Jim O'Neill - o le Goldman Sachs banker o le na fatuina i le 2001 le manatu o le Brazil-Russia-India-China 'BRIC' o loʻo avea ma "piliki faufale o le 21st senituri tamaoaiga o le lalolagi” – e iai se isi manatu pupula. O ia talu ai nei faasilasila o se fiafiaga fou i atunuu Mekisiko-Initonesia-Nigeria-Turki, lea “e tofu uma lava ma le tulaga lelei o le faitau aofaʻi mo le itiiti ifo i le 20 tausaga o lumanaʻi, ma o latou faʻamoemoega tau tamaoaiga e manaia.” O'Neill o loʻo faʻamaeʻaina nei se faasologa o le BBC i le MINTs, ma e leai se masalosalo o le a sili ona aoga mai tupe teufaafaigaluega na faia i aseta tau tupe a nei atunuu, o le auala e faia ai e soo se tagata faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa pe a, faʻailogaina se faila o fefaʻatauaiga, na te tosina mai tagata faʻatau i se oloa fa'atapula'aina le ola.
O fa'amoemoega tau tamaoaiga a le MINT e 'manaia' pe a maua e Goldman Sachs ni polofiti tetele mai le fa'aputuina o tupe a le aufaipisinisi e ala i maketi fou, e fa'aaoga ai fa'amatalaga fa'atauva'a e fa'atatau i fa'aupuga fa'avalevalea. E pei o Mati Taibbi faamatalaina le filosofia a le kamupani i Rolling Stone lima tausaga talu ai, "O le mea muamua e tatau ona e iloa e uiga i Goldman Sachs o loʻo i soo se mea. O le faletupe sili ona malosi o tupe teufaafaigaluega i le lalolagi, o se vampire squid sili ua afifi i foliga o tagata soifua, ma faʻapipiʻiina e le aunoa lona faʻafefe toto i soo se mea e manogi pei o tupe."
O le Goldman Sachs o se fua faatatau aoga o le valea, talu ai na aumaia ai le tamaoaiga o le lalolagi i ona tulivae i le 2008 e ala i le fatuina o mea tau tupe e le gata. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a le mea na o le sefulu tausaga talu ai, o se vaega mamalu o atunuʻu Europa maualuga na taʻitaʻia e 'Celtic Tiger' Aialani, na avea ma 'PIGS' faʻaletupe i le taimi na faʻaumatia ai Potukale, Aialani, Eleni ma Sepania i le fitu tausaga talu ai, i le faiga e tafiesea ai le faitau selau piliona o tala i aseta pepa. Ua fa'ata'ita'i fo'i e O'Neill le 'Next 11' ma le 'CIVETS': Kolomupia, Initonesia, Vietnam, Aikupito, Take ma Aferika i Saute.
O le mafuaaga i tua o le faapuupuuga subterfuge? Fai mai O'Neill, o ana tagata faʻatau "o loʻo fefefe pea i nei nofoaga." O lona uiga, e pei o le Christian Science Monitor faauigaina, "o kamupani tupe e faʻaaogaina igoa tauvalaau felanulanuai e tuleia ai tupe teufaafaigaluega," ma o O'Neill o loʻo "faʻaaogaina le malosi o le gagana e taumafai ai le aufaipisinisi e sili atu le toʻa e tuʻuina a latou tupe i nei nofoaga."
Ma o le taimi nei, na o le tasi le tausaga talu ona maeʻa le fonotaga a Durban BRICS, e sili atu ona e mauaina Pasila, Initia ma Aferika i Saute o loʻo taʻitaʻia le "lima vaivai" o le tamaoaiga o loʻo tulaʻi mai, ma o Rusia o loʻo i lalo foi o le faʻateleina o osofaʻiga tau tupe i le tele o osofaʻiga o le tuaoi. tuaoi i faafanua o Europa i Sasae.
O le MINT e valea e pei o le BRICS pe a oʻo mai i faʻamoemoega tau tamaoaiga moni. Mo se faʻataʻitaʻiga, o Nigeria i lenei vaiaso na avea ma tamaoaiga tele o Aferika e fuaina i le Gross Domestic Product (GDP). Ae o Aferika foi sili ona fa'aitiitiga pe a fuaina i le tamaoaiga, lea ou te manatu e aofia ai le faaitiitia o le suauu, faʻaleagaina o fanua, ma le alu ese atu o tupe faʻaalu i luga o le matafaga.
Nigeria's Lenei Aso ua faailoa mai e le nusipepa e faapea o tagata maualuluga i le lotoifale o loo taumafai e fai se faiga taufaavalea i le latou GDP o le 'rebasing', o se galuega e faamaopoopo ai fuainumera o tupe maua a le atunuu i tulaga faavaomalo: “O le faamalositino na taofia i le 2000 ina ia mafai ai ona sailia le toomaga o aitalafu mai le Paris Club [o le foaʻi i Matu. atunuu] ma le aufaipisinisi tele. O le manatu o le vaega o le tamaoaiga i lena taimi, o le toe iloiloina o le GDP mo le atunuu semanu e unaʻia ai le tamaoaiga i le vaega o le tamaoaiga o tupe maua.
O lena gaioiga, e tusa ai ma Lenei Aso, "semanu e faʻaumatia e le atunuʻu lona agavaa mo le mauaina o fesoasoani ma foaʻi mai faʻalapotopotoga faʻavaomalo e pei o le International Monetary Fund (IMF) ma le Faletupe o Atinaʻe a Aferika, faʻapea foʻi ma le faʻamagalo aitalafu poʻo le faʻamagaloina lea na iloiloina i lena taimi e le G8 vaega o malo alamanuia. O le fuafuaga o le tolopoina o le toe faʻaleleia na galue aʻo manuia le sailiga a le pulega a Obasanjo mo le toomaga aitalafu.
O le minisita o tupe o Ngozi Okonjo-Iweala, o le sa galue foi i le 2000s o se Pule Sili o le Faletupe a le Lalolagi, sa matua faamanuiaina i le faatulagaina o le feagaiga lea na filifilia ai o ia e lana paaga Aferika i Saute o Pravin Gordhan e avea ma peresitene o le Faletupe i le lua tausaga talu ai (na leiloa i se tagatanuu o Amerika, Jim Kim, ona o Uosigitone ma Brussels o loʻo tumau pea le latou taofiga i luga o le Bretton Woods Institutions).
Ae ui i lea, o le pepelo-GDP scam ma le 2005 aitalafu totogi e leʻi vaʻaia ma le faʻafefe e tagata uma, faʻatasi ai ma tagata atamamai e pei o le taʻitaʻi o le Iupeli Nigeria. Rev. Tavita Ugolor faitio: “E le mafai e le Kalapu a Paris ona faatalitalia Nigeria, ua faasaoloto mai le silia i le 30 tausaga o pulega faamiliteli, e aoina le $12.4 piliona e totogi ai le tului ma faasalaga na faia e le militeri. Talu ai ona o le aitalafu, e ala i le taliaina e Peresitene Obasanjo lava ia, o se mafuaaga masalosalo, o mataupu o matafaioi a le au aitalafu e tatau ona tuu i luga o le laulau i le Paris Club.
Fai mai le Global AIDS Alliance, “E tatau ona maasiasi le au aitalafu ia i latou lava pe a na ona latou aveina lenei tupe. Sa masani ona iloa e nei tagata o lo o nofo aitalafu ai le tupe o le a aveesea e le au faipule ma teuina i faletupe i sisifo, ma o le taunuuga o aitalafu e le tusa ai ma le tulafono. Latou te tauaveina se tiute tau amio e mafaufau atili ai i le auala e faʻaaoga ai lenei tupe."
O le isi laʻasaga i le sikola e mo Obasanjo e malilie i le toe faʻatulagaina o faiga faʻavae tau tamaoaiga. E tusa ai ma le ActionAid's Soren Ambrose, “E manaʻomia e le Paris Club ia atunuu o loʻo talosaga mo fesoasoani ia i lalo o se polokalame a le IMF, ae o le faʻamoemoe o le malilie i le tasi o le malo faʻapolokiki i Nigeria. Ae ui i lea, o le Paris Club na i ai i lalo o le mamafa tele e faʻamaeʻa se feagaiga iloga ma Nigeria, lea na faʻamataʻu ai e le fono faitulafono le na o le teena o aitalafu. O le IMF na sosolo i totonu o le faitotoa pito i tua o se vaega o le aitalafu aitalafu.
I se faapuupuuga, o le taufaaleaga tau tamaoaiga ua leva na faia e faasaga i le faitau aofaʻi o Nigeria e le au faʻatupe a Uosigitone ma le au faipule faʻapitonuʻu, aemaise lava Okonjo-Iweala. Mulimuli ane, i le 2012, o lana neoliberalism na faʻamalosia ai se atunuʻu 'Occupy Nigeria' tete'e na toetoe a fa'ato'ilalo ai le malo ona o a masalosalo-faatulagaina toe manatua se penisini fesoasoani, i lalo o le uunaiga tuusao mai le pule faatonu o le IMF Christine Lagarde.
O le la'asaga mulimuli o le toe fa'afoliga fa'asese o le Aso Sa fōlafolaga o Nigeria ua siitia mai le GDP o le $262 piliona i le 2012 e avea, pe a maeʻa auala fou o le faitauina, o le tamaoaiga tele i Aferika ma le $491 piliona GDP i le 2013 (faʻatusatusa i le $ 384bn mo SA), ae o le mea moni o le sili ona fa'aitiitiga i le tulaga o le tamaoaiga.
O le faaupuga 'tamaoaiga' e taua tele ona fesiligia aua e faaopoopo atu i aseta tau tupe, masini gaosi oloa, fanua faʻatau, ma 'tupe a tagata' (aʻoaʻoga ausia ma tomai) a tagata, e oʻo lava i le Faletupe a le Lalolagi e ioeina e tatau ona tatou faʻaopoopoina 'tupe faavae masani. ', e pei o le suau'u ma minerale a Nigeria, vaomatua ma fanua fa'ato'aga.
O iinei e mafai ona tatou iloa ai le eseesega i le va o le pepelo 'Aferika Tu'u a'e' tautalaga a'o fa'atupula'ia le GDP fa'afetai i oloa fa'atau atu i fafo, ma Aferika ua pa'u e tusa ai ma le vave faʻaitiitia o le tamaoaiga, aemaise lava i atunuʻu faʻaleagaina e pei o Nigeria ma Aferika i Saute. O le le mafai ona faʻaalia le faʻaeseesega o le faʻaulufale mai lea mai le au faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa i Matu le mea na taʻua e le fai pisinisi faʻapolokiki a le Iunivesite o Pretoria Lorenzo Fioramonti. Fa'afitauli Fa'aleaiga. O lona uiga o le le amana'iaina o galuega a fafine e le'i totogia, filogia, ma'i fa'ale-agafesootai ma le tele o isi fesuiaiga e tatau ona fuaina e pei o. leiloa mai tupe maua mama. O le tele o nei mea tauaso GDP i Aferika o le faʻaitiitia o punaoa faanatura, lea pe a eliina pe viliina e naʻo le faitauina o aitalafu GDP i luga o tupe maua, ae le o ni aitalafu, e pei ona tatau ona i ai talu ai o se punavai o tupe maua i le lumanaʻi. ua alu nei.
E pei e iai ni au tupulaga ua lokaina maa taua a lou aiga ae ua gaoia e le uso o lou uso onā le ki, faatau atu maa taua mo se pese, ma inu ai le tupe maua. E pei o Pretoria (poʻo Uosigitone mo lena mea), ua vaʻaia e Abuja le tele o ituaiga onā-nephew o loʻo faʻaogaina le malosi, fesoasoani ma faʻamalosia e kamupani faʻavaomalo pei o. Su'u atigi lea o lo'o fa'aulufale ma fa'aogaina fa'aletonu vaega taua o le setete.
Ua faaitiitia Nigeria ona o tupe faavae faalenatura ua aveesea mai le Niger Delta e kamupani suauu mai fafo e aunoa ma le ituaiga o tupe teufaafaigaluega e mafai ona mitamita ai le tamaoaiga o Nouei, Kanata ma Ausetalia, aua o latou kamupani maina ma suauu o loʻo faʻauluulu i le fale iina.
Le tusi a le Faletupe 2011, Le Oa Suiga o Malo, o lo'o maua ai fa'amatalaga fa'atusa lata mai o lo'o maua: i le tausaga 2005 (ina ua o'o le suau'u i le $50/paila), o le averesi o Nigeria na leiloa le $280 - po'o le aofa'i, 140 miliona tagata Nigeria na leiloa le $ 39 piliona - ona o le fa'aitiitia o punaoa faanatura na sili atu nai lo tupe maua. manuia mai le fa'aogaina o le suau'u. (I le 2005, o Aferika i Saute na leiloa le $245 o le tamaoaiga i le averesi, ma e fa isi atunuu Aferika na pisia i le suauu na maualuga atu i le tagata taʻitasi - e ui lava i lalo ifo - o le tamaoaiga faʻaititia nai lo Nigeria: Equatorial Guinea, Angola, Chad ma Mauritania.)
E leʻo se mea e tasi le tausaga, na faʻateleina ai le tulaga na matauina e le Faletupe mo le itiiti ifo ma le sefulu tausaga talu ai: "o le tamaoaiga i Nigeria na paʻu i le 15 pasene." I totonu o le 14 tausaga aʻo lumanaʻi le 2008, fai mai Suia Oa o Malo tusitala, “e alia’e mai tulaga manino, faatasi ai ma le Fa’asaoina o Tupe Fa’asao ma le tamaoaiga o tagata ta’itasi ua fa’ateleina i Asia ma ua fa’aitiitia le ANS i Aferika i Sahara. I tulaga uma e lua, o nai atunuu e pulea le tulaga: o le tulaga mataʻina o Saina ma, talu ai nei, o Initia e faʻatautaia ai tulaga lelei i Asia, ma o le leaga o le faʻatinoina o Nigeria ma se vaega toaitiiti o isi atunuu e sili atu nai lo le lelei o le tele o isi atunuu Aferika. .”
E le o maua ni fa'amatalaga sa'o, ae a'o si'itia le tau o le suau'u i le $145 i le paelo e o'o atu i le ogatotonu o le 2008, na pa'u i le $32 mo sina taimi puupuu mulimuli ane i lena tausaga, ona si'i ai lea i le $80-100 talu mai le 2010, na atili ai ona leaga le tamaoaiga o Nigeria. Afai o isi mea uma e tumau pea, 175 miliona tagata Nigeria semanu e leiloa pe tusa ma le $ 80 piliona net, i le tausaga talu ai. Toe fai lena mea, Abuja.
O le a se mea e mafai ona fai? O lo'o i ai se mataupu manino mai le va'aiga o suiga o le tau i 'tu'u le suāu'u i le palapala', ina ia aloese ai e le gata i le gaoi ma mea uma o loʻo oʻo i ai i faiga faʻapolokiki, tamaoaiga, siʻosiʻomaga ma le soifua maloloina lautele, e pei ona faʻamatalaina e le sui o Saro-Wiwa Nnimmo Bassey i totonu. E kuka se Konetineta - ae o le faamasinoga tonu e manaʻomia i se taui, e totogi e le North se aitalafu o le tau i tagata Nigeria masani e le o ni faipule faapolokiki e faafoeina le setete. Le vaega sili Fa'atinoga o Aia Tatau a le Siosiomaga faia lenei mataupu.
O le tafe mai o le tamaoaiga na faʻagesegese malosi i se tasi taimi, i le lima tausaga talu ai, ina ua faʻalavelaveina e le au faʻamalosi o le Movement for the Emancipation of the Niger Delta (MEND) pipelines i le tele o taimi e oʻo atu i le faaiuga o le 2008 na tipiina le gaosiga o le suauu i le afa o le tausaga talu ai. . Na sosoo ai ma se vaitaimi o le vevesi ina ua maeʻa le taua a Ken Saro-Wiwa e tetee atu i le filogia ma le atinaʻeina o le kuata seneturi talu ai na iʻu i lona faasalaga ia Tesema 1995, e ui lava o Nelson Mandela na faʻalavelave patino i le pule malosi o Sani Abacha.
Na talosagaina aʻu e tusi le Upu Tomua i se tusi matagofie 2013 e uiga i MEND, Temitope Oriola's Tetee o Soligatulafono, lea e fa'aogaina ai mafaufauga fa'aagafesootai fa'apea le tamaoaiga fa'apolokiki e su'e ai pe aisea e fa'atupuina ai e le suau'u ia tete'e malosi. I tala uma lava, o malosiaga o lo'o fa'atusalia o le MEND talu ai nei na fa'aleagaina i gaioiga fa'apitoa, e fa'atusatusa i faiga fa'apolokiki-'saoloto' faomea o uluai tausaga. O lo latou taʻitaʻi muamua, o Henry Okah, na maua se faasalaga e 24 tausaga mai se faamasino Aferika i Saute mo le lagolagoina o faiga faatupu faalavelave tau taavale i le 2012 ma sa ia taumafai e sola ese mai le falepuipui i Pretoria. fa'alua i le lua masina talu ai, e aofia ai vaiaso mulimuli. Ma e ui lava o le faʻamagaloina na mafua ai le tele o le faʻaleagaina o auupega a le MEND ina ua tulaʻi mai le Peresetene o Nigeria Goodluck Jonathan (se tagata Delta) i le pule, o lenei tausaga ua molimauina le toe faʻafouina o faoa ma fevaevaeaʻiga, lea i le lua masina talu ai na faʻaleagaina ai le Shell ma Agip pipelines o loʻo ave le sili atu ma le lima o le suauu a Nigeria i vaʻa.
MEND ma le Islamic extremist movement Boko Haram ua latou faia ni taua sili ona malosi i totonu ole MINTs ma BRICS. E ese mai i osofaʻiga a le au Nigeria ma osofaʻiga a le au faatupu faalavelave, o tagata agavale sa malolosi i nai vaiaso ua tuanaʻi i Mekisiko, lea na faʻaalia ai le tele o faʻatauvaʻa tetee. malosi ma aʻoga. O se fefe Newsweek na lipotia mai e le au tusitala ia Oketopa talu ai mai 'auala afi' a Mekisiko, ona o le tetee "ua sili atu ona fai soo, vevesi ma vevesi, fai mai le au suʻesuʻe, o se tali atu i suiga tetele o faiga faavae i totonu o le atunuu ma le tuputupu aʻe o le vavae ese i le va o talavou ma le leai o ni galuega."
Na molimau talu ai nei Initonesia lua miliona tagata faigaluega tetee manaʻomia le 50 pasene o totogi faʻaopoopo, aʻo faʻamalosi i totonu Turkey na tauva ma Pasila mo le tele o avanoa lautele i aai tetele i le tausaga talu ai. Le ono fa'aleagaina o Istanbul Paka o Gezi e tutusa lava le taua o se faʻamatalaga faʻatusa o le pule-kapitalista e pei o Sepp Blatter's faiga fa'apolokiki-fa'aleagaina le va ma le Brazilian Workers Party president Dilma Rousseff, o ia lava e masani i le neoliberal e pei o le siitia o tau o felauaiga lautele i tua atu o le gafatia.
Lusia ua molimauina le tele o tetee, o le toatele o tagata lototetele i lena tulaga pule: o se faiga faatemokalasi i le faaiuga o le 2011, o se saolotoga o le faaalia o taua e aofia ai se faaili rock risque i le 2012, aia tatau a gay i le 2013 ma i le Olimipeka o le Taumalulu, ma le masina talu ai tetee tetee i taua. . Initia Amerika na luluina e le au faatupu faalavelave le fausaga o le pule i faiga pi’opi’o i le 2011-12, o se fasioti tagata-toso teine maualuga i le faaiuga o le 2012, ma le faate’ia o le faiga-palota a se vaega faaupufai e tetee i le faavaeina o le itu tauagavale i le faaiuga o le 2013. Ma Saina tagata fa'agaioiga tetee i le fiasefulu afe o taimi i le tausaga, i se fua tutusa tutusa i totonu taulaga ma nuu i tua faatulagaga, aemaise lava ona o filogia, e pei o le vaiaso talu ai i le taimi atoa Guandong faasaga i se fale gaosi Paraxylene.
E faitau miliona tagata e inoino i nei ituaiga o mafutaga faʻamalosi i le MINTS ma le BRICS, faʻataʻitaʻiina e le 'taupulepulega leaga' – o le igoa lea e le loia a Marikana tagata faigaluega maina o Dali Mpofu – na maua i imeli i le va o Cyril Ramaphosa, isi pule o Lonmin ma faipule o Aferika i Saute ma leoleo ua sauni e fasioti tagata. Ae o Aferika i Saute tetee eseese, masalo e sili mamao atu nai lo le 12 399 (e aofia ai ma le 1882 tagata sauā) lea faifeʻau. Nathi Methethwa faitau le tausaga talu ai na o ia, e le mafai lava ona fesootai. E moni, e toʻatele na iai uiga xenophobic (pei o ananafi i Maake, Limpopo), o lo'o fa'ailoa mai ai pe fa'afefea ona tumau le fa'atulagaina o le malosi e ala i vaevaega-ma-manumalo.
E le faapea o le a latou le faia, ma afai o Occupy Nigeria e mafai ona tulai mai e leai se mea e manumalo ai i se manumalo tele i luga o le tau o penisini i le amataga o le 2012, o lona uiga o le maualuga o le GDP o le a le faalavelaveina ai le toatele i le faamaualuga sese. E faʻapea foʻi, o le toʻatele o tagata Aferika i Saute ua faʻateleina le faʻatupuina o le a faʻaauauina le tauiviga umi ma le faifai malie e sui ai le neoliberal nationalism i se mea e sili atu ona umi, ma i le faia o lea e tatau ai ona toe faʻaalia i le sosaiete pe aisea e le talafeagai ai le faitauina o le paʻu o punaoa faanatura o se sao lelei. i le GDP, pe a e faaauau pea le malaia o punaoa.
Patrick e taitaia le Iunivesite o KwaZulu-Natal Center for Civil Society i Durban, Aferika i Saute ma o ia o le tusitala o le tusi fou Aferika i Saute - O le taimi nei e pei o Talafaasolopito.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo