O se mea malie le va'ai atu i le naunau tele o le aufaasālalau fa'avae na fa'afeiloa'ia le tusi a Steven Pinker's 2011, O Agelu Lelei o lo Tatou Natura: Aisea ua Fa'aitiitia ai Sauaga,[1] o loo faamatala mai ai e lē gata e faapea “ua mou atu faiga sauā mo se taimi umi,” ae “atonu o loo tatou ola i se vaitaimi sili ona toʻafilemu i le olaga o a tatou ituaiga.”[2] O se polofesa i le Matagaluega o Psychology i le Iunivesite o Harvard talu mai le 2002 ma le lua-taimi o le Pulitzer Prize faaiʻu i le vaega lautele e le talatala,[3] O le autu fiafia a Pinker e fetaui lelei ma le Nobel Peace Laureate o loʻo auai i taua i le itiiti ifo ma le fa konetineta eseese (Asia, Aferika, Europa, ma Amerika i Saute); o lona alu ese ma se vaega faanoanoa mai le osofaiga ma le nofoia o Iraq; o lona manumalo manumalo i le 2011 taua i Libya; o lona fausiaina ma le taufaamata'u e auai i taua tetele ma Suria ma Iran, ua uma ona faia faatasi ma faasalaga malolosi ma le tele o gaoioiga faalilolilo;[4] o lona fa'aogaina fa'alilolilo ma fa'ateleina le fa'aogaina o va'a fa'a'ele'ele mamao ma 'au oti i fa'alavelave fasioti tagata;[5] ma lana tautinoga o le aia tatau e fasioti ai soo se tagata i soo se mea mo mafuaaga "saogalemu faaleatunuu"—ua aloaia ai le avea o le lalolagi atoa o se US free-fire-zone.[6] O le pulega a Barack Obama, ma i luma atu o le pulega a Bush-Cheney, sa lagolagoina ma puipuia le faateteleina o le faamamāina o tagata Palesitina a Isaraelu, ma o faiga tetee a Amerika ma faiga taufaamata’u e aafia ai Iran ma Suria ua fesootai vavalalata ma Isaraelu.
E ui i le manatu o Pinker ua i ai se “Filemu Umi” talu mai le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi,[7] iI le lalolagi moni sa i ai se faasologa o taua umi ma faataumaoi a Amerika: i Korea (1950-1953), Vietnam, Laos, ma Cambodia (1954-1975), Iraq (1990-), Afghanistan (2001- po o, e le taumateina. , 1979-), le Democratic Republic of the Congo (1996-), faatasi ai ma le mamafa o le auai tuusao o tagata US mai Rwanda (Paul Kagame) ma Uganda (Yoweri Museveni) i le tele o fasiotiga tagata Congo; ma le osofaʻiga a Isaraelu i Lepanona (1982 ma le 2006), e taʻu mai ai ni nai mea. Sa i ai foi taua matautia i Iran, na osofaia e Saddam Hussein Iraq (1980-1988), faatasi ai ma le faamalosiau ma le lagolago i Sisifo. Ma faatasi ai ma le faaosofiaga-alofaga o 9 / 11, o le US faaupufai ma le "puipuiga" na mafai ona folafola atu se lalolagi "Taua i le Mataʻu," tatala ma faʻaauau pea, e faʻamautinoa ai o le "Long Peace" o le a le faʻalavelaveina. e ala i se feteenaiga na fetaui ma tulaga Pinkerian mo se taua moni.
I le taimi lava e tasi e pei o le "Filemu Fou" a Pinker, na tuuaia na amata i le faataapeina o le Soviet bloc, le Warsaw Pact, ma le Soviet Union lava ia (1989-1991), ua matou molimauina foi le faateleina pea o le US. - taʻitaʻia le NATO poloka, o lona 1990s taua ma le faʻaumatiaina o Yugoslavia,[8] lona taliaina o tiute fou “i fafo” mo le “saogalemu,”[9] o lona fa'ateleina pea o sui auai mai le 16 i le 28 setete, e aofia ai le Baltic ma le satelite muamua a Europa i Sasa'e o le Soviet Union, ma le fa'atupula'ia o Amerika ma NATO si'osi'omaga ma fa'amata'u ia Saina ma Rusia.[10] Ma i le sefulu tausaga muamua o le 21st seneturi, na amata faʻaalia e le Iunaite Setete le faʻaogaina masani o le “su'esu'ega fa'alelei” (fa'aaogāina, fa'atiga) ma le fa'aauau pea ona faia o ni “fa'aaliga uiga ese” e ave fa'atagataotau'a i tagata e fa'aleaga tagata mo nisi e le o ni agelu o lo'o galulue.[11]
O le tulaga faatonuina a Pinker mo le taofia o le “Long Peace” o le a avea o se taua i le va o “malosiaga tetele,” ma e moni o malo tetele o Axis ma Malo Aufaatasi na tau le tasi i le isi i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e leʻi faia lava se taua ia i latou lava talu mai le 1945. Ae o Pinker o loʻo tauaveina atili lenei manatu: Na ia finau e le gata o le "faatemokalasi e aloese mai feeseeseaiga ma le tasi ma le isi," ae latou te "taumamao ese mai feeseeseaiga i luga o le laupapa," (283) o se manatu na ia taʻua o le “Filemu Temokarasi.”[12] (278-284) E mautinoa lava o le a faateia ai le toʻatele o tagata na aafia i le fasioti tagata a Amerika, faʻasalaga, faʻalavelave, pomu ma osofaʻiga talu mai le 1945.[13] Mo Pinker, e leai se osofaʻiga i se malosi maualalo e se tasi pe sili atu foi o malo faatemokalasi e taua o se taua moni pe faʻafefeteina le "Democratic Peace," e tusa lava po o le a le tele o tagata e maliliu.
"I totonu o atunuu faʻaaloalogia," o le tusi lea a Pinker, "o le faʻatoʻilaloina e le o se filifiliga e mafaufauina. O se faipule i se faiga faatemokalasi i aso nei o lē na fautua mai e faatoʻilalo se isi atunuu o le a lē faafetaiaʻia i ni finauga ae o le le mautonu, maasiasi, po o le talie.” (260) Ose faamatalaga faavalevalea tele lea. Masalo, ina ua auina atu e George Bush ma Tony Blair 'au a Amerika ma Peretania e osofaʻia Iraki i le 2003, faʻaumatia lona malo, ma suia i se tasi o loʻo galue i lalo o tulafono na tusia e le Coalition Provisional Authority, e leʻi faitauina lenei mea o le "faʻatoʻilaloina," e pei o nei taʻitaʻi. e leʻi taʻua lava na latou faʻalauiloaina le taua e "faatoʻilaloina" Iraq, ae "e faʻaumatia Iraq, e faʻasaʻoloto ona tagata ma puipuia le lalolagi mai lamatiaga ogaoga.14] O ai se manumalo na ia ta'ua o lana sini se mea e ese mai i le puipuia o ia lava ma le puipuiga o le ola ma vae? E faavae i masini e pei o lenei e malolo ai le Pinker's "Long Peace," "New Peace," ma le "Democratic Peace". (Tagaʻi i le “Massaging the Numera,” i lalo.)
Ma o le ituaiga tulaga lea na lafo ai e Pinker-i lana autu "fefaatauaiga agamalu" e ala i le faalauiloaina o le manatu "Golden Arches Peace" - e faapea "e leai ni atunuu se lua e iai McDonald's ua tau i se taua." O le tuusaunoaga "naʻo le le mautonu" e mafai ona ia taʻua na tupu i le 1999, "ina ua pomu puupuu e NATO ia Yugoslavia." (285) I se faʻamatalaga na ia taʻua ai o se "faʻalavelave faʻafuaseʻi muamua o le osofaʻiga a le US i Panama i le 1989," ae na ia faʻateʻaina lenei taua a Amerika e le taua tele e fai ai le togi - "o lona numera o le oti e pa'ū i le pito maualalo e manaʻomia mo se taua e tusa ai ma le faauigaga masani,”[15] e ui lava e tusa ai ma le UN Charter ma tulafono faʻavaomalo faʻavaomalo, e leai se mea e maualalo e uiga i lenei osofaʻiga manino a Amerika e faasaga i se atunuʻu. O iinei e pei o le tele o isi nofoaga, ua filifilia e Pinker le fuainumera o tagata maliliu e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina o le US ma fetaui ma lana mataupu faʻapolokiki.[16]
Na taʻua e Pinker e faapea, o le filemu ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi i tagata tinoese, atonu o se taunuuga o le taugata tele o taua e ono aafia ai se fesuiaiga faaniukilia-ma na oo atu i le Soviet Union i le taimi o lona olaga mulimuli ane o le Taua Lona Lua a le Lalolagi-ae. o lana faʻamatalaga e taulaʻi tele i le faʻaleleia o aganuu ma suiga faʻale-aganuʻu a le Civilized,[17] e ese mai i le Le Ucivilized of the Third World. Aisea e le taofia ai e lenei filemu fou a le Civilized a latou faiga sauā i fafo na te le mafai ona faamatalaina. O le le aofia ai o taua faasaga i le Uncivilized mai lana faʻamatalaga o le "Long Peace" e atagia mai ai le faʻaituau faʻapolokiki.
Fai mai Pinker o le lagona o le faateleina o sauaga i le tele o "faaseseina," o se tasi o ia na ia talitonu e mafua mai i le atinaʻeina o ala o faasalalauga ma isi ituaiga o fesoʻotaʻiga e mafai ai ona faanatinati atu i le nofoaga o mea toto, ma pueina ma faʻasalalau atu i latou. lalolagi. E pei ona ia faʻamatalaina i se faʻaaliga asiasi ile CBS TV O le Early Show i le ogatotonu o Tesema 2011: “E le gata e mafai ona tatou auina atu se helikopa ma se au ata tifaga i so o se nofoaga faigata i le lalolagi, ae o lea ua avea so o se tasi e iai sana telefoni feaveai o se tusitala vave. E mafai ona latou faʻasalalau ata lanu o le toto masaa i soʻo se mea e tupu ai ma o lea matou te iloa lelei ai.18] E foliga mai e talitonu Pinker o le aufaasālalau e ufiufi le lalolagi i luga o se tulaga e le faʻaituau, lipotia i luga o le aufaifaʻatoʻaga Kuatemala na fasia e la latou 'autau, tagata lautele na afaina i taua a le US drone i Afghanistan, o tagata tetee a Honduran na fanaina e a latou lava militeri, ma maliliu ma manua fitafita US fa'amalosi a'o latou lipoti atu e uiga i tagata fa'atete'e fa'alaua'itele na fanaina ma feoti i luga o auala o Teheran, po'o tagata na afaina i le malo o Suria po'o Muammar Gaddafi ua maliu i le 2011.[19] O le naiveté iinei e maofa.
Pinker's "Long Peace" ma le "New Peace" ma lo latou tuuaia o le teena o sauaga e le gata ina fetaui ma le tele ma le faifai pea o osofaiga a le au sauai i luga o le au, le faateleina o auupega, ma le "faatupulaia" o le sauaga,[20] ae e tutusa ma le faateleina fausaga sauaga o se taua a le lalolagi atoa lea na mafua ai le faatupulaia o le le tutusa i totonu ma le va o atunuu, o le aveesea o le tele o numera, o le faoa faamalosi o tagata lautele, o femalagaiga tetele, o le tuputupu aʻe o aai o slums, o le faateleina o feeseeseaiga faʻa-tagata ma le faʻaleagaina o le faʻa-Islam, faʻaosofia ma le loto i ai. ose si'osi'omaga fa'alavelave, fa'alogo lelei, fa'afalepuipuiina o tagata to'alaiti, ma le tele o 'au fa'afeagai i'inei ma fafo.[21] O nei mea e le o aofia ai le "sauaga" i le faiga tau tupe a Pinker.
Pinker's "Taua Malūlū"
E ui o Pinker e aofia ai le tele o eleele mai le amataga o tagata e oʻo mai i le taimi nei, ma le tele o fuainumera ma faʻamatalaga aʻoaʻoina, Sili Agelu ose galuega tele fa'ale-mafaufau, fa'atasi ai ma fa'aituau e fa'aalia ai i latou lava i so'o se tulaga—su'esu'e, gagana, fa'avasegaina, tala fa'asolopito ma fa'apolokiki, ma aano-ma luga o autu uma.
Mafaufau i le faataitaiga lenei:
E te manatu o le mou atu o le taufaamataʻu mataʻutia i le talafaasolopito o tagata [ie, o se taua faaniukilia NATO-Warsaw Pact] o le a aumaia ai se mapuea o le au fai faamatalaga i mataupu o le lalolagi. E ese mai i faʻamatalaga faʻapitoa, e leai se osofaʻiga a Europa i Sisifo e tane Soviet, leai se faʻalavelave faʻafuaseʻi i Cuba poʻo Perelini poʻo Sasaʻe Tutotonu i se afi faaniukilia. O aai o le lalolagi sa lei liu vale; e le'i oona le siosiomaga i le pa'u o le leitio pe fetina'i i otaota na fa'apouliuligia ai le la ma lafo. Homo sapiens le ala o tainasoa. E le gata i lea, ae o le toe tuufaatasia o Siamani e leʻi avea ma pulega lona fa, o le faatemokalasi e leʻi alu i le ala o le pulega tautupu, ma o malo tetele ma malo atiaʻe e leʻi pa'ū i se taua lona tolu a le lalolagi ae o se filemu umi, lea e faʻaauau pea ona umi. . (295)
O le mea moni, o se faʻamatalaga, ae ua tumu i faiga faʻapolokiki, tagata mamago, ma mea sese moni: E leʻi mou atu le faʻamataʻu tau faaniukilia, ma e lua aai o le lalolagi. sa ua ausa, faatasi ai ma le kuata miliona o tagata lautele na maliliu i ni sasa vave se lua, ae na faia lenei mea e le atunuu o Pinker, e pei lava ona tumau pea le taua faaniukilia "i luga o le laulau" ma o auupega faaniukilia o loo faaauau pea ona avea ma vaega taua o le auupega a le Iunaite Setete, NATO, Isaraelu, ma Initia (o le talipupuni mulimuli i fafo atu o le Feagaiga i luga o le Non-Proliferation of Nuclear Weapons e le fou "paaga faʻavae" i le va o le Iunaite Setete ma Initia talu mai Iulai 2005[22])—ma mea uma e ui lava i le Iunaite Setete 'ma isi uluai auupega faaniukilia e fa-setete na folafola i le 1968 e galulue agai i le aveesea o auupega faaniukilia.[23]
Ua faaseseina foi Pinker o "valoaga a tagata tomai faapitoa" o tane Soviet o le a nofoia Europa-na te faʻafememeaʻi manatu faʻapitoa ma faʻasalalauga Cold War. O le Soviet Union na matua faaleagaina i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma sa sailia ni nonogatupe mai le Iunaite Setete i feutagaiga ina ua uma le taua; o se tagata fa'atauva'a ma fa'aeteete fa'ava-o-malo, ma e leai sana auupega faaniukilia se'ia o'o i le 1949. O John Foster Dulles lava ia na ia taʻua e faapea "Ou te le iloa se tasi o ofisa maualuga, militeri poʻo tagata lautele ... o loʻo talitonu o loʻo fuafua nei e le Soviet le faʻatoʻilaloina e ala i osofaʻiga a le militeri" (faʻataʻitaʻiga, e ala i le osofaʻiga a Pinker i Europa i Sisifo e tane Soviet "). [24] I lana tusi i le 1946-1947, na manino ai e leʻi faatalitalia e le Failautusi o le Setete o Amerika James F. Byrnes se osofaʻiga a le militeri a Soviet i Europa i Sisifo.[25] O ia, Dulles, ma isi tagata ofisa sa sili ona popole e uiga i faatosinaga faaupufai a Soviet i luga o tagata lautele i Sisifo, taitai i le lotoifale, ma le "faaofiofi" ma le "faaseseina," lea na latou tetee atu i tupe, auupega, maliega ma taitai i le lotoifale, ma a latou lava "infiltrators" ma “faaseseina.” E toʻaitiiti pe a iai ni tagata atamamai moni na manatu o le a avea le Federal Republic of Germany e avea ma "Reich lona fa," ae atonu na faateʻia nisi i le Iunaite Setete. ma Siamani Sisifo solia vave folafolagas ia Mikhail Gorbachev ma lana Minisita i fafo o Eduard Shevardnadze i le amataga o le 1990 aua le faʻalautele atili NATO i le sase, e faafesuiai ai le talia e Moscow o le toe tuufaatasia o Siamani Sasae ma Sisifo mulimuli ane i le 1990.[26] Ua le mafai e Pinker ona talanoaina lenei atinaʻe e lamatia ai le filemu, pe taʻua foi le i ai o le vave folafola ia Moscow. O le mea moni, na ia taʻua o le toe faʻafouina o Siamani ma le faʻalauteleina o le NATO "e leai se aafiaga iloga i le Umi o le Filemu i totonu o atunuʻu atinaʻe, ma na faʻaalia ai se Filemu Fou i totonu o atunuʻu atinaʻe." (674)
I se isi faʻaaliga manino o le faʻaogaina o le Cold War ideology, na tusia ai e Pinker e faapea o se "komunisi faʻamemelo, faʻamiliteri na faʻaosofia ai le faʻalauteleina o polokalame a le Soviet Union ma Saina, oe na manaʻo e tuʻuina atu se lima fesoasoani i le faʻagasologa o le gagana lea o le a faʻatoʻilaloina ai e le au faipule poʻo le au faifaatoʻaga. bourgeoisie ma fa'atuina se fa'apulega i lea atunu'u ma lea atunu'u. O le Cold War o le taunuuga lea o le naunautaiga o le Iunaite Setete e taofiofia lenei gaioiga i se mea e latalata i ona tuaoi i le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. (244-245) O le mea lea, e pei lava ona leai se faipule a Amerika e fautuaina le "faatoʻilaloina" o se isi atunuu, o le faigamalo a le US foreign policy sa matua puipuia, o loʻo i ai le fili faʻalautele.
O se suiga lea a Orwellian o le tala faasolopito moni, e le o le Sov
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo