Izvor: The Guardian
Evo Morales – predsednik Bolivije iz stranke MAS (Movimiento al Socialismo, Pokret ka socijalizmu) – bio je primoran da podnese ostavku 10. novembra, što mnogi posmatrači smatraju državnim udarom. Nakon Moralesove ostavke, došlo je do rastućeg haosa i nasilja. Ono što se dešava u Boliviji je krajnje nedemokratski i svjedoci smo nekih od najgorih kršenja ljudskih prava od strane vojske i policije od prelaska na civilnu vlast početkom 1980-ih. Najoštrije osuđujemo nasilje i pozivamo američke i druge strane vlade da odmah prestanu da priznaju i pružaju bilo kakvu podršku ovom režimu. Pozivamo medije da učine više kako bi dokumentirali rastuće povrede ljudskih prava koje počini bolivijska država.
Dana 10. novembra, Moralesov potpredsjednik i šefovi oba Kongresna doma također su podnijeli ostavke suočeni s prijetnjama nasiljem protiv najviših zvaničnika MAS-a ukoliko ne napuste funkciju. Kampanja pritiska uključivala je paljenje kuća službenika MAS-a i kidnapovanje rođaka. Ovo je utrlo put za uspon na mjesto predsjednika Jeanine Áñez (konzervativne rimokatoličke opozicione vođe iz sjeveroistočne Bolivije, naširoko optužene za rasističke stavove) u utorak, 12. novembra.
Okolnosti oko brzih ostavki čine Áñezovo preuzimanje vlasti vrlo upitnim. Postoje ozbiljne sumnje u ustavnu legitimnost njenog nasljeđivanja. Bez prisilnih ostavki zvaničnika MAS-a, Áñez ne bi imala čak ni minimalno vjerodostojan ustavni put do predsjedništva, jer je bila potpredsjednica Senata, pozicija koja nije u liniji predsjedničke sukcesije u ustavu. Uz to, Áñez, čija je stranka dobila samo 4% glasova na posljednjim izborima 20. oktobra, proglasila se predsjednicom na sjednici Senata bez kvoruma, a senatori MAS-a koji čine većinu u zakonodavnom tijelu bojkotirali su dijelom zbog straha za svoju fizičku sigurnost.
Áñez predstavlja radikalno-desni sektor bolivijske opozicije, koji je iskoristio vakuum vlasti stvoren Moralesovim svrgavanjem kako bi konsolidirao kontrolu nad državom. Čini se da Áñez ima punu podršku bolivijske vojske i policije. Tokom protekle sedmice vojska i policija su se uključile u značajnu i sve veću represiju protiv protesta, koji su uglavnom, iako ne u potpunosti, bili mirni. Do noći 13. novembra, ulice u centru grada La Paza i Cochabamba bile su prazne od bilo koga osim policije, vojske i samozvanih susjedskih milicija. U toku je pljačka, paljenje zgrada i nasilje na ulicama, a demonstranti su naišli na veliku represiju. U veoma uznemirujućem potezu, Áñez je 15. novembra izdao izvršnu naredbu kojom se vojska oslobađa krivične odgovornosti u vezi sa upotrebom sile. Áñez je rekao da će se Morales suočiti s krivičnim gonjenjem ako se vrati u Boliviju. Ona je također iznijela ideju da se stranci MAS – koja je nesumnjivo i dalje najveća i najpopularnija politička snaga Bolivije – zabrani učešće na budućim izborima.
Jednako uznemirujuća je bila ponovna pojava javnog anti-autohtonog rasizma tokom protekle sedmice. Ubrzo nakon što je Áñez proglašen za predsjednika, bacila je ogromnu Bibliju u zrak i rekla: „Biblija se vratila u palatu!“ Tri dana ranije, na dan Moralesovog svrgavanja, Luis Fernando Camacho, krajnje desničarski biznismen iz Santa Kruza i Anjezov saveznik, otišao je u predsedničku palatu i kleknuo pred Biblijom postavljenom na vrhu bolivijske zastave. Pastor koji ga je pratio objavio je novinarima: "Pachamama se nikada neće vratiti u palatu." Opozicioni aktivisti su u raznim prilikama palili zastavu wiphala (važan simbol autohtonog identiteta). Ovo su ekstremistički stavovi koji prijete da preokrenu decenije uspjeha u etničkoj i kulturnoj inkluziji u Boliviji.
Uprkos rastućem nasilju i represiji, različite društvene snage demonstrirale su širom zemlje kako bi osudile vladu Áñeza. Važno je napomenuti da oni ne uključuju samo pristalice MAS-a, već i široki krug popularnih sektora koji se odriču desničarskog preuzimanja države. Hiljade uglavnom nenaoružanih demonstranata, uglavnom uzgajivača lista koke, okupilo se mirno u Sacabi, gradu u departmanu Cochabamba, ujutro 15. novembra. Nakon neuspješnih pregovora o maršu do gradskog trga, demonstranti su pokušali prijeći most u grad Cochabamba, strogo čuvan od strane policije i vojske. Vojnici i policija ispalili su suzavac i žive metke u masu. Tokom dvosatnog obračuna, devet demonstranata je ubijeno iz vatrenog oružja, a najmanje 122 su ranjena. Većina mrtvih i povrijeđenih u Sacabi zadobila je rane od metaka. Guadalberto Lara, direktor gradske bolnice u Meksiku, rekao je za Associated Press da je to najgore nasilje koje je vidio u svojoj 30-godišnjoj karijeri. Porodice žrtava održale su bdijenje uz svijeće kasno u petak u Sacabi. Uplakana žena stavila je ruku na kovčeg i upitala: „Je li to ono što vi nazivate demokratijom? Ubijajući nas kao da ne računamo ništa?”
Osuđujemo represivno državno nasilje koje se odvija u Boliviji. Izražavamo i našu zabrinutost da međunarodni mediji nisu bili u mogućnosti da efikasno izvještavaju o kršenju ljudskih prava Bolivija pošto je i njih dočekalo nasilje vojske. Dana 15. novembra, novinarku Al Jazeere koja je izvještavala o protestima u La Pazu policija je ugasila na ulicama i više nije mogla držati mikrofon ili kameru. Iako je kasnije odustala, Áñezov novi ministar komunikacija rekao je novinarima da vlada neće tolerisati "buntovne" medije. Ovo okruženje, u kojem sloboda štampe ne samo da nije zagarantovana, već je ugrožena od strane vlade, rezultiralo je alarmantnim nedostatkom izvještavanja o grubim kršenjima ljudskih prava koje su oružane snage počinile nad civilnim nenaoružanim demonstrantima.
Ogorčeni smo zbog kršenja političkih, građanskih i ljudskih prava Bolivijaca od strane režima Áñez, kao i zbog žalosne upotrebe smrtonosnog nasilja koje je dovelo do sve većeg broja smrtnih slučajeva demonstranata i bezbrojnih teških ozljeda. Pozivamo međunarodnu zajednicu da odmah i javno osudi ove akte nasilja. Tražimo od međunarodnih tijela i organizacija za ljudska prava da nepristrasno istraže i dokumentuju akte nasilja koje su počinili vladini agenti. Zahtijevamo da međunarodna zajednica osigura da ovaj de facto režim, koji je u najboljem slučaju vrlo sumnjiv i koji mnogi smatraju bez ikakvog legitimiteta, zaštiti živote mirnih demonstranata, poštuje pravo svih na slobodu okupljanja i govora i striktno se pridržava međunarodnim normama o upotrebi sile u situacijama civilnog nasilja. Zahtijevamo da američke i druge strane vlade prestanu s podrškom ovom režimu i uskrate međunarodno priznanje sve dok se ne održe slobodni i pošteni izbori – uključujući sve političke stranke – ne prestane represivno nasilje i ne budu poštovana osnovna ljudska prava svih Bolivijaca.
Potpisnik
Angela Davis, Kalifornijski univerzitet Santa Cruz
Greg Grandin, Yale University
Molly Crabapple, autorica i umjetnica
Javier Auyero, Univerzitet Teksasa, Austin
Sinclair Thomson, NYU
Brooke Larson, Univerzitet Stony Brook
Forrest Hylton, Universidad Nacional de Colombia-Medellín
William Robinson, Univerzitet Kalifornije-Santa Barbara
Sujatha Fernandes, Univerzitet u Sidneju (Australija)
Gianpaolo Baiocchi, NYU
Steve Ellner, Universidad de Oriente (Venecuela)
Micah Uetricht, jakobinac
Shawn Gude, jakobin
Alex Main, Centar za ekonomska i politička istraživanja u Washingtonu, DC.
John L. Hammond, Hunter College and Graduate Center, CUNY
Marc Edelman, Hunter College and Graduate Center, CUNY
Deborah Poole: Univerzitet Johns Hopkins (Baltimore)
Judy Helmand, Univerzitet York, Toronto, Kanada
Susan Spronk, Univerzitet Ottawa
Mark Healey, Univerzitet Connecticut
Laura Enriquez, Univerzitet Kalifornije, Berkli
Daniel Aldana Cohen, Univerzitet Pennsylvania
John Lindsay-Poland, Global Exchange
Ben Dangl, Univerzitet u Vermontu
Nicole Fabricant, Univerzitet Towson
Carwil Bjork-James, Univerzitet Vanderbilt
Santiago Anria, Dickinson College
Gabriel Hetland, Univerzitet u Albanyju, SUNY
Samuel Handlin, Swarthmore College
Christy Thornton, Univerzitet Johns Hopkins
Thea Riofrancos, Providence College
Rebecca Tarlau, Penn State University
Andrew Orta, Univerzitet Illinois u Urbana-Champaignu
David Bacon, nezavisni novinar
Michelle Fine, The Graduate Center, CUNY
Emily Martin, Odsjek za antropologiju, Univerzitet New York
Doug Hertzler, antropolog
Bret Gustafson, Washington University, St. Louis
Donald Kingsbury, Univerzitet u Torontu
Pierre M. LaRamee, nezavisni naučnik
Kirsten Weld, Univerzitet Harvard
Joseph Nevins, Vassar College
Todd Miller, nezavisni novinar
Penelope Anthias, Univerzitet Durham, UK
Hester Eisenstein, Queens College i Graduate Center
Hilary Goodfriend, Universidad Nacional Autónoma de México
Gerardo Renique, City College of New York, CUNY
Angus McNelly, Queen Mary University of London
Nell Haynes, Colby College
Nancy Romer, Brooklyn College, CUNY
Leith Mullings, postdiplomski centar za antropologiju, City University of New York
Christine Folch, Univerzitet Duke
Peter Ranis Graduate Center, CUNY
Premilla Nadasen, profesor istorije, Barnard College
Emily Achtenberg, nezavisni novinar
Marisol LeBrón, Univerzitet Teksas u Austinu
Dan Beeton, Centar za ekonomska i politička istraživanja
Andrea Marston, Univerzitet Rutgers
Sudija Emily Jane Goodman, Vrhovni sud države New York
i više …
- Ovo otvoreno pismo potpisalo je preko 850 javnih ličnosti. Za kompletnu listu potpisnika kliknite OVDJE
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati