Francuski istraživači su potvrdili da je stopa leukemije u djetinjstvu šokantno povišena među djecom koja žive u blizini nuklearnih reaktora.
“International Journal of Cancer” je u januaru objavio naučnu studiju koja uspostavlja jasnu korelaciju između učestalosti akutne leukemije u djetinjstvu i blizine nuklearnih elektrana. Rad je naslovljen „Leukemija u djetinjstvu oko francuskih nuklearnih elektrana – Geocap studija, 2002-2007.”
Ovaj razorni izvještaj obećava da će za Francusku učiniti ono što je skup izvještaja iz 2008. učinio za Njemačku — koja je nedavno zakonski propisala potpuno postupno ukidanje svih svojih energetskih reaktora do 2022. (prije ako Zeleni dođu do svoje).
Francuska epidemiologija — koju vodi tim iz Instituta National de la Santé et de la Recherche Médicale (INSERM), Instituta de Radioprotection et de Sûreté Nucléaire (IRSN) i Nacionalnog registra hematoloških bolesti djece u Villejuifu, izvan Pariza — pokazuje tokom perioda od 2002-2007 u Francuskoj udvostručenje incidencije leukemije u detinjstvu: povećanje je do 2.2 među decom mlađom od pet godina.
Istraživači napominju da nisu pronašli nikakav mehanistički dokaz uzroka i posljedice, ali nisu mogli pronaći nijedan drugi okolišni faktor koji bi mogao izazvati višak raka.
Bez previše tehničkih, studija slučaj-kontrola uključivala je 2,753 slučaja akutne leukemije dijagnosticirane u kontinentalnoj Francuskoj u periodu 2002-2007. Posljednje adrese djece bile su geokodirane i locirane oko 30,000 francuskih nuklearnih elektrana, koje rade sa 19 odvojena reaktora. Studija je koristila udaljenost do reaktora i geografsko zoniranje zasnovano na dozi (DBGZ), zasnovano na procijenjenoj dozi u koštanoj srži koja se odnosi na ispuštanje plinova iz reaktora.
Svi reaktori koji rade rutinski izbacuju radioaktivne gasove poput ksenona, kriptona i radioaktivnog oblika vodonika poznatog kao tricijum. Ovi plinovi su dozvoljeni za ispuštanje prema dozvolama koje izdaju federalne vladine agencije. Dozvoljene granice za ove radioaktivne otrove predložile su vladama i regulatornim agencijama gigantska preduzeća koja posjeduju reaktore i sami operateri reaktora. To je zato što njihovi reaktori ne mogu ni funkcionisati bez redovnog ispuštanja radioaktivnih tečnosti i gasova, ispuštanja potrebnih za kontrolu pritiska, temperature i vibracija unutar gigantskih sistema. (Vidi: „Rutinska radioaktivna ispuštanja iz nuklearnih elektrana u Sjedinjenim Državama: koje su opasnosti?“ od BeyondNuclear.org, 2009)
U Njemačkoj su rezultati KiKK studija iz 2008. godine — njemački akronim za Rak u djetinjstvu u blizini nuklearnih elektrana — objavljeni u oba International Journal of Cancer (Vol. 122) i Evropski časopis za rak (Vol. 44). Ove 25 godina duge studije otkrile su veću učestalost karcinoma i jaču povezanost s reaktorskim instalacijama od svih prethodnih izvještaja. Glavni nalazi bili su porast od 60 posto solidnih karcinoma i 117 posto porast leukemije među malom djecom koja žive u blizini svih 16 velikih njemačkih nuklearnih postrojenja između 1980. i 2003. Ove šokantne studije - zajedno s upornom radioaktivnom kontaminacijom Njemačke od katastrofe u Černobilu - su u velikoj mjeri odgovorni za dubinu i širinu antinuklearnog javnog mnijenja širom Njemačke.
Slični šiljci leukemije pronađeni su oko američkih reaktora (European Journal of Cancer Care, Vol. 16, 2007). Istraživači sa Medicinskog univerziteta Južne Karoline analizirali su 17 istraživačkih radova koji pokrivaju 136 reaktorskih lokacija u Velikoj Britaniji, Kanadi, Francuskoj, SAD-u, Njemačkoj, Japanu i Španiji. Incidencija leukemije kod djece mlađe od 9 godina koja žive u blizini lokaliteta pokazala je porast od 14 do 21 posto, dok je stopa smrtnosti od te bolesti povećana za 5 do 24 posto, ovisno o njihovoj blizini nuklearnim postrojenjima.
Kada američka javnost shvati opasnosti od nuklearne energije, i mi možemo doći do njene zamjene i postepenog ukidanja.
John LaForge je u osoblju Nukewatcha, grupe za zaštitu životne sredine u Wisconsinu, i uređuje njen tromjesečni bilten.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati