa 2022, le IMF o Oketopa 2022 Atinae o le Tamaoaiga o le Lalolagi na ioeina o le oso aʻe o le faʻamoemoe o le post-Covid na faʻasolosolo:
“O gaioiga fa'ale-tamaoaiga a le lalolagi o lo'o feagai ma se fa'avae lautele ma sili atu le fa'agesegese nai lo le fa'amoemoeina, fa'atasi ai ma le maualuga o le tau o le tamaoaiga nai lo le va'aia i le tele o tausaga. O faʻafitauli tau o le soifuaga, faʻamalosia tulaga tau tupe i le tele o itulagi, osofaʻiga a Rusia i Iukureini, ma le faʻamaʻi faʻamaʻi o le Covid-19 e mamafa uma i le vaaiga. O le tuputupu aʻe o le lalolagi o loʻo fuafua e faʻagesegese mai le 6.0 pasene i le 2021 i le 3.2 pasene i le 2022 ma le 2.7 pasene i le 2023.
I le isi itu, o pulega fa'aletupe a le lalolagi na i ai, i le taimi o le pa'u o mea tau tupe a le lalolagi i le 2008-09, ua lelei i le tolopoina ma isi faiga fa'alavelave fa'aletonu. O le mea lea, o le toe totogiina o aitalafu e sili atu i le tala a le kamupani nono aupito tele i le lalolagi, le US Treasury, sa faigofie lava ona faatupeina e tagata aitalafu faavaomalo. O le mafuaaga faigofie mo ia tafega o loʻo agai atu i totonu o aseta maualalo e pei o US Treasury Bills, o le matafaioi lea sa i ai i le tala Amerika o se malutaga saogalemu, talu mai le 1944. E mautinoa lava, sa i ai se taimi puupuu i le faaiuga o le 1970s na faʻalavelaveina pe a auro. na ave i luga ona o le US inflation.
E pei ona taʻua e Richard Westra, faiʻaiga faʻapolokiki a Polani e uiga i lena vaitau, ma le “tala o le tupe o le lalolagi atoa, o faʻafitauli tau tamaoaiga a Amerika sa faʻatau atu i le lalolagi atoa. O le au tauva o le tamaoaiga, aemaise lava, na amata ona feosofi i auala e sui ai le tala i lona tulaga mulimuli WWII. E ui lava i le malosi o le Matagaluega o Tupe ma le Federal Reserve e faʻaaoga sese lena malosiaga faʻale-tamaoaiga i le lalolagi atoa, ae ui i lea, o le tala na tumau mausali, e tusa lava pe, faamanatu mai ia Westra,
“Talā lolovaia maketi o le lalolagi i lalo o tulaga e moni tului sa i lalo o fua faatatau o le tau o tupe, fausia se lalolagi tala tala o nono parataiso, Federal Reserve Taitaifono o le aso, Paul Volcker, unilaterally siitia le US fua faatatau. Ole fua faatatau ole a vave ona si'i ile 21 pasene.”
E faapena foi, i le lotolotoi o le faaletonu o loo i ai nei, o le tala na siitia i le tele o isi tupe i le 2022, e pei lava o le 2020 ma le 2008. Pe o se isi faatulagaga o tupe e mafai ona tulai mai i le vaega o Pasila-Rusia-Initia-Saina-Aferika i Saute, e pei ona masani ai ona manatu i ai. lagolago fiafia, o lo'o va'aia pea. Ae ona o le tele o eseesega o le poloka ma le le mautu o le tamaoaiga, ma faʻataʻitaʻiga mo taʻitaʻi o le BRICS o loʻo folafola mai le tele o mea i le auala o le toe fuataʻiina o mea tau tupe a le lalolagi ae o loʻo tuʻuina atu e leai se mea (naʻo se faletupe fou a le Faletupe a le Lalolagi e tumu i faiga piʻopiʻo), o se Faletupe atoatoa. osofa'i i le malosi o le tala e foliga mai e matua le mafai lava. O le fa'amoemoe mo se isi mea i le IMF (le $100 piliona “Contingent Reserve Arrangement”), po'o le fa'aituau a Niu Ioka fa'aitalafu lala sooupu, po'o le fa'alagolago o le tamaoaiga o le BRICS i tala mo fefa'ataua'iga fa'ava-o-malo, e le'i fa'ataunu'uina.
Ae ui i lea, o loʻo i ai se faʻalauteleina o le poloka, o se faiga "BRICS +", atonu i le amataga o Aukuso pe a faia le fono a le taʻitaʻi i Aferika i Saute. Faatasi ai ma le sefulu ma le lua o sui fou o loʻo i ai le tele o petro-setete - Saudi Arabia, UAE, Iran, Kazakhstan, Aikupito, Nigeria ma Algeria, lea na manumalo i le lagolago a Beijing ma Moscow i le 2022 - e ono suia ai le numera.
Ae ui i lea, o le 1973 "petrodollar" faatulagaga (suauu tau i tala ma tele-Arap matagi manuia toe faʻaaogaina e ala i faletupe Niu Ioka) na maua ai e le US tupe le malosi umi ina ua uma ona faʻaumatia e Richard Nixon le 1944 Bretton Woods Agreement i le 1971. i luga o le $80 piliona le tau o aitalafu a Amerika - o lona uiga, e totogi le tasi aunese auro o loʻo teuina i Fort Knox mo $ 35 uma e tuʻuina atu e tagata o loʻo umia tala faʻavaomalo - faʻatasi ai ma le faʻaitiitia o tau o tupe ("stagflation," o se vaega e atagia mai ai tulaga faigata o maketi o tagata faigaluega ma iuni fefaʻatauaʻiga malolosi. i lena taimi), na fesiligia ai le pule tau tupe a Uosigitone. O le pulega maualuga a Volcker o le filifiliga tutotonu lea na suia ai le tamaoaiga o le US (i le tau o le paʻu o le lalolagi), toe faʻafoʻisia le pule o tala mo le itiiti ifo i le vaitaimi 1980-2020.
I aso nei, o le tele o vaivaiga i le US-centric pulega o le tamaoaiga o loʻo faʻaalia tele, ae le o se mea itiiti, o le toe foʻi lea, stagflation. Ae e ui lava i talanoaga talu ai nei e uiga i se fuafuaga fou tau tupe ma tupe totogi, o le matafaioi a le tala i faiga faavae faava o malo e tumau pea le loloto. I le amataga o le 2023, toeitiiti atoa le 60 pasene o tupe fa'aagaga a le lalolagi o lo'o umia e faletupe tutotonu i tala (i lalo mai le 65 pasene averesi mai le 2000-20). O le tala a le tala o fefaʻatauaiga i fafo o le 90 pasene, o nonogatupe i tuaoi 52 pasene, o aitalafu aitalafu faava o malo 50 pasene, o fefaʻatauaʻiga faʻatau 50 pasene ma totogi SWIFT 42 pasene (e oʻo lava i luma o Rusia na tuliesea ia Mati 2022). O le tamaoaiga o Amerika i aso nei e mafai ona maua na o le 22 pasene o le GDP o le lalolagi atoa ma le 12 pasene o fefaʻatauaʻiga i le lalolagi, o lea o le faʻaaogaina o tala e le aufaipisinisi a le lalolagi e maua ai e le Fed le malosi tele.
E le gata i lea, pe a oʻo mai i le faʻavasegaina o tupe o tupe teufaafaigaluega, e foliga mai o le lona lua sili ona tele teufaafaigaluega i pili a le US Treasury, Saina (faatasi ai ma le sili atu i le $ 900 piliona i le faaiuga o le 2022, i tua atu o Iapani $ 1.078 trillion), e le fiafia i le luluina o lena mea. va'a i le taimi nei, e ui lava i le fa'atauga faifaipea a Beijing o tala. O isi nofoaga tetele o loʻo talimalo taʻitasi i latou o loʻo umia le sili atu i le $ 100 piliona i US Treasuries o US soʻo poʻo tagata faʻatau tupe e latou te le naunau e auai i se faʻatauga tele mo mafuaaga faʻapolokiki, e faʻateʻa ai le malosi tala: United Kingdom ($ 638 piliona), Peleseuma (327 piliona), Cayman Islands ($297 piliona), Luxembourg ($296 piliona) ma Suiselani ($263 piliona). Faatasi ai ma le va o le $100 ma le $250 piliona i T-bill umia, o isi afa taseni masani i Sisifo-centric tamaoaiga: Aialani, Pasila, Farani, Taiuani, Kanata, Initia, Hong Kong, Sigapoa ma Saudi Arabia.
E foliga mai o loʻo mulimuli Powell i tusitusiga tuai o le toe faʻaleleia o tala, tusa lava po o le a le tiga. A uma mea uma, i le 1979 o le Volcker Shock na mafua ai le paʻu o le lalolagi ma faʻalavelave aitalafu e leʻi tupu muamua mo aiga, kamupani ma le tele o atunuu maualalo tupe maua ma matitiva. I le amataga o le 2020s, faatasi ai ma le Fed o loʻo faʻaogaina lona malosi e siitia ai le tului o le lalolagi, o loʻo tumau pea le avanoa o le toe foʻi i le tamaoaiga o le lalolagi o le a faʻateleina ai se isi taamilosaga o mea e ono avea ma faʻalavelave faʻalavelave aitalafu.
O le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o le lalolagi na faʻamoemoeina i le 2023 ma tua atu na maualalo - ma e sili atu foi le le tutusa o tufatufa - nai lo le maualuga e manaʻomia e faʻamalo ai aitalafu o loʻo iai i le tele o tamaoaiga. E oo lava i Saina, na amata ona paʻu i lalo maketi o fale ma fale tetele i le 2022. O le Iunivesite o Niu Ioka Nouriel Roubini, o se tasi o le toʻaitiiti o le aufaipisinisi faʻapitoa e vavalo le paʻu o le 2008-09, na faʻaalia le popolega e uiga i tulaga e leʻi tupu muamua. manino fa'atosina, fa'apea fo'i ma Sisifo
“O aitalafu fa'apitoa e pei o noataga e le'i fa'atupeina mai polokalame penisione totogi-a'o-oe-o ma faiga fa'alesoifua maloloina - o ia mea uma o le a fa'aauau pea ona tuputupu a'e a'o matutua sosaiete. Na'o le va'ava'ai atu i aitalafu fa'amaonia, e matua'i fa'ateteleina fuainumera. I le lalolagi atoa, o le aofaʻi o aitalafu a le aufaipisinisi ma tagata lautele o se vaega o le GDP na siitia mai le 200 pasene i le 1999 i le 350 pasene i le 2021. O le fua faatatau ua 420 pasene i luga o le tamaoaiga, ma le 330 pasene i Saina. I le Iunaite Setete, e 420 pasene, lea e maualuga atu nai lo le taimi o le Paʻu Tele o le Tamaoaiga ma ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi.”
O lenei "megathreat" (tasi o le sefulu), mo Roubini, o le faavae mo:
“se tulaueleele faigata - ose loloto, faaumiumi le pa'u - i luga aʻe o se faʻafitauli ogaoga tau tupe. A'o pa'ū fa'atupu aseta, fa'atupula'ia le aofa'i o le totogiina o aitalafu, ma pa'u'u tupe maua fa'atatau i le tau o tupe i totonu o aiga, fa'apotopotoga, ma malo, o le a fafaga le tasi i le isi le fa'aletonu o le tamaoaiga ma le fa'aletonu tau tupe. E mautinoa lava, o tamaoaiga maualuluga e nono mai i a latou lava tupe e mafai ona faʻaaogaina se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau o le tau e faʻaitiitia ai le tau moni o nisi aitalafu faʻamautu mo taimi umi. Faatasi ai ma malo e le o naunau e sii lafoga pe tipi tupe faaalu e faaitiitia ai a latou tupe paʻu, o le a toe vaʻaia tupe faʻaalu a le faletupe tutotonu o se auala e sili ona tetee."
Faaiʻu Roubini, "O le tina o faʻalavelave faʻalavelave aitalafu uma e mafai ona tolopoina, ae le aloese."
I lona faʻafetai, o loʻo nofouta le World Economic Forum i nei feteʻenaʻiga, ma i lona fou Lipoti o Tulaga lamatia i le Lalolagi lisi ai se faasologa o atugaluga, e aofia ai le tele o loo atagia ai nei feteenaiga tau tamaoaiga:
- O lo'o pa'u le tupe o aseta: O tau mo fale, tupe teu fa'afaigaluega, sea ma isi aseta ua fa'atuputeleina le motusia mai le tamaoaiga moni, ma mafua ai le pa'u tele o mana'oga ma tau. E aofia ai, ae le gata i: cryptocurrencies, tau o le malosi, tau fale, ma maketi o oloa.
- Pa'u o se alamanuia taua tele po o sapalai filifili: Pa'u o se faiga fa'alelalolagi taua tele pisinisi po'o sapalai filifili ma se a'afiaga i le tamaoaiga o le lalolagi, maketi tau tupe po'o sosaiete e o'o atu ai i se fa'alavelave fa'afuase'i i le sapalai ma le mana'omia o oloa ma auaunaga fa'apitoa i se fua ole lalolagi. E aofia ai, ae le gata i: malosi, mea'ai ma oloa fa'atau.
- Fa'alavelave o aitalafu: O lo'o tauivi pisinisi po'o tupe a le malo e fa'aputuina aitalafu, e i'u ai i le tele o gaumativa po'o le le mafai ona totogi, fa'alavelave fa'aletupe po'o fa'aletonu ma fa'alavelave aitalafu a le malo.
- Le le mafai ona fa'amautu fa'asologa o tau: Le mafai ona fa'atonutonu le tulaga lautele o tau o oloa ma tautua, e aofia ai 'oloa. E aofia ai se siitaga e le mafai ona pulea (inflation) poʻo le faʻaititia (deflation) o tau.
- Fa'ateleina o gaioiga fa'ale-tamaoaiga: Fa'ateleina le lalolagi o gaioiga fa'asolitulafono fa'aletamaoaiga ma fa'alavelave fa'alavelave e fa'aleagaina ai le alualu i luma o le tamaoaiga ma le fa'atupulaia ona o solitulafono fa'atulagaina po'o gaioiga fa'asolitulafono a pisinisi. E aofia ai, ae le fa'atapula'aina i: tupe fa'asolitulafono (fa'ata'ita'iga o le 'alo'ese mai lafoga); ma fefa'ataua'iga fa'asolitulafono ma fefa'ataua'iga (fa'ata'ita'iga fa'afoliga, fefa'ataua'iga tagata, fefa'ataua'iga o meaola).
- Fa'aumiumi le pa'u o le tamaoaiga: Laititi-zero po'o le fa'agesegese o le tuputupu a'e o le lalolagi mo le tele o tausaga e o'o atu ai i vaitaimi o le fa'aletonu; po'o se fa'aletonu o le lalolagi (fa'aletonu po'o le atuatuvale).
O le fa'alavelave, e ui i lea, o nei mea na o le tamaoaiga faafitauli i luga o le laulau. E sili atu le umi o le siosiomaga, agafesootai, geopolitical ma le soifua maloloina megathreats lom, faʻapea foʻi. Ma e pei ona faʻaalia e le isi tala, o le le mafaia o le multilateralism i le taimi nei - e oʻo lava i pulega faʻa-imperialist / subimperialist e pei o le G20 - e faʻafeiloaʻi ai le polycrisis e leʻi foliga mai e matua faʻavaivaia, mo le itiiti ifo i le 80 pe sili atu tausaga.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo