Oketopa 3, 2008 - O le faʻalauteleina o le tamaoaiga o le lalolagi i vaega tau tupe - i le tulaga o le faʻaogaina o le faʻaogaina o vaega - ua faʻateleina ai le malosi o le aufaipisinisi malosi e faʻaititia ai vaega tetele o le Lalolagi Lona Tolu (e aofia ai nofoaga tetele o maketi o loʻo tulaʻi mai), faʻapea foʻi ma le tusitusi. i lalo ua filifilia i maketi tau tupe ma vaivai i le itu i Matu (fa'ata'ita'iga dot.com ma fale fa'ato'aga). E ese mai i le vaitau o le 1930, o lenei seti o vaega o faʻamaumauga o le faʻaputuina o tupe faavae e leʻi faʻatupuina ai se faʻalavelave lautele ma faʻalavelave faʻalavelave e lamatia ai le faʻamaoni atoa o le faiga. Si'itia ma fa'atumau le fa'aitiitiga tatau o le fa'aputuina o tupe faavae, ae maise ona o lo'o fa'apupulaina atu e ala i vaega tau tupe i maketi fa'atauva'a, e aofia ai fa'atonuga fa'apitoa ma fa'aletino.
E le gata i lea, ua faʻateleina le faʻamalosia o le tamaoaiga, e aofia ai faʻafitauli o le itupa ma le siosiomaga. O le taunuuga o se tamaoaiga o le lalolagi e faʻatumauina le tamaoaiga ma le mativa i auala sili atu ona ogaoga, faʻafanua, ma faʻapipiʻi maketi ma vaega e le o maketi o sosaiete ma le natura faʻatasi i se auala e faʻaleagaina ai le mulimuli. O le toe fuata'iga o le faiga ua leva ona fai, ma o manatu o Jane D'Arista, o le tama'ita'i fa'a-Keynesian o le tamaoaiga fa'apolokiki, mo le toe fa'afouina o fa'alapotopotoga tau tupe, e mulimuli i le talosaga a Keynes' International Clearing Union, e tatau ona toe asia. Ae ui i lea, o le tala o loʻo tumau pea le le mafai ona toe fuataʻi: faʻaituau ogaoga i ofisa faʻapitoa tau tupe ma atinaʻe e oʻo atu i le neoliberal-neoconservative fusion.
E le gata i lea, o loʻo i ai le avanoa faʻatapulaʻaina ma le loto faʻapolokiki i tulaga faʻale-atunuu i le tele o setete. O nei mea taua e faʻamalosia ai i matou e mafaufau - i se pepa i le lumanaʻi - o le faʻaaogaina o le malosi faʻaagafesootai mai lalo, e faasaga i le sili ona leaga o le faʻaleagaina, lea e masani ona oʻo i le tulaga tau tupe o tupe faavae.
faʻatomuaga
O le paʻu o le tele o faʻalapotopotoga tau tupe a Amerika - i lenei tusitusiga i le aso 3 o Oketopa, o faletupe autu e lima e teu ai tupe, o le mokesi autu e lua mokesi fale, o le kamupani inisiua sili ona tele, o le faletupe sili ona tele ua paʻu ma le Dow Jones lava ia (lea i luga 29 Setema na sili ai ona pa'u i tau o sea) - o lo'o fa'amatala fa'apapa'u e le au fa'amatalaga masani. O le toʻatele o loʻo taʻua le faʻatulafonoina, faiga piʻopiʻo, matapeʻapeʻa, aitalafu faʻatau e tagata faʻatau aitalafu, poʻo se tuʻufaʻatasiga. Ua faaopoopo mai e Joseph Stiglitz 'talitonuga, fa'aoso fa'apitoa tulu'i, faiga fa'apolokiki populist, ma le matua'i le agavaa'. O le faʻamatalaga faʻapolokiki a Amerika o Thomas Edsall o loʻo faʻamatalaina le lauga masani masani:
O le Huffington Post, Oketopa 2, 2008
Ua Saili le Conservatives E Sui Tu'ua'iga mo Fa'alavelave i luga ole Tulafono o Fale Fale Laiti
saunia e Thomas B. Edsall
Ua tu'ua'ia le fa'aletonu o le tamaoaiga o lo'o iai nei i le tele o faitoto'a, e aofia ai le Gramm-Leach-Bliley Financial Services Modernization Act of 1999; fa'atupe fa'aletupe fa'afesuia'i; tupe puipui; o le Tulafono o Fa'aonaponei i Luma o Oloa o le 2000; Alan Greenspan; ma Phil ma Wendy Gramm. Ae ua pa'u atu i le itu taumatau o Ann Coulter e fa'aolaina se ala faigofie moni e ala i le lavelave o tupe maua mai aitalafu, aitalafu aitalafu fa'amaonia, vaega, fefa'atauaiga fa'amautu, ma Thomson Financial League Tables. Ua fa'ailoa mai e lenei tama'ita'i agamalu le fa'apogai ma le fa'apogai o le fa'aletonu o le tamaoaiga o lo'o i ai nei: "NA LATOU TU'U LOU MOKESI I SE TO'ITIITIITIITIITIITIITIITI'A!"
I le lotolotoi o le cacophony, e tatau lava ona tatou mafaufau i ai a'a ma ta'a o lenei faʻalavelave i le taimi nei - aemaise lava i se tamaoaiga o Aferika i Saute o loʻo mafatia i le tele o foliga tutusa o tupe faʻatupe a Amerika (o le mataupu o le isi pepa i lenei faasologa). E le gata i lea, e leai se masalosalo o le tulaga tau tupe e tumau pea le totonugalemu i le auala o loʻo atinaʻe ai maketi o le lalolagi, ma o ia faʻalavelave e faʻalavelaveina ai le tamaoaiga, agafesootai, faaupufai ma le siosiomaga i le Lalolagi Lona Tolu. O le fa'avaeina o le fe'avea'i o se fa'ailoga o le loloto o fa'alavelave tau tamaoaiga e mana'omia ai fo'i le fa'atulagaina o tulaga fa'apolokiki. O sini autu ia o le vaega lona lua.
I le faia o lea mea, o le vaega lona tolu e mafai ai ona tatou mafaufau i le lua afa-loto ma le tasi le vaʻai mamao i le toe fuataʻiina o tupe a le lalolagi, mai luga. O taimi fa'atapula'aina e le fa'atagaina a'u e va'ava'ai le tele o fuafuaga mo le toe fuata'iga mo fa'ailoga vave o le fa'alavelave, i le fa'alapotopotoga tau tupe a Amerika ua pa'u. Nai lo lena, se'i o tatou toe su'esu'e le tele o fuafuaga mo le toe fuata'iina o mea tau tupe a le lalolagi ina ia maua ai le tulaga o le lalolagi. Muamua, o le soifuaga masani tulaga faagasologa o le mataupu o le Monterrey Financing for Development agenda i le 2002 na taitai atu ai i le 2005 i minisita o tupe a le G7 e ofoina atu ia lava le toomaga o aitalafu ina ia taofia ai le au nono mai - aemaise i Aferika - totogi uma le tele o totogi maualalo ma le maualuga o fua faatatau o tupe maua mai fafo. Ae ui i lea, o le aafiaga o ia pulega ogaoga i Matu e ala i le International Monetary Fund o le mafuaaga autu lea mo atunuu Latina Amerika (ma nisi o isi) toe totogi vave le IMF, ma faamataʻuina ana lava tupe maua. Faatasi ai ma nei malosiaga eseese o loʻo galue, e itiiti lava se ofo i le toe fuataʻiga multilateral. Lona lua, e le itiiti ifo ma le tasi le atunuu, Norway, na faia ni laasaga faʻamoemoe i luma (faʻataʻitaʻiga o le faʻafitia o le Faletupe a le Lalolagi ona o ana faʻatauvaʻa faʻatauvaʻa vai, ma le faʻaleaogaina muamua o nonogatupe vaʻavaʻa), ae o nei mea e 'afa loto ma feteʻenaʻi. Lona tolu, e mafai ona tatou liliu atu i se lisi sili atu ona manino mo le toe fuataʻiga, e le tusitala o le tamaoaiga o le tamaoaiga o Jane D'Arista i le taimi o Keynesian i le 1999. Ae leai se itumalo mo lenei poloketi na fausia i le amataga o le 2000s taua, ona o le vaega vaivai o le Iupeli i Matu ma faʻalavelave ae malosi vaega i Saute na maua i latou i le fa'atauva'aina, ma a'o fa'atalanoaina e le vaega o totoe o le fa'amasinoga fa'aitumalo mataupu e le'i vave ona popole i mea tau tupe - o le autu o le pepa lona tolu i lenei faasologa.
O le mea lea, e aunoa ma se mea e motusia ai le faʻalavelave ma leai ni faʻauluuluga faʻamalamalamaina ua sauni e faʻatalanoaina mafuaʻaga autu, e pei ona molimauina e le tapulaʻa o felafolafoaiga o faʻataʻitaʻiga tau tupe, e taua tele le faʻaleleia o se auala e sili atu le faʻaaloalo i luʻitau taʻutaʻua loloto i le faʻatau ma le faʻalauteleina o pisinisi. O mataupu o le a su'esu'eina i se pepa mulimuli ane e aofia ai le lu'itau i pulega fa'apisinisi fa'ava-o-malo i le tulaga o pateni o vaila'au ole AIDS ma toe fa'afo'i mo 'Aitalafu Mata'utia' ua mavae i pulega e pei o le apartheid. I le tulaga o mea tau tupe a tagata faatau, o le a tatou liliu atu i aafiaga e eseese ae felagolagomai e pei o le SA taulaga 'boycott bond' ma Mexico's 'El Barzon' gaoioiga. Ma le mea mulimuli, o le toe faʻamoemoe i pulega tau tupe a le lalolagi, taʻiala a le aufaipisinisi a le World Bank Bonds Boycott, aemaise lava le malosi i le amataga o le 2000s, o se isi auala e faʻavaivaia ai nisi o vaega sili ona le lelei o tupe a le lalolagi (le Bretton Woods Institutions), ae nai lo le faʻamalosia o tagata teu tupe fai se mea e sili atu ona aoga ia latou punaoa.
Aʻo leʻi tuʻuina atu le mataupu mo le faʻaleleia atili, ma sili atu ona mataʻutia, faʻasalalauga faʻavaomalo faʻalapotopotoga lautele, e tatau ona faʻamatalaina aʻa o le faʻalavelave.
2. Le faʻalavelave: aʻa ma taʻaloga, ma faʻamau ma suiga
E tusa ma le sefulu lua taimi taua e faʻailogaina ai le amataga o le faʻalavelave faʻaletupe o le lalolagi atoa ma lana faiga faʻavae, e taʻua o le tuʻuina atu o le neoliberalism i le lalolagi atoa:
• i le 1973, o le maliega a Bretton Woods i luga o fua faatatau o fesuiaiga o tupe a atunuu i Sisifo - lea mai le 1944-71, o le aunese auro na tauina i le US$35 ma tautua e taula ai isi tupe tetele - na malepelepe ina ua faamutaina e le US ana aitalafu totogi. e fai ma sui o le faaletonu o le tusa ma le $ 80 piliona, e mafua ai le maualuga o le tau o auro i le $ 850 / ounce i totonu o le sefulu tausaga, ma i le taimi lava e tasi, o le tele o atunuu Arapi na taʻitaʻia le faʻavaeina o le Suauʻu Faʻatau Atu Atunuu (OPEC) cartel, lea na siitia ai le tau. o le suau'u fa'atosina ma i le fa'agasologa o le fa'aliliuina ma fa'atotonugalemu le tafe mai o tagata fa'atau suau'u a le lalolagi i a latou teugatupe i le faletupe Niu Ioka ('petrodollars');
• mai le 1973, 'los Chicago Boys' o Milton Friedman - o le au ofisa Chilean talavou ma faailoga faafomai i mea tau tamaoaiga mai le Iunivesite o Chicago - na amata ona toe faʻafouina Chile i le maeʻa ai o le osofaʻiga a Augusto Pinochet faasaga ia Salvador Allende na filifilia faʻatemokalasi, e fai ma sui o le tiga o le fanau mai. o neoliberalism;
• i le 1976, na fa'ailoa mai ai e le International Monetary Fund lona malosi fa'atupula'ia e ala i le fa'amalosia o le fa'asao i luga o Peretania i le taimi na matua'i mana'o ai le vaega fa'aupufai a le malo mo se nonogatupe, e o'o lava i le taimi na tula'i mai ai Margaret Thatcher i le pule i le 1979;
• i le 1979 na tali atu ai le US Federal Reserve i le paʻu o le tālā ma le tau o le US e ala i le siʻitia tele o tului, ma faʻatupuina ai se paʻu ogaoga ma le faʻafitauli o aitalafu a le Lalolagi Lona Tolu, aemaise lava i Mekisiko ma Polani i le 1982, Argentina i le 1984, Aferika i Saute i le 1985 ma Pasila i le 1987 (i le mataupu mulimuli na mafua ai le faaletonu na tumau na o le ono masina ona o le malosi o le mamafa i le malo o Sarnoy e toe totogi);
• i le taimi lava e tasi, na suia ai le Faletupe o le Lalolagi mai le faatupeina o poloketi i le tuuina atu o fetuunaiga o fausaga ma fetuunaiga vaega (lagolagoina e le IMF ma le 'Paris Club' cartel of donors), ina ia mautinoa o tupe faasili o le a aumai mo le faamoemoe o le toe totogiina o aitalafu, ma i le igoa o le faia o atunuu ia sili atu ona tauva ma lelei;
• o le soona fuaina o le tala Amerika e fesootai ma le maualuga o le tului moni a le Fed na talanoaina i maliega aloaia i le va o malo taʻitaʻi lima na faʻaititia ai le tala i le 1985 (Louvre Accord), ae i le 51 pasene pa'ū i le yen, na manaʻomia ai se toe iloiloga i le 1987. (Plaza Accord);
• ina ua ova le tamaoaiga o Iapani i le taufaaiuiuga o le 1980s, o se pa'u o maketi i le 40 pasene ma se pa'u matuia o fanua na sosoo ai mai le 1990, ma e moni lava e oo lava i tului leaga leaga e mafai ona luluina Iapani mai se faasologa umi o pa'u;
• i le faaiuga o le vaitau o le 1980 ma le amataga o le 1990, na faʻaaogaina ai e Uosigitone se faasologa o auala tau faʻalavelave tau tupe - e pei o le US Treasury's Baker ma Brady Plans - ina ia faʻaumatia (faatasi ai ma lafoga lafoga) vaega o le $ 1.3 miliona i le lalolagi lona tolu e ono lamatia. aitalafu e mafua mai i Niu Ioka, Lonetona, Frankfurt, Zurich ma Tokyo faletupe na faʻaalia i Amerika Latina, Asia, Aferika ma Europa i Sasaʻe (e ui lava e ui i le faʻasalalauina o tupe gau a faletupe, na faʻateʻaina aitalafu i tagata nono);
• i le faaiuga o le 1987, o faʻalavelave i Niu Ioka ma Chicago maketi tau tupe (e leʻi tupu muamua talu mai le 1929) na vave faʻaumatia ma se folafolaga o le le faʻatapulaʻaina o tupe a Alan Greenspan's Federal Reserve, o se filosofia lea na faʻatagaina ai le faʻaola o le Savings and Loan industry ma eseese. faletupe faapisinisi tetele (e aofia ai le Citibank) i le faaiuga o le 1980s e ui lava i le pa'u o le tamaoaiga ma le matuia o le faaletonu o fanua i le amataga o le 1990s;
• faapena foi i le 1998, ina ua gau le faitau piliona o tupe teu faafaigaluega i Rusia, le New York Fed na faatulaga se fesoasoani, ona o le faiga o tupe a le lalolagi. sa i ai i tulaga lamatia maualuga;
• amata mai Mekisiko i le faaiuga o le 1994, o le pulega a le US Treasury i le ogatotonu ma le faaiuga o le 1990s 'faʻalavelave faʻafuaseʻi' na toe faʻamalosia ai le austerity i le Lalolagi Lona Tolu aʻo ofoina atu isi faʻaola mo le au teu tupe teufaafaigaluega o loʻo faʻaalia i itulagi ma atunuʻu eseese - Europa i Sasaʻe (1996) , Taialani (1997), Initonesia (1997), Malaysia (1997), Korea (1998), Rusia (1998), Aferika i Saute (1998, 2001), Pasila (1999), Turkey (2001) ma Atenitina (2001) na fa'afuase'i ona gaogao tupe fa'aagaaga ona o le taufetuli; ma
• fa'aopoopo i le tamaoaiga tele o le US (fa'atasi ai ma fa'amaumauga o fefa'ataua'iga, tupe faavae ma tupe fa'aletonu) o lo'o fa'apea ona fa'ailoa mai le tele o mea fa'aletonu - e pei o le dot.com stock market (2000) ma fanua fa'atau (2007) bubbles - o sosaiete sili ona tele a Asia. , Saina ma Initia, na pikiina le faʻavaivai i mea faʻavaomalo ma manaoga o tagata faʻatau i le 2000s, ae leai se faʻalavelave mamafa ma feteʻenaʻiga i tausaga a sau e lamatia ai tupe a le lalolagi, faʻatulagaina geopolitical ma le faʻaleleia o le siosiomaga.
Ua na'o se lisi lea o mea tetele na tutupu e atagia ai le vevesi ma le pa i nisi taimi. O le taua i lenei tala o le togafitiga o faʻafitauli e leʻi tutusa lava i'uga tonu i le tulaga lautele o le volatility. O se tasi o mafuaʻaga o le paleni leaga o malosiaga na aliaʻe mai le tele o faiga faʻapolokiki i nofoaafi i le vaitaimi lava e tasi. O se fa'amaumauga o suiga fa'a-geopolitik talu mai le vaitau o le 1970 o le a fa'amamafaina ai le itiiti ifo ma le fa atina'e tetele:
• le faatoilaloina o le US i le 1975 e le Vietnamese guerrilla Army, lea na faaitiitia ai le naunau o tagata lautele o Amerika e faaaoga ana lava vaegaau e faatumauina ai aia i fafo;
• o le pa'u o le Soviet bloc i le amataga o le 1990s, ona o se taunuuga o le faaletonu o le tamaoaiga, aitalafu mai fafo, pulega le tulafono ma le faatupulaia o faiga faatemokalasi;
• Taua i Sasa'e Tutotonu i le vaitau atoa, ma e masani ona pulea e Isaraelu o se malosiaga faaitulagi mai le taua i le 1973 ma Aikupito (e ui i lona toilalo i Lepanona i le 2006); ma
• le tula'i mai o Saina ose tagata tauva malosi i Sisifo (i tulaga fa'apolokiki fa'apea fo'i le tamaoaiga) i le vaitau o le 1990-2000s.
Ua na'o le pito sili ona maualuga o atina'e taua o le geopolitical, ma tu'u ai le na'o le malosi sili i lo latou ala mai, ae o le tasi e sili atu le maualalo o tulaga o le fa'atulafonoina, masalosalo fa'afitafita ma aganuu, fa'agesegese le tuputupu a'e o le tamaoaiga, maualuga atu le mativa ma le le tutusa, ma matua fa'aitiitia le mautu tau tupe o le tolu tolu o seneturi ua mavae. Tasi itu taua o le tauiviga i le va vasega e feso'ota'i ma nei atina'e o le fa'aitiitia o le galuega fa'alenu'u a le Lalolagi Lona Tolu ma se suiga tele i le malosi o vasega, e ese mai le fa'agaioiga o tagata faigaluega na fa'atuputeleina i le fa'ai'uga o le 1960s, agai atu i le laumua ma vasega maualuluga.
I le faasologa, o isi taimi taua na fesoasoani e faʻamalamalamaina le vaeluaga, polarized vaega faaupufai talu mai le 1970s e aofia ai mea nei:
• na taunu'u mai faiga fa'atemokalasi aloa'ia i vaega tetele o le lalolagi – Europa i Saute i le ogatotonu o le 1970, le Cone o Latina Amerika i le vaitau o le 1980 ma le isi vaega o Amerika Latina i le vaitau o le 1990, ma le tele o vaega o Europa i Sasa'e, Asia i Sasa'e ma Aferika i le taimi o le amataga o le vaitau o le 1990 - o se vaega e ala i aia tatau a tagata / tagata lautele ma tauiviga faatemokalasi tele ma o se vaega e ala i le toe fuataʻiga pito i lalo - ae talu ai na tupu lenei mea i se tulaga o le tamaoaiga i Amerika Latina, Aferika, Europa i Sasaʻe, Filipaina ma Initonesia, o le taimi mulimuli ane na masani ai. fa'aalia i le le mautu, lea na 'tuuina atu ai e le au fa'atonu aitalafu i tagata temokalasi' (e pei ona ta'ua e le Iupeli i Saute o le fa'afitauli) o ē na fa'amalosia e fa'atupu le fa'asao i luga o latou tagata, ma o'o atu ai i le vevesi faifai pea;
• o le pa'u o faiga fouvale a le Lalolagi Lona Tolu - ina ua mae'a suiga i Nicaragua, Iran ma Zimbabwe i le 1979-80 - na fa'atopetope ona o osofa'iga manino a le malo o Amerika i le vaitau o le 1980 i Granada, Nicaragua, Angola ma Mozambique (o nisi taimi sa'o ae masani lava sui), fa'apea fo'i ma le fa'asa'olotoga i El Salvador, Palesitina (e ala atu ia Isaraelu) ma Kolomupia, fa'apea fo'i ma pulega a le au fa'atau a le CIA i Panama ma Iraki, o lea na lafo atu ai fa'ailo i malo o le Lalolagi Tolu ma o latou sitiseni ia aua ne'i se ese mai tulafono a Uosigitone;
• ina ua maeʻa Vietnam, o le faʻaumatiaga mulimuli ane a le US i Lepanona i le amataga o le 1980s ma Somalia i le amataga o le 1990s (na sosoʻo ai ma Afghanistan ma Iraq i le ogatotonu o le 2000s) na suia ai le faʻamamafa o le Pentagon ma le NATO i le pomu maualuga. , lea na faʻamaonia mo sina taimi aoga i tulaga e pei o le 1991 Gulf War (manumalo mautinoa e le US i le taimi o osofaiga a Iraq i Kuwait), o le Balkans i le faaiuga o le 1990s, le faatoilaloina o le pulega a Taliban a Afganistan i le 2001 ma le amataga o le tuliesea o Saddam. Hussein i Iraq i le 2003;
• o le 1989-90 o le paʻu o le Soviet Union na i ai ni taunuuga tetele mo sootaga malosi i le lalolagi atoa ma faiga i North-South, e pei o le totogiina o fesoasoani a Sisifo i Aferika, mo se faataitaiga, na vave ona paʻu i le 40 pasene ona o le faʻaumatiaina o le tauvaga lagolago muamua o le Cold War (seia oʻo i le toe tula'i mai le fiafia o Saina i Amerika Latina ma Aferika i le vaitau o le 2000);
• o le faʻamalosia o le lotogatasi faʻapolokiki a Europa na mulimulitaʻia ai le tuʻufaʻatasia o kamupani i totonu o le European Economic Community, ona o le feagaiga a Maastricht i le 1992 na faʻamautinoa ai se tupe masani (sei vagana ai le pauna Peretania lea na faʻaumatia e le au taumatemate aʻo leʻi auai i le sone Euro), ma o maliega mulimuli ane na faʻavaeina ai le malosi o faiga faʻapolokiki. fegalegaleaiga, i se taimi o le tele o vaega faaupufai faatemokalasi a Europa na liliu neoliberal i aoaoga ma sui palota i le va o le conservative ma le ogatotonu-taumatau tulafono, i le tulaga o le telegese o le tuputupu aʻe, maualuga le leai o se galuega ma le faatupulaia o mafaufauga o tagatanuu le fiafia;
• fete'ena'iga faifai pea o le 1990s i 'Fa o le Lalolagi' le manuia o setete na mafua ai le 'auala alofa' i Sisifo ma tulaga eseese o le manuia, i Somalia (i le amataga o le 1990s), Balkans (1990s), Haiti (1994), Sierra Leone (2000), Cote d'Ivoire (2002) ma Liberia (2003), e ui lava o isi nofoaga i totonu o Aferika tutotonu - Rwanda i le 1994 ma talu mai lena taimi Burundi, i matu o Uganda, le itu i sasae o le Democratic Republic of Congo, Somalia ma Sudan's Darfur region - ua molimauina le tele o miliona maliu, e na'o (e le'i aoga) fa'aitulagi ae le'o fa'apapalagi;
• o le osofaʻiga i le 2001 i le World Trade Center i Niu Ioka ma le Pentagon e lata ane i Uosigitone (na sosoo ai ma osofaʻiga i Initonesia, Madrid ma Lonetona) na faʻaalia ai le faʻateleina o feteʻenaʻiga i le va o malosiaga i Sisifo ma tagata faʻa-Isalama, ma mulimuli ai pomu muamua a US i Kenya. , Tanzania ma Yemen lea na maua ai le taui a Amerika e faasaga i sini faʻa-Islam i Sudan (o le mea moni, o se fale gaosi vailaʻau) ma Afghanistan i le 1998 ma Yemen i le 2002; ma
• o le amataga o le ogatotonu o le 2000 o le tulaʻi mai o vaega faaupufai agavale i Amerika Latina e aofia ai suiga tetele i Venesuela (1999), Bolivia (2004) ma Ekuatoa (2006), faʻapea foʻi ma le liliu ese mai faiga faʻavae tau tamaoaiga mama i Pasila, Atenitina, Iurukuei ma Chile, ma sa auai i le ogatotonu o le 2000s i Europa e ala i le tuʻufaʻatasia tuʻufaʻatasia i Nouei ma Italia.
O lenei lisi o taimi faʻapolokiki e le tatau ona faanenefuina isi faiga taua e foliga mai na faʻatasi ma i latou:
- suiga agafesootai ma aganuu, e aofia ai postmodernism, le 'sosaiete feso'ota'iga', fa'avasegaina o tagata ma le toe fa'atulagaina o aiga;
- tekonolosi fou na aumaia e felauaiga, fesoʻotaʻiga ma faʻasologa o komepiuta;
- fa'alavelave tetele tau le siosiomaga e aofia ai suiga o le tau, fa'alavelave fa'alenatura, fa'aitiitiga o faigafaiva ma fa'ateteleina le utiuti o le suavai; ma
- fa'ama'i fa'alesoifua maloloina, pei ole AIDS, Bovine Spongiform Encephalopathy, anthrax, mamapala e tetee i fualaau faasaina ma le malaria, ma'i tigaina o le manava ma le fulū avian.
I le malo o talitonuga le taua o nei polarizing mea tutupu ma faiga e le mafai ona soona taʻua. E le gata i lea, talu ai ona o le tulaʻi mai o filosofia neoliberal ma neoconservative (muamua 'modernization' ma colonialism), sa i ai i nisi taimi o teteega mataʻina e amata mai le Islamic fundamentalism ma le toe faʻafouina o le Third World Nationalism, i le Post-Washington Consensus ma le 'pulega faʻavaomalo' fuafuaga toe fuataʻi, i le lalolagi atoa. tete'e o le fa'amasinoga tonu.
Afai tatou te talia lenei faʻasologa o taimi ma fesoʻotaʻiga malosi e fesoʻotaʻi ma le faʻaalia o faʻalavelave tau tamaoaiga ma suiga faʻapolokiki, e pei ona taʻua i luga, ona mafai lea ona tatou mafaufau i se isi laʻasaga i galuega faʻapitoa, e taʻua o le faʻatulagaina o se 'vaega o malosiaga' faʻatulagaina i se faʻataʻitaʻiga matrix. o talitonuga fefinauai i totonu o le Fa'aopoopoga, fa'amanino tulaga, fete'ena'iga i totonu, fa'alapotopotoga autu ma fa'ata'ita'iga uiga lelei. Ona mafai ai lea ona tatou fesili pe sili ona talafeagai o faʻaaliga a D'Arista, e taʻua o le evolusione o le taimi nei. fa'alavelave i le tamaoaiga fa'apolokiki o le lalolagi ma geopolitics toe fo'i atu i se seti sili atu ona mautu, va'aia, manuia ma tutusa fa'asoa fa'apolokiki-tamaoaiga, e pei ona i ai i le taimi lata mai o le Taua i le kuata-seneturi (1945-70). Fa'atasi ai ma le fa'amoemoe e toe fa'afo'isia lea paleni na tu'uina atu ai e D'Arista ni talosaga se tolu mo le toe fa'atulagaina, i totonu o se tusitusiga a le 1999 Financial Markets Center.
A'o le'i tautalagia nei mea, ou te fa'aopoopoina na'o se tala e uiga i le mafua'aga o fa'alavelave tau tupe o lo'o a'afia ai le tamaoaiga o le lalolagi, lea ou te manatu e feso'ota'i ma tulaga fa'aletonu o le lalolagi. fa'aputuina tele. O le mafuaaga autu o le faaauau pea o le neoliberal-neoconservative fusion, e ui lava ina ua faateteleina feeseeseaiga i sootaga tau tamaoaiga, o le manuia o bailouts, e pei ona tatou vaaia i le taimi nei ona o le pepesi o le maketi mokesi. Fa'alavelave sui auala na sili atu ona faʻapitoa talu mai le vaitau o le 1930 na faʻamalo ai maketi tau tupe, faʻalavelave tau fefaʻatauaʻiga, Paʻu Tele o le Tamaoaiga ma e oo atu i le 1939 na liliu atu ai le malo i osofaiga faʻaauupegaina. E oo atu i le 1936, o nei tulaga na faamalosia ai John Maynard Keynes e tusi lana tusi Theory General, lea na fautuaina ai le tele o le fa'alavelave a le setete ina ia fa'ateleina le malosi fa'atau. O le eseesega i aso nei, o ia faafitauli ogaoga ua alofia, tele lava siitia fa'aitiitiga o tau - o le mea lea na ta'ua e Joseph Schumpeter o le 'fa'aleagaina fa'atupuina' - i taimi uma e lua (e ala i le faiga fa'aaitalafu) ma avanoa, fa'apea fo'i ma le 'fa'aputuina e ala i le fa'ate'aina'. O le mea moni, na tula'i mai ni fa'alapotopotoga fou e fa'afaigofie ai lenei mea, e ta'ua o le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi lea na mafai ona fa'aliliu mea i aso anamua (1830s, 1870s, 1930s) na faaletonu, i le toe fa'atulagaina (Ata 1).
Ata 1: Fa'aletonu aitalafu a le Malo, 1820-1999
Punaoa: Barry Eichengren i le World Bank's Global Finance Tables, Washington DC, 2000.
O le mea lea e tusa ai ma aitalafu a le Lalolagi Lona Tolu (o se tasi o le tele o mea tau tupe talu mai le amataga o le 1970s), o le suiga autu mai le pule o le aufaipisinisi o le lalolagi o le mafai lea e le Bretton Woods Institutions ona toe faʻatulagaina aitalafu, ina ia faʻatuai ai le faʻamamāina talafeagai o le tamaoaiga o loʻo fesoʻotaʻi. fa'atasi ai ma fa'avae tupe fa'atatau. O le mea lea o le fa'aletonu ma le fa'alavelave tau tupe a le Bretton Woods Institutions o le a avea ma se tasi o vaega o le fuafuaga lautele o le taulimaina o aitalafu. I le tulaga lautele, i tua atu o le fa'ata'ita'iga faigofie o le fa'aitiitia o aitalafu, e mafai ona tatou faia ni finauga se fa e fa'atatau i suiga tau tupe ma le malosi fa'aagafesootai, e manatu 'mai luga'.
1. o le tulaga tumau i le faaiuga o le seneturi 20 o le tele o tupe faavae - e pei ona molimauina i le tele o le tele o maketi, faʻaititia le siʻitia o le GDP o tagata taʻitasi, ma le paʻu o tupe maua a kamupani - na suia ma faʻaitiitia ('siitia ma faʻalavelave' faʻafanua ma faʻaletino) i le tau o le sili atu ona ogaoga vevesi ma le tulaga tau maketi i masina ma tausaga oi luma;
2. o le fa'aitiitia le tumau o tulaga fa'alavelave e ala i le fa'ateleina o aitalafu ma gaioiga tau maketi tau tupe ua i'u ai i le fa'alauteleina o 'tupe fa'aletupe' – ae maise i fanua fa'atau ma isi maketi taumatemate e fa'avae i luga o fa'amatalaga pepa fefa'ataua'iga o tupe faavae ('derivatives') - i tua atu o le gafatia o le gaosiga e fa'afetaui tulaga taua o pepa;
3. O suiga fa'afanua i le gaosiga ma mea tau tupe o lo'o fa'aauau pea ona fa'atupuina le fe'avea'i o le tamaoaiga ma fa'alavelave fa'aitulagi fa'alotoifale, e mafua ai le le tutusa i tupe ma maketi fa'apea ma le fa'amalosi e 'tu'u fa'atasi ai maketi ma vaega e le o ni maketi o sosaiete ma le natura i le sailiga o tupe maua toe fa'aleleia; ma
4. O lo'o fa'aogaina e tupe faavae le malosi e feso'ota'i ma mea faigaluega fa'aletonu e lua (feso'ota'iga fa'aletino ma fa'aleaganu'u) o lo'o i luga e toso mai ai tupe fa'asili mai vaega e le o ni maketi (si'osi'omaga masani, tagata faigaluega e le totogia, tama'ita'i), e ala i faiga fa'amalosi fa'aopoopo mai le tamaoaiga. biopiracy ma le tu'ufa'atasiga i le fa'alolotoina o le fa'alagolago i galuega a fafine e le'i totogia mo le toe gaosia o aiga i se fa'agasologa fa'atuputeleina o femalaga'iga faigaluega mamao.
A uma ona faatulaga le tulaga, o le a la le mea e fai? I le isi vaega, e tolu auala eseese o loʻo iloiloina: o i latou o loʻo i ai nei powerbrokers; o i latou o Nouei (le itu agavale o le itu i Matu ma le malo fa'ava-o-malo i suiga tau tupe), ma i latou o Jane D'Arista i lana lipoti taua i le 1999 Financial Markets Center.
3. O ai suiga – Monterrey, Nouei, D'Arista?
O le sefulu tausaga talu ai, talu mai le faʻalavelave a Asia i Sasaʻe, na molimauina le toe faʻafouina o felafolafoaiga faʻapitoa e uiga i le toe fuataʻiina o faiga tau tupe a le lalolagi. E masani lava, o fa'alapotopotoga fa'avae o lo'o mafaufau i suiga laiti e tele lava mo le fa'atulafonoina ma le toe fa'aopoopoina, nai lo le fofo moni o fa'afitauli. Ae ui i lea, o se tasi atunuu, Nouei, ua fautuaina ni suiga loloto mo sootaga tau tupe a North-South, ma amataina i luga o se meaʻai. Ma le mea mulimuli, o manatu o Jane D'Arista e uiga i faʻalapotopotoga fou e mafai ona faʻafefiloi i le faiga tau tupe a le lalolagi e tatau ona mafaufauina.[1]
I le aai Mekisiko o Monterrey ia Mati 2002, le Fono a Malo Aufaatasi mo Atinae (FFD) o le ulua'i avanoa tele fa'ava-o-malo e fa'asa'o ai maketi tetele o le lalolagi talu mai fa'alavelave mata'ina i le fa'ai'uga o le 1990s o fa'alavelave tau maketi. Minisita o Tupe a Aferika i Saute Trever Manuel ma muamua Ifaʻaogalagi MOnetary Fund pule faatonu Michael Camdessus[2] o sui fa'apitoa a le UN Secretary General Kofi Annan i lea fonotaga. O le sa avea muamua ma peresitene o Mekisiko Ernesto Zedillo na pulea lelei le faagasologa, e ui lava o le lima tausaga a le Yale-tolenied neoliberal economist i Mexico City sa iloga ona o le taofiofia, le manuia o le puleaina o le tamaoaiga, ma le iʻuga o lana pati 85-tausaga pulega leaga. Na tofia Zedillo e avea ma ana faufautua autu (ma le tusitala o pepa) John Williamson o le Washington-based Institute for International Finance, o se tane mafaufau e faʻatupeina e le tele o faletupe faʻapisinisi i le lalolagi.
I se faapuupuuga, o se nofoaga mo le talaʻiga i tagata liliu mai, e pei ona atagia mai i le faamaoniga a Manuele o le tuʻufaʻatasia. i le taimi o lana lauga maualuga i le aufaipisinisi na potopoto i luga o le laina o le konafesi: 'O faiga faapaaga a le malo ma le tumaoti o ni meafaigaluega taua tele mo malo ma le vaega tumaoti, aua latou te saunia se auala fou e tuʻuina atu ai auaunaga a le malo i se tau-lelei. faiga.'[3] I tua i Aferika i Saute, o ia PPP na toetoe lava a le manuia, mai le vaaiga a tagata faigaluega ma tagata faʻatau, ma o nisi taimi o pisinisi, i vai, tumama, eletise, fesoʻotaʻiga, falemeli, vaomatua, ea ma auala felauaiga, taulaga ma auala.[4] Ia Aukuso 2001 ma Oketopa 2002, na faia ai e le faalapotopotoga autu o le aufaipisinisi, Cosatu, ni aso se lua o le nonofo ai e faasaga i paaga tumaoti e aofia ai auaunaga taua a le malo.. Na latou taulaʻi ia Manuel, e ui i Monterrey na te leʻi taʻua ai nei faʻafitauli, e tusa lava pe faʻamaonia, pe na te leʻi ioeina le faʻaauau pea ona le mafai e lana malo ona ausia tupe maua mai le faʻatau atu o aseta a le setete.
E ui o le lipoti mulimuli a Monterrey na fesoasoani Manuele e faʻatautaia le konafesi o loʻo i ai ni faʻamatalaga fiafia, e faʻalauiloaina naʻo le masani. fuafuaga. O fa'aletonu o le ODA ma aitalafu i fafo na manatu o le fa'alavelave tele, ae o le fa'aletonu o tupe a le lalolagi, a'o fa'ailoaina o se fa'afitauli, e le'i feso'ota'i manino i sini tau atina'e. O le ausia o sini autu o le Meleniuma o le a tau $54 piliona i le tausaga, e tusa ai ma le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi.[5]Na matauina e le lipoti 'le tele o faaletonu i punaoa e manaomia e ausia ai sini o atinae ua malilie i ai faavaomalo.'[6] ae na lagolagoina ai le Highly Nobted Poor Countries (HIPC), e avea o se 'avanoa e faʻamalosia ai faʻamoemoega o le tamaoaiga ma taumafaiga faʻaitiitia le mativa a atunuu o loʻo faʻamanuiaina.' O le Pa'aga Fou mo le Atina'eina o Aferika o loʻo iai se faʻamaoniga tutusa o le HIPC.[7] Na fautua Manuele e faapea, 'ia faatupeina atoa le HIPC Trust Fund, ma o lena aiaiga ua faia mo le topping-up pe a faate'ia tele le aafiaga i le faatumauina o aitalafu a atunuu,' e peiseai o le polokalame ua faamalieina.[8]
I totonu o le tausaga o Monterrey, le Faletupe o le Lalolagi na ioeina nisi o mea sese a le HIPC. Na faamalosia le Faletupe e talia faitioga ua leva e faapea o lana aufaigaluega 'sa matua mautinoa lava' e uiga i le gafatia o atunuu e toe totogi i lalo o le HIPC, ma o fua faatatau o tupe maua mai fafo na matua le saʻo, ma mafua ai ona le ausia e le afa o atunuu o le HIPC o latou tulaga maeʻa. .[9]E ui ina sa lagolagoina le HIPC e le au fa'alauiloa NGO e pei o le Jubilee Plus, ae o se fa'aaliga mai le amataga. Na ioeina e le vaega o lobby London, 'E tusa ai ma le uluai faasologa o le HIPC, e 21 atunuu sa tatau ona pasia atoatoa le fuafuaga a le HIPC ma maua le aofaiga atoa o le faalēaogāina o aitalafu e tusa ma le $34.7 piliona i le tau aofaʻi. O le mea moni, e na o le valu atunuu ua pasia le Completion Point, i le va o i latou na maua le faaleaogaina o aitalafu e $11.8 piliona.'[10]
Faaopoopo i ai ni nai fesoasoani a isi atunuu e ala i le Paris Club ($14 piliona) ma o le aofaʻiga tele o le toomaga o aitalafu ona o le faamalositino 1996-2003 e na o le $26.13 piliona. O loʻo tumau pea le sili atu i le $2 trillion o aitalafu a le Lalolagi Lona Tolu lea sa tatau ona faʻaleaogaina, e aofia ai e le gata o atunuu o le HIPC ae faʻapea foi Nigeria, Argentina, Pasila, Aferika i Saute ma isi aitalafu tetele e le o manatu e sili ona aitalafu pe matitiva i le lauga masani. Le leai o O aiaiga tau tupe mo le HIPC i laumua i sisifo o lo'o atagia mai ai le loloto o le tete'e i le toomaga o aitalafu ma, masalo, o le iloa o lo'o i ai le taua o le fa'aaogaina o aitalafu e avea o se auala e fa'atumauina ai le pulea o le tamaoaiga o le Lalolagi Tolu. ole HIPCan i le 1996, ma i le faaiuga o le 1999 na faʻatasi ma le toe faʻaigoaina o le filosofia fetuunaiga faʻavae: Poverty Reduction Strategy Papers (PRSPs). I le silia ma le lua tausaga mulimuli ane, i Monterrey, na taʻu atu ai e Manuel i uso a minisita o tupe e faapea o PRSPs o 'se meafaigaluega taua mo atunuu atiaʻe e faʻaitiitia ai a latou aitalafu... O se PRSP mae'ae'a ma aoga e mana'omia ai le taimi, alagā'oa ma tomai fa'apitoa.' Sa ia fautua mai le Bretton Woods Institutions faateleina la latou matafaioi, ia 'tuuina atu fesoasoani faʻapitoa e faʻafetaui ai na luitau patino.'[11]
E ese le va'aiga a tagata fa'aagafesoota'i lautele. O le tetee atu i fetuunaiga o fausaga na faateleina i le Lalolagi Lona Tolu, o nisi taimi i le tulaga o 'IMF vevesi.' Lipoti faaletausaga i le World Development Movement's Setete o Unmapu fa'asologa e aofia ai le tele o atunu'u ma le faitau selau o fa'alavelave IMF. I Aferika, mo se faataitaiga, anti-neoliberal tetee na valaauina e tamaiti aoga, faiaoga ma tausimai i Angola; tagata faigaluega a le malo i Benin; faifaatoaga, tagata faigaluega eletise ma faiaoga i Kenya; tagata faigaluega a le malo i Morocco; tagata soifua maloloina i Niger; o le fa'apotopotoga autu a iuni, e aofia ai leoleo ma tagata faigaluega a le malo, i Nigeria; fa'alapotopotoga fa'alaua'itele ma galuega fa'atulagaina i Aferika i Saute; ma tagata fa'atau faletupe ma iuni fefa'ataua'iga i Zambia. E pei ona maua e le World Development Movement, o le suiga fou o le fetuunaiga o fausaga e leʻi faaseseina ai i latou na afaina: 'Ua le mafai e PRSP ona alu ese mai le maketi saoloto a le IMF.' O le lipoti e aofia ai le 2002 na faaalia ai e faapea:
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo