I se faʻamatalaga na faʻasalalau muamua e ala i luga o le upega tafaʻilagi Telesur, "The BBC and the Rwandan Genocide,"[1] Na tusia lelei e le Polofesa Lagolago a le Iunivesite o York Justin Podur e uiga i le tala lata mai a le BBC 2, "Rwanda's Untold Story,"[2] o se pepa e susulu. O se malamalama taua e le gata i le matafaioi a le faipule o Paul Kagame ma lona Rwandan Patriotic Front (RPF) i taimi uma o le toto toto na tutupu i le 1994 ma le silia ma le 20 tausaga talu mai lena taimi, ae faapea foi i luga o le talafaasolopito masani o le "Rwandan genocide."
O le BBC 2 e tele lava ina faia lenei mea e ala i le tuʻuina atu o le ea i faʻamatalaga faʻamatalaga masani e faʻaititia i totonu o le aufaasālalau. Faatasi ai ma i latou nei o Theogene Rudasingwa ma Kayumba Nyamwasa, sa avea muamua ma tagata maualuga Kagame acolytes ua faamalosia nei e nonofo i le tafeaga mo le tetee i lana pulega ma tuuto atu i lona pa'ū. O le isi o Aloys Ruyenzi, o se tasi sa avea muamua ma sui o le leoleo patino a Kagame, na ia faamatalaina mea na ia faalogoina i se fonotaga i le va o Kagame ma lana aufaigaluega vavalalata lea na tuuina atu ai e Kagame le poloaiga mo le fanaina o le vaalele Falcon 50 a le Peresetene Rwanda o Juvénal Habyarimana ia Aperila 6, 1994. , le mea na tupu na faʻaaoga e Kagame e faʻalauiloa ai le osofaʻiga mulimuli a le RPF e faoa ai le malosi o le setete i Rwanda.
Ae o le isi o Carla Del Ponte, o le sa avea muamua ma loia sili i le International Criminal Tribunal for Rwanda (ICTR), o loʻo faʻamatalaina le faʻamaloloina o ia mai lana galuega i le 2003 ona o le tatalaina o se suʻesuʻega i solitulafono a le RPF ona teena ai lea o faʻasalaga mai le Iunaite Setete ma Peretania e faamutaina. Ae o le isi sa avea muamua ma sui o le FBI e tetee atu i faiga faatupu faalavelave James Lyons, o le sa avea ma Ta'ita'i o Suesuega i le ICTR; Na taʻu atu e Lyons i le BBC 2 e faapea i le 1996-1997, na fausia ai e lana 'au ni punaoa mautu e faapea o Kagame na nafa ma le fasioti tagata a Habyarimana, ae na o le ICTR Chief Prosecutor Louise Arbor na te faatonuina le tapunia o suesuega ma faʻaumatia faʻamaoniga.
Faatasi ai ma isi malo, o le tagata aʻoga iloga Belgian Filip Reyntjens, o se tagata tomai faapitoa i le talafaasolopito o le Vaituloto Tele i Aferika tutotonu; Fai mai Reyntjens sa'o i luga o mea pu'eata na te manatu ia Kagame o le "solitulafono taua i le taimi nei." E le gata i lea, o le alii Peleseine Colonel Luc Marchal, o se tasi sa avea muamua ma sui maualuga o le Misiona Fesoasoani a Malo Aufaatasi i Rwanda (UNAMIR) ma le matafaioi mo le laumua o Kigali. Ma, atonu e sili ona taua i mea uma, o le BBC 2 o loʻo tuʻuina atu se vaega tele o ana pepa faʻamaumauga i le galuega a polofesa Amerika e toʻalua i le Iunivesite o Michigan, Allan Stam ma Christian Davenport, oe mai le 1998 na faia suʻesuʻega taua i Rwanda, ma o ē na fa'atupuina le tele o fa'auigaga mamana ma fa'atupu fa'aoso e uiga i le mea moni na tupu i Rwanda i le 1994.[3]
I lana iloiloga, ua tuʻuina atu e Podur ni parakalafa e suʻesuʻe ai metotia faʻatauvaʻa na faʻaaogaina e le tusitala o Gérard Prunier, Reyntjens, Davenport ma Stam, ma isi e faʻatatau i le fua o le fasioti tagata i Rwanda i le 1994 faʻapea foʻi ma le ituaiga tagata na afaina. Sa matou faia foi lea lava galuega i aso ua mavae,[4] ma ua toe faia foi i se tusi o le a faaulutalaina. Tumau Pepelo: Le Fasiotiga Tagata a Rwanda i le Faiga Faasalalau, 20 Tausaga Mulimuli ane (The Real News Books).
O le mea e ofo ai, o Podur e tuʻu ese ai a tatou taumafaiga ae leai se tasi o isi. Matou te iloa lenei mea uiga ese, aʻo matou vaʻavaʻai vavalalata i metotia a Davenport ma Stam, o fetu e lua o le BBC 2 documentary.
I se tasi o fefaʻatauaiga taua i le va o Jane Corbin, le BBC 2 presenter, ma Allan Stam, matou te aʻoaʻoina (mai le 29:40 faʻailoga o le Vimeo kopi o le pepa faʻamaumauga i luga):
Jane Corbin: Ua talia lautele e tusa ma le miliona tagata Rwanda na maliliu i le fasiotiga tagata i totonu o le tolu masina, ma fai mai le malo e sili atu i le 90 pasene o Tutsis. Ae o nisi tagata aʻoga e fesiligia lenei faʻamatalaga aloaia.
Allan Stam: Sa faia sauaga i le 1994 e toetoe lava o itu uma, ma tagata uma na auai i lenei taua, ma le malepelepe o le faatulagaga lautele. Na tupu faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma e faitau selau afe tagata na maliliu e aunoa ma se faʻamoemoega faapitoa.
Jane Corbin: O faamaumauga o le faitau aofaʻi i le taimi o le fasioti tagata ma i tausaga faʻalavelave muamua e leʻi faʻatuatuaina i taimi uma. Ae fai mai le au aʻoga Amerika na latou faʻaogaina faʻamaumauga sili ona saʻo o loʻo maua.
Allan Stam: Afai e miliona tagata na maliliu i Rwanda i le 1994-ma e mautinoa lava e mafai-e leai se auala e mafai ai ona avea le toatele o i latou o Tutsi.
Jane Corbin: E faapefea ona e iloa lena mea?
Allan Stam: Aua e le lava Tutsi i le atunuu.
Jane Corbin: Na fuafuaina e le au aʻoga e 500,000 Tutsi aʻo leʻi oʻo i le feteenaiga i Rwanda; 300,000 na faasaoina. O lenei mea na taʻitaʻia ai i latou i la latou faaiuga faʻaiʻuga mulimuli.
Allan Stam: Afai na maliliu le miliona tagata Rwanda, ma o le 200,000 o i latou o Tutsi, o lona uiga e 800,000 o i latou o Hutu.
Jane Corbin: O le faafeagai atoatoa lena o le talitonuga o le lalolagi na tupu i le fasiotiga tagata a Rwanda.
Allan Stam: O mea e talitonu i ai le lalolagi, ma mea moni na tupu, e matua ese lava.
I foliga uma, o Podur e alofa i lenei manatu; matou te iloa e le ponā.
O nisi o mea taua e manaʻomia ona amanaia o le faitau aofaʻi o Rwanda i le amataga o Aperila 1994, pasene o le faitau aofaʻi o Hutu poʻo Tutsi, e toʻafia tagata Rwanda na fano mai ia Aperila 6 e oʻo atu i le faaiuga o Iulai, 1994, ma e toafia Na sao Hutu ma Tutsi mai le faamasaa toto. Davenport-Stam e fai lava si fetuutuunai i mea uma sei vagana ai le tasi o nei mea (ie, o le numera o tagata Tutsi o loʻo sao, lea latou te tuʻuina i le 300,000[5]), ona o suiga e mafai. A uma mea uma, o la latou galuega o loʻo faʻamalosia, nai lo le dogmatic.
Sei o tatou faʻaogaina le Davenport-Stam methodology i se mea sili atu.
I lana Lipoti ia Setema 1993 i le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi e faavae i lana misiona suʻesuʻe i Rwanda ia Aokuso o lena tausaga, na tusia ai e le Canadian Lieut.-General ma mulimuli ane taʻitaʻiʻau o UNAMIR Roméo Dallaire e faapea o le faitau aofaʻi o Rwanda i lena taimi e 7,347,000 tagata, lea e 90. pasene o Hutu (pe tusa ma le 6,612,300), ma le 9 pasene o Tutsi (pe tusa ma le 661,230).[6]
O fa'atatau ia, e manino lava, e fa'atatau i pasene ua lipotia; matou te faʻaaogaina naʻo le faʻamalamalamaina ma le faʻaogaina o le faʻaogaina o auala a Davenport ma Stam.
O le Laulau 1 o loʻo maua ai le faʻaogaina o latou metotia, faʻaaoga ai Rwanda Aukuso 1993 demographics e pei ona lipotia i le UN e Roméo Dallaire.
Fuafuaga 1. Tulaga ma ituaiga o tagata maliliu i le "fasioti tagata i Rwanda," e faavae i le Lipoti a le Misiona a le Malo Aufaatasi ia Setema, 1993 a Roméo Dallaire i le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi [*]
Aofai o Maliu | Tutsi sao | Maliu Tutsi | Maliu Hutu |
500,000 | 300,000 | 361,000 | 139,000 |
800,000 | 300,000 | 361,000 | 439,000 |
1,100,000 | 300,000 | 361,000 | 739,000 |
[*] Siitia mai le Laulau 1, Vaega 4 o la tatou tusi o loma, Tumau Pepelo: Le Fasiotiga Tagata a Rwanda i le Faiga Faasalalau, 20 Tausaga Mulimuli ane (The Real News Books). Faatasi ai ma le taamilosaga, e faavae i luga o le faitau aofaʻi o Tutsi i Rwanda e pei ona lipotia e Dallaire ia Setema 1993 e tusa ma le 661,000, ma faʻavae i luga o le faʻatusatusaga a Davenport-Stam mo tagata Tutsi na sao mai i le 300,000 e pei o Aokuso 1994.
O le mea o lo'o fa'aalia e le Laulau 1 o le la'ititi o le aofa'i o tagata maliliu i Rwanda i le 1994, o le tele fo'i lea o le pasene e aofia ai Tutsi. I le isi itu, o le tele o le aofaʻi o tagata maliliu, o le tele foi lea o le numera o tagata Hutu i le aotelega, ma le tele o le pasene e aofia ai Hutu. E tusa ai ma le fuainumera o tagata Tutsi e 300,000 na sao mai (le galuega tumau a Davenport ma Stam), afai e 500,000 tagata Rwanda na fano i le vaitaimi o Aperila-Iulai, ona 361,000 o i latou o Tutsi, ae 139,000 o Hutu. (Tagaʻi i le laina lona lua.) E faapena foʻi, e tusa ai ma fua faatatau i le pito i luga o le aofaʻi o le aofaʻi o tagata maliliu, pe afai e 1.1 miliona tagata Rwanda na maliliu i le vaitaimi o Aperila-Iulai, ona toe foʻi lea o le 361,000 o i latou o Tutsi, ae 739,000 o Hutu. (Tagaʻi i le laina lona fā.) I se faapuupuuga, o le aofaʻi o le aofaʻi o le aofaʻi o tagata na maliliu i Rwanda i le 1994 e tusa ma le 800,000 pe sili atu, e foliga mai e sili atu le aofaʻi o tagata Hutu na aafia i le “fasioti tagata i Rwanda” nai lo tagata Tutsi.
Tuuina atu o loʻo matou faʻaogaina se metotia i le iloiloina o le numera ma le faʻalapotopotoga o tagata e ono maliliu i Rwanda i le 1994 e tutusa lelei ma Davenport ma Stam, aisea la, e ave ai e Justin Podur se mataupu malosi ia i matou?
Matou te talitonu o lenei mea e faʻalagolago i le mea moni e le mafai e Podur ona faʻateʻaina se talitonuga i le faʻataʻitaʻiga masani o le "Rwandan genocide," lea o le mea moni o loʻo tumau pea o le fasioti tagata i Rwanda o se taunuuga o se taumafaiga fuafuaina ma le fuafuaina i le vaega a le atunuu. Hutu le toatele e fa'aumatia le to'aitiiti o tagata Tutsi. E le mafai e Podur ona mafaufau i mea na tutupu i le 1994 i se isi lava auala. Na ona ia faʻamaeʻaina le avanoa o Paul Kagame ma le RPF o le puleaoga genocidaires aveina mea na tutupu ia Aperila ia Iulai (ma tua atu). Na ia sa'ili i le mea moni e le masani ai e faapea o le Hutu o tagata sili ona afaina i numera aloaia.
I le faʻamatalaina o lana vaaiga i le mafuaʻaga o le fasiotiga tagata, na tetee ai Podur i lo matou tusia i tua i le 2010 e faapea o le "RPF na o le pau lea o le malosi o le fasioti tagata i totonu o Rwanda i le 1994, ma na o le pau lea na fuafuaina se osofaʻiga tele a le militeri."[ 7] Ae sa saʻo a matou faʻamatalaga ma lagolagoina e faʻamaoniga i luga o le maualuga o le militeri ma le saunia ma gaioiga a le RPF e faʻatusatusa i le Vaegaau a Rwanda (FAR), ma e oʻo lava i faʻamasinoga a le ICTR.
O se tasi o galuega a Dallaire i le taimi o Aukuso 1993 suʻesuʻe misiona i Rwanda o le faia lea o se iloiloga o le malosi faamiliteli o le au faʻatauvaʻa: Le RPF ma le FAR. E tusa ai ma upu o lana Lipoti i le Failautusi Aoao, e ui o le FAR sa matua leaga lava, ma sa i ai i lenei tulaga malepe a itiiti mai talu ona faatoilaloina e le RPF ia Fepuari talu ai (1993), o le RPF o se "vaieli." taʻitaʻia, mataalia, amio pulea," ma "faʻaalia le gafatia e faigofie ai ona faatoilaloina le [FAR]."[8]
E oo atu ia Aperila, 1994, o lenei eseesega i le malosi o le taua ua matua faateleina, faatasi ai ma le mauaina e le RPF le tafe mai o sapalai ma tagata faigaluega i le tuaoi o Rwanda ma Uganda, ma o le tele o nei sapalai ua maeʻa ona faʻaputuina i le fale o le RPF i Kigali, i le le solia o le Arusha Peace Accords o Aokuso 1993.
O lea ina ua faatonuina e Kagame lana RPF e toso le afi ia Aperila 6, 1994, ma fana i lalo le vaalele a le peresetene, ma fasiotia ai Habyarimana ma tuua ai le vaega o totoe o lana malo ma le vaegaau i se tulaga o le vevesi atoatoa, e saʻo lelei le fai atu. o le "RPF na o le pau lea o le fasiotiga [po o le taua] malosi i totonu o Rwanda," e pei lava ona matou finau i le 2010.
E le gata i lea, matou te masalomia o Justin Podur e le masani i le tulaga na oʻo mai ai le faamasinoga ma potu apili a le ICTR i se tulaga i luga o le tuuaia o Hutu "taupulepulega e faia le fasioti tagata" faasaga i Tutsi lea e latalata i le mea ua taʻua o "revisionists". ” ma le “fasioti tagata e faafitia” nai lo le tele o tagata fai faamatalaga e naunau e faailoa atu. I la matou tusi o loma, matou te faʻaalia ai i mataupu taʻitasi e 15 i faʻamasinoga tetele e fa na tuʻufaʻatasia i luma o le ICTR (Malo I ma le Malo II; Military I ma le Military II), na faʻasaʻolotoina e le ICTR tagata Hutu i luga o le "taupulepulega leaga faia le fasioti tagata” moliaga po o le toe suia i luga o le apili ona moliaga muamua i lenei moliaga. Matou te talitonu o ia fa'asalaga o se fa'ai'uga mata'ina lea i le ICTR, ona o ana fa'aituau ua leva e tete'e ai i le Hutu, e lagolagoina Tutsi. E pei ona masani ai, pe a aveese e se tasi faʻaliloliloga mai le faia o tu'ua'iga o le fasioti tagata, tasi fo'i e aveese faanaunauga (pei o le “faamoemoe e faaumatia atoa po o se vaega”). O le Faamasinoga i le Military I faamasinoga na oʻo lava i le manatu, "i le tulaga o le taua faifaipea ma le RPF," o gaioiga a le FAR ina ua maeʻa le fasiotiga o Habyarimana sa "o gatasi ma sauniuniga mo se tauiviga faʻapolokiki poʻo le militeli. .”[9] E pei ona faaalia i le talafaasolopito, na molimauina e Rwanda i le 1994 se tauiviga malosi faapolokiki ma le militeri lea na faatoʻilaloina ai e le RPF le maopoopo, le maualuga faamiliteli, le FAR malepelepe ma le malo le tumau o Habyarimana.
Podur e leai se faʻamaoniga e faʻapea o le FAR o se 'au tau faʻatulagaina lelei poʻo na liliu ese mai le tauina o le RPF ina ia mafai ai ona fasiotia tagata Tutsi. Aisea na vave ai ona faapotopoto le malo le tumau i le maea ai o le fasiotiga o Habyarimana, ma le FAR e filifili e faaumatia tagata Tutsi pe a oo i le manumalo o le RPF o le a faamuta ai a latou galuega ma atonu foi o latou ola? Aisea na valaau soo ai le malo le tumau ma le vaega totoe o le FAR mo se taofiga ma le RPF-teena e le RPF i Rwanda ma le Iunaite Setete ma Peretania i le Fono Puipuiga-pe afai o le fuafuaga a le malo le tumau ma le FAR o le fasioti tagata Tutsi tagata lautele? I la matou tusi o le a oʻo mai, matou te faʻamamafa atu i le fanaina o le vaalele a Peresitene Habyarimana i le aso 6 o Aperila, aʻo mafai e le au a le RPF a Kagame ona vave faʻagaoioia, o vaega taʻitasi o le 'au a Habyarimana na faateʻia, faʻalavelave, ma e leʻi umi ae solomuli. E oo lava ia Roméo Dallaire, o se faalapotopotoga e sili ona fiafia i ai i Rwanda 1994, ma o se fitafita na matauina e Barrie Collins e "le faaituau ae alofa i le RPF ma tetee ia Habyarimana, le MRND ma Farani,"[10] o loʻo mafai lava ona iloa le maualuga o le militeri. o le RPF i le taimi atoa o feteenaiga faaauupegaina.[11] Afai e mafai e le RPF a Kagame ona manumalo ia Rwanda i le silia ma le tolu masina, e le o se mea e ofo ai le ono i ai o se fasioti tagata Hutu faasaga i Tutsi?
Ua iloa ma faailoa mai e Podur e faapea “o fasiotiga tagata a Kagame, o taua sui, ma le nofoia o le [Democratic Republic of] Congo ua iʻu ai i le maliliu o, e tusa ai ma fua faatatau sili, miliona o tagata”—o le toatele o nei tagata sulufai Hutu na sosola ese mai Rwanda mai le faaiuga o le 1990. e oo atu i le 1995. Ae o le faaauauina i le luasefulu tausaga talu ai i le fausaga o le malosiaga, o sini a le au fasioti tagata autu ma taulaiga ma tagata na afaina i le na o le "malosi faʻatonu lelei" o loʻo galue muamua i Rwanda ma mulimuli ane i le DRC, o le. o se tala e le o malamalama i ai Justin Podur.
—- FAAMATALAGA —-
[1] Justin Podur, "The BBC and the Rwandan Genocide," Telesur, Oketopa 11, 2014.http://tinyurl.com/nn8fuda >
[2] Vaʻai Jane Corbin ma John Conroy, “Rwanda's Untold Story,” BBC 2, Oketopa 1, 2014 (e pei ona lafoina nei i luga o le upega tafaʻilagi a Vimeo). http://vimeo.com/107867605 >
[3] Vaʻai, faʻataʻitaʻiga, Christian Davenport ma Allan Stam, “O le a le Mea na Tupu Moni i Rwanda?” Miller-McCune, Oketopa 6, 2009. http://tinyurl.com/lpjan8o >
[4] Tagai Edward S. Herman ma David Peterson, O Upufai o le Fasioti Tagata (Monthly Review Books, 2nd. Ed., 2011), “Rwanda and the Democratic Republic of Congo,” i. 51-68. Vaʻai foi i la matou "Rwanda ma le Democratic Republic of Congo i le Propaganda System," Iloiloga Faalemasina, Me, 2010.http://tinyurl.com/p7omr2f >
[5] I la latou tusiga Oketopa 6, 2009 mo Miller-McCune, na tusia e Davenport ma Stam e faapea o le faalapotopotoga a Tutsi o le IBUKA na faapea mai “e tusa ma le 300,000 Tutsi na faasaoina mai le fasiga i le 1994.” “O le a le mea na tupu moni i Rwanda?” http://tinyurl.com/lpjan8o >
[6] Silasila i le Lipoti a le Failautusi Aoao i Rwanda (S/26488), Setema 24, 1993.http://tinyurl.com/k27chgg > Dallaire's Reconaissance Mission Report na faʻasalalau atu i sui o le UN Security Council e fai ma faʻaopoopoga i le S/26488, ae talu ai na faʻavasegaina mo "UN Eyes Only," e leʻi faʻaalia i le lautele i lena taimi. Manatua o fuainumera matou te tuʻuina atu mo le faitau aofaʻi o Hutu ma Tutsi e faʻavae i luga o pasene na lipotia e Daillaire, ma e le o maua i le Lipoti a Dallaire. Mo se kopi o le Lipoti a Dallaire, tagai Peter Erlinder, Ed., Lipoti a le UN Reconnaissance Mission i Rwanda—Aokuso 1993 (Saint Paul, MN: International Humanitarian Law Institute, 2011), iinei para. 30, itulau 34-35.
[7] Herman ma Peterson, “Rwanda ma le Democratic Republic of Congo i le Faiga Faasalalau.” http://tinyurl.com/p7omr2f >
[8] I Erlinder, Ed., Lipoti a le UN Reconnaissance Mission i Rwanda—Aokuso 1993, para. 31-69, itulau 35-40; iinei para. 67, itulau. 40.
[9] Faamasino Erik Møse 'ua al., Faamasinoga, Faafoe Moliaga v. Théoneste Bagosora et al., Mataupu Nu. ICTR-98-41-T, Tesema 18, 2008, para. 2109-2010, itulau. 539. http://tinyurl.com/ncarqtd >.
[10] Barrie Collins, Rwanda 1994: O le Talafatu o le Akazu Genocide Taupulepulega ma Ona I'uga (Londoni: Palgrave Macmillan, 2014), itulau. 126.
[11] Roméo Dallaire, Lululima ma le Tiapolo: Le toilalo o Tagata i Rwanda (Toronto: Vintage Kanata, 2004).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo
4 faamatalaga
Uo: Na faailoa mai ia i maua ma Edward S. Herman i le aso (Oke. 23) e le lolomia e Telesur ni tali i ana tala/faamatalaga.
Na tulaʻi mai le mataupu, ona o le osofaʻiga a Justin Podur i la matou galuega i Rwanda na faʻasalalau muamua e ala i Telesur. (Tagaʻi i le “The BBC and the Rwandan Genocide,” Oketopa 11, 2014.)
Fa'amolemole ave se fa'amanatuga i so'o se tasi e mana'o e fa'aleaga se isi tagata i se fa'asalalauga fa'alaua'itele, a'o fiafia i le fa'asalaina ona o le leai o se aiā e tali atu ai: Telesur e tatau ona avea ma au filifiliga muamua.
Tavita Peterson
( * Uo: Mai le Faʻamasinoga lata mai i luga o le Apili i le faamasinoga e taʻua o le Government I i luma o le International Criminal Tribunal for Rwanda. — Ia manatua o se Hutu "taupulepulega e faia le fasioti tagata" faasaga i le toʻaitiiti o tagata Tutsi e faasino i se taupulepulega leaga. sa tatau ona iai i se taimi a o leʻi oo ia Aperila 6, 1994, ina ia faia loa le fasiotiga o le Peresetene Rwanda Juvénal Habyarimana, e mafai foi e le au faufau Hutu ona faatino la latou fuafuaga e faaumatia tagata Tutsi. Na faia e le Fale Faamasino.)
D. A'o le'i oo i le 8 Aperila 1994 Tu'uaiga ma Taupulepulega e Fa'ataunu'u Fasioti Tagata (Fua'ele'ele 4)
............
739. Na matauina foi e le Vaega o Faamasinoga e faapea o le faaupuga “Hutu Power” e tatau ona malamalama e atagia mai ai se tetee lautele i le Arusha Accords.1992 Ae ui i lea, e leʻi manatu le Vaega o le Faamasinoga o le “Hutu Power” e tutusa ma se talitonuga o le fasioti tagata i le fasioti tagata. Tutsis ma faai'u e faapea: “[i] afai na faamoemoe le itu a le Moliaga e faauigaina le faaupuga i lenei faiga, sa tatau ona faailoa manino mai lenei mea i totonu o le Faasalaga”.[1993]
740. Ua manatua e le Vaega o Talosaga, pe a fa'avae i luga o fa'amaoniga fa'apitoa, o le mauaina o se
o taupulepulega e tatau ona na o le pau lea o se fa'ai'uga talafeagai e fa'atatau i le atoaga o fa'amaoniga.[1994] Ua matauina e le Vaega o Talosaga e faapea na iloiloina e le Vaega o Faamasinoga faamaoniga o le aso 8 Aperila 1994
mea na tutupu ae na matua'i musu e maua e na'o le pau le fa'ai'uga talafeagai e maua mai i lenei mea
o fa'amaoniga e fa'apea na fa'amoemoe Karemera ma Ngirumpatse ia solitulafono o lo'o aofia i le Tulafono
tuuto. Na faʻamatalaina e le Chamber Chamber lona faʻamatalaga e faapea:
E tusa ai ma feeseeseaiga faifaipea ma isi vaega faaupufai ma le RPF, ma le fasiotia o
ta'ita'i fa'apolokiki, ua manatu le Fono e talafeagai fo'i ona fa'apea o le ua Tu'uaia ma
o isi ta'ita'i o le MRND sa na'o le taumafai e puipuia i latou lava ma latou lagolago mai osofa'iga
mai isi vaega faaupufai tetee, po o le RPF, e ala i le fausia, faalauteleina, aoaoina, ma le faaauupegaina
le Interahamwe a o leʻi oo i le aso 8 Aperila 1994.[1995]
741. Ua faamalieina le Vaega o Talosaga e faapea o iloiloga ua faailoa mai e le Vaega o Faamasinoga
lagolagoina talafeagai lana sailiga i luga o le tulaga talafeagai e mafai e Karemera ma Ngirumpatse's
o le auai i mea na tutupu a o lei oo i le 8 Aperila 1994 e lei faia ma le faamoemoe o solitulafono
e aofia i le Tulafono ia faia. O lea la, e le'i sese le Faamasinoga a le Faamasinoga i le faai'uga e le na'o le pau lea o se fa'ai'uga talafeagai e mafai ona maua mai i fa'amaoniga fa'apitoa e fa'apea o Karemera ma Ngirumpatse o lo'o i ai le mana'oga mo se fa'asalaga mo le taupulepulega e faia le fasioti tagata e fa'atatau i le muai-8. Aperila 1994 mea na tutupu.
742. Mo mafuaaga ua taua muamua, ua maua e le Vaega o Talosaga e faapea ua le mafai e le Moliaga ona
fa'aalia na faia e le Vaega o le Fa'amasinoga so'o se mea sese i le iloiloga o molimau lea
o le a tupu ai se faaletonu o le faamasinoga tonu. E tusa ai ma lea tulaga, o le Fa avae o le Talosaga a le Moliaga o le
fa'ate'aina.
1992 Fa'amasinoga Fa'amasinoga, para. 513-514.
1993 Faamasinoga o Faamasinoga, para. 514.
1994 Seromba Appeal Judgement, para. 221; Nahimana et al. Faamasinoga o Apili, para. 896.
1995 Faamasinoga o Faamasinoga, para. 1446.
Faamasino Theodor Meron et al., Faamasinoga i luga o Apili, Édouard Karemera ma Matthieu Ngirumpatse v. Le Faafoe Moliaga, Mataupu Nu. ICTR-98-44-A, Setema 29, 2014, para. 739-742, itulau 247-248.
Peterson, Hermann, ma Podur ioe o le BBC documentary "Rwanda's Untold Story" faʻamalamalamaina le manaʻomia tele o le faʻamatalaga sese o le "Rwanda genocide" faʻamatalaga lea, e oʻo mai i le taimi nei, o le faʻamatalaga na taʻua e le "Kagame / RPF manumalo. ”
E lē o se mea e faateʻia ai le faamatalaina e le ʻau manumalo le tala o taua. O le mea e ofo ai o le toʻatele o loʻo naunau e talia le Kagame / RPF hagiography ma le le talitonu le tumau, ma o loʻo faʻaauau pea ona latou faia pe a tuʻuina atu faʻamatalaga faʻafeagai.
E pei o le taʻutinoga a Robert McNamara o le taupulepulega i solitulafono o taua, o le BBC documentary o loʻo i ai le molimau a le UN Tribunal Chief Prosecutor del Ponte ma le FBI Investigator Lyons, ma faʻaalia ai o le UN sa i ai le faʻamaoniga e molia ai Kagame mo le fasiotiga o Habyarimana i le 1997.
Del Ponte na tuli i le 2003 e le US / UK ina ua ia taumafai e galue i luga o molimau. O tagata taupulepule i le fasioti tagata na taʻutino i luga o mea puʻeata.
O le felafolafoaiga na sosoo ai na foliga mai e le amanaiaina nei mea moni, faapea foi ma le mea moni e faapea o le UN Tribunal na faasaoloto uma taitai o le malo ma le militeri i le taupulepulega leaga ma le fuafua e faia le fasioti tagata po o se isi solitulafono AO LEʻI fasiotia peresitene e toalua.
O lenei fa'amasinoga na ta'ua e Peterson ma Herman ae e le'i fa'afetaia atoatoa ona e fa'ato'a mafai pe a tu'uina atu i le Fa'amasinoga se isi fa'amatalaga e fa'amatala ai le vevesi tele i le leai o se fasiotiga tagata.
O lena isi faʻamatalaga o loʻo i totonu o le ICTR Military-1 Trial record i le faitau afe o faʻamaumauga a le UN, faʻamaonia e le Ntabakuze Defense. O le taunuuga o fuafuaga faʻaletulafono e faʻavae i luga o pepa a le UN na faʻamatalaina se tala na faʻamaonia ai le RPF version.
O le isi faʻamatalaga ma le lagolagoina o UN ma USG pepa e mafai ona maua i laʻu tusi, The Accidental Genocide, lea e toe gaosia ai le Puupuu lea e faʻamatalaina muamua le auala na tupu ai le taua, i lea aso ma lea aso mo 100 aso.
Polofesa Peter Erlinder (ret)
UN-ICTR Ntbakuze Ta'ita'i Fautuaga Puipui- Mil.-1
Ed, Tavita:
Muamua, ou te leʻi manaʻo e te manatu o loʻo ou faʻatauvaaina oe ina ia e le ioeina oe. Ina ua sau le BBC doc, o aʻu, pei o Jonathan Cook, na ou toe mafaufau i lena mea leaga McCarthyite ma Monbiot. Ona o le taulaiga faapitoa a Monbiot o au tusitusiga, na ou manatu e tatau ona ou tautala i au tusitusiga - ma loʻu le ioe i ai. Sa ou taumafai e faʻataʻitaʻi le auala ou te manatu e tatau ona le ioe tagata, na o le pipii i mea moni ma taumafai e faʻasino tonu le mea o loʻo i ai le feeseeseaiga. O le mea lena na ou taʻua ai oe i le mea muamua.
Ae o le feeseeseaiga. E te tusia i luga e te "tatala vavalalata" ia Davenport ma Stam, ma e te faia, seia oʻo ina e faia le oso e le faia e Davenport ma Stam, lea e te faʻaalia ai le fasioti tagata a le RPF o latou uiga faʻamatalaga i le malo Rwanda ma militia. O a latou fa'afiafiaga o lo'o fa'aalia ai le tele o fasiotiga tagata sili ona tele o lo'o faia i nofoaga i lalo o le pulega a le malo Rwanda. Ma o faʻamaumauga na latou faʻavaeina a latou galuega, e aofia ai le African Rights ma le HRW lipoti a Des Forges, faʻamatalaina le tele o nei fasiotiga tagata i le tele o auiliiliga, e aofia ai ma poʻo ai na faia. E tutusa lava ituaiga o lipoti, faatasi ai ma ituaiga o molimau, e faamatalaina ai le fasioti tagata a Kagame's RPF, e aofia ai Kibeho ma isi. E tusa lava pe uma ona faitau lau tali i luga, ou te faʻaauau pea ona ou manatu o se oso tele lea o loʻo e faia, i tua atu o faʻamaoniga.
Ae mo fuainumera, ou te manatu, ma ou te manatu ua ioe Davenport ma Stam, o tala faʻatatau uma e fai si faigata, e aofia ai ma mea na tuʻuina atu e Davenport ma Stam. I luga o la latou upega tafaʻilagi genodynamics, latou te aoteleina faʻamaumauga a Ibuka (lea ou te le masani ai, naʻo loʻu iloa e ala ia i latou) e ala i le fai mai o se faʻamaumauga mo na o Kibuye prefecture. Pe o le fua faatatau o le 300,000 o loo sao mai o se siʻitia o se ituaiga? Tou te iloa o Prunier na osofaʻia le faitau aofaʻi o tagata Tutsi aʻo leʻi fasiotia tagata mai le 9% i le 12% mo lana faʻatusatusaga. I lana tusiga 1997, o Reyntjens o loʻo faʻaauau i le manatu o le faitau aofaʻi o tagata Tutsis aʻo leʻi fasiotia e 10%, ma o le 3/4 na fasiotia i le fasioti tagata, lea na ia taunuu ai i lana faʻatusatusaga o le 600,000 Tutsis ma le 500,000 Hutus.