O le pepelo na salalau solo i le COP28 e oo lava i le taimi na tatala ai faitotoa i le 70,000 sui usufono i le Aso Tofi, Novema 30th. O le 2023 UN Climate Change Conference poʻo le Conference of Parties (“COP”) na faia i Expo City, Dubai. O le fa'alavelave tele fa'aletausaga e feiloa'i ai saienitisi e filifili ai le i'uga o suiga o le tau, fa'apea e mafai.
Ole fono tele ole tau ole tausaga lenei o loo faauluulu iai Sultan Ahmed Al-Jaber, Pule Sili ole Abu Dhabi National Oil Company (“ADNOC”) o United Arab Emirates. O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia o loʻo faʻaalia ai e le au ofisa o le Emirati le faʻaaogaina o latou tulaga taʻitaʻi i le tumutumu o le tau e "faʻatau mo suauʻu ma kesi fefaʻatauaʻiga i le lalolagi atoa." Ose mea inosia ma ose fa'alavelave fa'ava-o-malo o le tulaga maualuga. Ae ui i lea, i le aso 29 o Novema na teena ma le leo e Ahmed Al-Jaber ia tuuaiga, e tusa ai ma le Bloomberg News.
Ae ui i lea, o le Center for Climate Reporting on November 27th lipotia COP28 President Secret Use the Climate Summit Role to push Oil Trade with Foreign Government Official: “O pepa ua le mafai ona faailoa mai ai le peresitene o le COP28 ma le pule o le kamupani suauʻu a le UAE, Sultan Al Jaber, le fuafuaga e talanoaina le siitiaina o pisinisi suauʻu fossil. i fonotaga a malo e uiga i le tumutumu o le tau.”
E le gata i lea, e tusa ai ma se lipoti a le BBC, ia Novema 28th: "Al Jaber ... na faia le tele o fonotaga ma ofisa sinia o le malo, tupu, ma taitai pisinisi mai le salafa o le lalolagi i masina talu ai nei. O le vaega COP28 ua fuafua filemu e faʻaaoga lenei avanoa e fai ma avanoa e faʻateleina ai le auina atu i fafo o le suauu ma le kesi a le ADNOC."
O faʻamatalaga faʻasalalau na faʻaalia ai Al-Jaber na fuafua e faʻaaoga lana taʻitaʻi faʻavaomalo fou o le peresetene o le COP28 e faʻateleina ai pisinisi faʻatau ma le toetoe 30 atunuu. Na sau i luma se tagata faasalalau i luga o le tuutuuga e le faailoaina, faʻamaonia talanoaga tulitatao ma le itiiti ifo ma le tasi le pati faapisinisi.
Na saunoa le polofesa Michael Jacobs o le Iunivesite o Sheffield i le BBC: "I le avea ai o se peresitene o le COP e le tatau ona e fai ma sui o soʻo se atunuʻu poʻo pisinisi, o lau galuega e taʻitaʻia le lalolagi ... O le UAE i le taimi nei o le leoleo o se faiga a Malo Aufaatasi e faʻatatau i fa'aitiitia le fa'aoso o le lalolagi. Ae ui i lea, i fonotaga lava e tasi lea e foliga mai o loʻo taumafai e tulituliloa lena sini, o loʻo taumafai moni lava e faia ni fefaʻatauaʻiga o le a faʻateleina ai le gaosiga o le lalolagi.
O imeli i totonu ma fa'amaumauga o fonotaga na maua mai e le Center for Climate Reporting ua lāgā ai ni fesili ogaoga e uiga i le tuto'atasi o le ta'ita'i COP28 mai le kamupani suau'u a le atunu'u ADNOC. E lē gata i lea, fai mai le au fa'asalalau e masani ona feso'ota'i le aufaigaluega a le COP28 ma le kamupani suau'u a le atunu'u i luga o fa'amatalaga mo le ADNOC o lo'o fa'atatau i fa'atauga suau'u a le atunu'u.
Na lipotia atili e le New York Times le Faʻaaogaina o Talanoaga o le Tau e Faʻatau ai Suauʻu Fossil, Novema 28th: Na faʻaaogaina e le au ofisa o le UAE lo latou tulaga faʻatupu i le konafesi o le tau i tua atu o vaaiga e faʻaosofia ai le minisita o le siosiomaga o Pasila e fesoasoani i se fefaʻatauaʻiga petrochemical a le ADNOC. Ma o ofisa o le Emirati, faʻaaogaina o latou tulaga i le COP28, faʻaosofia tagata Saina e uiga i le galulue i luga o se LNG faavaomalo soofaatasi
avanoa. O loʻo faʻaauau pea le tala o loʻo faʻaalia e le au failotu ma tagata atamamai o le tau mai le salafa o le lalolagi le faʻateʻia i pepa na liki.
E tusa ai ma le saunoaga a Christiana Figueres, sa avea muamua ma sui o le UN: "Ua maua le UAE." O uluai lagolago a Al-Jaber mo le peresitene o le COP28 fai mai ua lelei lona tulaga e faatalitonu ai le au gaosi suauu o le lalolagi e foia suiga o le tau. E tusa ai ma le IEA, o pisinisi suauʻu ma kesi a le lalolagi e naʻo le tasi le pasene o tupe faʻaalu uma a le lalolagi i le malosi mama. Fai mai le au lagolago o Al-Jaber o le a matua faateleina lena numera.
Ae ui i lea, ua liua nei le COP28 i se taufaa'ole'ole mataga e fa'aleagaina ai le fa'amoemoe mo le felagolagoma'i o sui auai, fa'apea fo'i ma le fa'aitiitia o fa'amoemoe mo le alualu i luma taua, e o'o lava a'o le'i amataina le fono.
O nei mea uma e mafua ai le fesili faʻaosooso pe faʻapefea ona avea le UAE ma talimalo i se fonotaga o suiga o le tau i le taimi muamua? Ma e sili atu ona le mautonu, na faapefea ona avea Al-Jaber ma peresitene o le COP28? O le COP ose Cabal of Producers po'o se Koneferenisi a Pati mo le suiga o le tau?
"Na latou ova tele i le faaigoaina o le Pule Sili o se tasi o le tele - ma i le tele o fuataga o se tasi o kamupani sili ona palapala - suauu i luga o le paneta e avea ma peresitene o le UN Conference on Climate i lenei tausaga,' sa avea muamua ma Sui Peresetene Al Gore." (Fa'apogai: Suau'u Fossil ma Fa'anoanoa ile COP28, The New York Times, Novema 30, 2023)
O le pepelo e sili atu ona loloto nai lo Al-Jaber ma le UAE. Ae ui i lea, e toetoe lava a le mafai ona faʻatusalia le faʻasesega, ma le faʻatauga a Al-Jaber/UAE e faʻaaoga ai le UN Climate Conference e avea o se stooge faigofie e faʻalauiloa a latou lava suauʻu ma kesi.
O se Polokalama Siosiomaga talu ai nei a UN i le galulue soosootauau ai ma faalapotopotoga tau aʻoaʻoga na suʻesuʻeina fuafuaga mo atunuu e 20 sili ona tele e gaosia ai suauʻu, lea e maua ai le 84% o kasa oona i le lalolagi atoa: “O mea na maua e atagia mai ai se ata mataʻutia: Ua faaalia i fuafuaga a le Malo latou te faamoemoe e gaosia, i le aofaʻi atoa. , 110% sili atu suauʻu fossil i le 2030 nai lo le fetaui ma le 1.5 ° C tapulaa o loʻo faatulaga mai i le Paris Agreement, ma 69% sili atu nai lo le tutusa ma le 2°C o le mafanafana." (Fa'apogai: The Production Gap)
Tautinoga o le Suau'u ma le Kasa i COP28
E tusa ai ma le World Resources Institute: "E taua tele le le avea lenei fonotaga o le tau a le UN ma se faavae mo tautinoga a le alamanuia suauu ma kesi e le mafai ona foia le mataupu autu o loo lamatia. I le COP28, o le UAE e faʻamoemoe e faʻasalalau se tautinoga mai le itiiti ifo ma le 20 kamupani suauʻu ma kesi tetele e faʻaititia le methane leak ma oʻo atu i le 2050 net-zero - ae mo a latou lava gaioiga, ae le mo le suauu latou te faʻatau atu. E ala i le le talanoaina o le mea e taʻua o le "Scope 3" o le suauʻu na gaosia mai a latou suauʻu ma kesi ona faʻatau atu, o le suauʻu ma le kesi o loʻo faʻataʻitaʻia le faʻamalama e oʻo atu i le 95% o lona sao i le faʻafitauli o le tau. ”
I le taimi nei, o faʻamatalaga mataʻutia e uiga i le oʻo mai o le vevela o le lalolagi ma le faʻaleagaina o meaola faanatura i le lalolagi atoa e sili atu nai lo le mafaufau ma le lautele o le atamai o le atunuʻu talimalo UAE e faʻatautaia se fonotaga tele a le UN Climate Change Conference. E matua le fetaui lava. E maasiasi! O le taulaiga o le COP28 e tatau ona i ai i le faasaienisi talafeagai: Ole le paleni ole malosi ole lalolagi po o le "la i totonu" ma le "la i fafo" o loʻo tamoe nei i se tulaga mataʻutia @ 1.36 W/m 2 e pei o le 2020s sefulu tausaga. O lenei mea e sili atu ma le popole. E faaluaina le fua faatatau 2005-2015 @ 0.71 W/m 2 (Source: James Hansen, Global Warming is Accelerating. Why? We Fly
Tauaso? Setema 14, 2023). W/m 2 o watts ile sikuea mita. E tusa ai, e tele atu le malosi e sau i totonu (mo'omia le susulu o le la) nai lo le malosi e alu ese (vevela i le vateatea) fa'aluaina i totonu o le tasi le sefulu tausaga, lea e le mafai ona talitonuina, fa'amautinoaina le faigata tele o tala leaga i lalo o le laina. Ose fa'alavelave mata'utia tele lea o le tau lea ua uma ona fa'agasolo ma fa'ailoga fa'aleagaina.
E le o se mea e ofo ai o Dr. James Hansen, Earth Institute, Columbia University o loʻo faʻamoemoeina le vave taunuu mai o le mataʻutia 2.0 ° C i luga aʻe o le falefaigaluega i le tuai o 2030s, mamao i luma atu o le IPCC faʻamoemoega, lea o le a nutimomoia ai le tele o meaola faanatura lagolago; i le taimi nei, e tusa ai ma le International Energy Agency (IEA) o loʻo fuafua e le au gaosi suauʻu mo le faʻatupuina o le gaosiga i tulaga faʻamaumau. O le mea lea, o le mafanafana o le lalolagi ma le gaosiga o le suauʻu e mafai ona tuʻufaʻatasia i le taimi e tasi e faʻamautu ai faamaumauga fou.
O mea uma o loʻo i luga e faʻaopoopoina i tulaga faʻalavelave o se valea e le mafaamatalaina; E le gata i lea, o lo'o fa'amoemoeina le tele o le fa'avalevalea ona o lo'o fa'amoemoe le au su'esu'e o le tau o le a fa'ateteleina i le COP28, ua uma ona fa'ailoa e le World Resources Institute i le parakalafa lona fa.
I le tautala ai, na faailoa ai e Al-Jaber ia Bloomberg News, i le aso 29 o Novema, "O ana fonotaga uma na taulaʻi i le auala e mafai ai e le lalolagi ona faʻatumauina le maualuga o le vevela o le lalolagi i lalo ole 1.5C mai le tulaga muamua o pisinisi." Na taʻua muamua foi e Al-Jaber e tatau ona tipi e 43% i le 2030 aua o le mea lea e fai mai le saienisi e tatau ona fai. Ae ui i lea, o le ADNOC, lana kamupani suauʻu, o loʻo iai fuafuaga e faʻateleina le gaosiga o suauʻu i le 600,000 paelo i le aso i le 2030, faʻaalu le $ 150B mo le tele o suauʻu gaosiga.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo