Punavai: Counterpunch
O se suʻesuʻega mataʻina lata mai o le tele o le aisa gau i Antarctica ma Greenland ua faʻataunuʻuina ai le faʻataʻitaʻiga "sili ona leaga", e pei ona faʻamatalaina e le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC). O se miti taufaafefe ua taunuu, ona o le aafiaga o le vevela o le lalolagi i luga o le paneta pito sili ona taua/tele tele o aisa ua faatupulaia faaono i le na o le 30 tausaga. E le'i tatau ona tupu fa'afuase'i, fa'afuase'i.
O suʻesuʻega i le tusitala o le Nature na faia e se au faavaomalo e aofia ai le 89 tagata suʻesuʻe i le tau, ua faʻaalia ai le maualuga o le aisa ua liusuavai i le tele o aisa o le paneta. Na latou iloiloina faʻamaumauga o le aisa mai le 11 satelite na mataʻituina Greenland ma Antarctica i le 30 tausaga talu ai.
O le mea moni mata'utia lea: O le fua tu'ufa'atasi o le pa'u o le aisa mai Greenland ma Antarctica e tusa ma le 89 piliona tone i le tausaga i le 1990s. Ae, e oo atu i le 2010s (afai e tu, faamolemole nofo i lalo) o le averesi na pa i le 523 piliona tone i le tausaga. Ose mea e faate'ia ai. O se fa'amaoniga e le mafai ona fa'aliliuina o lo'o o'o mai le vevela o le lalolagi i le malosi, malosi tele, aemaise lava mo tagata nonofo i le gataifale.
Andrew Shepherd, Iunivesite o Leeds, ma Erik Ivins o le NASA's Jet Propulsion Lab i Kalefonia ioe o le iloiloga o se faailoga manino o le vevela o le lalolagi i le galuega. I a latou upu: "O fua satelite e maua ai faʻamaoniga muamua, nai lo le le mafai ona faʻafitia, faʻamaoniga." (Faʻapogai: Ice Loss in Antarctica and Greenland Increased Sixfold in the Last 30 Years, LiveScience, Mati 2020)
O le mea lea, lima i lalo, faatasi ai ma faʻamaumauga fou i lima, o le maualuga o le sami i le lua-futu-faʻaopoopo i le gasologa o le seneturi e foliga mai o se mea ua maeʻa. Ae, afai ua vave ona tupu (6xs) nai lo le manatu o saienitisi e mafai, o le a le uiga o lena mea e uiga i taeao? E mafai e le fua faatatau lava ia ona siitia i le 8xs pe 10xs pe sili atu? Ae faapefea?
Le moni o le mataupu: O faʻataʻitaʻiga a saienitisi ua alu ese, o lona uiga e matua le mautonu. E tutusa ma le fa'atuputeleina o maketi o fa'atauga o lo'o taufetuli atu i le maualuga e le mafaitaulia talu ai nei pe a fa'atusatusa i fa'amoemoega a nai fa'aputuga tupe fa'atauva'a, o le vevela o le lalolagi ua fa'ate'a'ese'ese su'esu'ega o mea sili ona popoto ma sili ona malamalama, ma fa'avae i luga o se faasologa o su'esu'ega talu ai nei o lo'o fa'aalia ai le amataga o le fa'aleagaina o meaola faanatura. , faʻataʻitaʻiga, o le permafrost i le Arctic maualuga o loʻo paʻu i le 70 tausaga i luma atu o faʻamoemoega (Source: Louise M. Farquharson et al, Climate Change Drives Widespread and Rapid Thermokarst Development in Very Cold Permafrost in the Canadian High Arctic, Geophysical Research Letters, Iuni 10, 2019 ).
E foliga mai o le vevela o le lalolagi ua morphed i le vevela o le lalolagi i lona tulaga sili ona leaga ma sili atu le mercurial nai lo se isi lava manatu e mafai. Afai o lea, ia faʻapalapala i lalo aua o le a le pine ae avea ma mea faʻapolokiki o se mea e manaʻomia e faʻamalosia ai taumafaiga faʻavaomalo faʻavaomalo, pei o le Marshall Plan, e faia ni laasaga e faʻafefe ai le faʻamataʻu tele o taimi uma.
E pei o lea, mamana, faʻamaoniga manino o aafiaga anthropogenic i le faiga o le tau, i tua atu o malosiaga o le natura, e sili atu i le lautele o felafolafoaiga. A uma mea uma, o le si'i a'e o le vevela ma le si'i a'e o le vevela e fa'asolosolo aga'i i luga i faiga tutusa, toetoe lava o lea la'asaga ma lea la'asaga, ma se a'afiaga tuai.
I le taimi nei, o fuafuaga uma a le lalolagi e tetee atu ai i mala o le tau, o se tasi o mea sili ona manaia o le Taua a le Lalolagi Zero na amataina e le Failautusi o le Setete o John Kerry, sa avea muamua ma kovana Kalefonia Arnold Schwarzenegger ma sa avea muamua ma kovana Ohio John Kasich. E tusa ai ma le Terminator: "E le o se mataupu pati ona e leai se ea Democratic po o Republican ea. Tatou te manava uma lava i le ea e tasi. E leai se vai Temokalasi po o vai Republican. Tatou te feinu uma i le vai lava e tasi. Aua la e te pauu i na togafiti. E le o se mataupu faapolokiki.”
Latou te fa'atuina le fa'amama fa'ato'a fa'amama i le vave e mafai ai e tagata. I luga o le ala, latou te faʻaalia le faʻamaoniaina o aoga o le liua mai suauʻu faʻasolosolo i malosiaga faʻafouina, poʻo le amataga o se toe faʻafouina tele o pisinisi i le lalolagi atoa ma galuega maualuga totogi, e tutusa ma le toe faʻafouina o pisinisi i le amataga o le 20.th senituri liliu mai solofanua ma taavale toso i taavale afi-pesini.
Ae ui i lea, e tusa ai ma foliga vaaia uma, o le tulaga o le tau o le paneta ua uma ona suia sili atu nai lo se isi lava taimi muamua, pe sili atu i tua e pei o faʻamaoniga autu o le aisa o le lua miliona tausaga talu ai.
Talofa e, o le tulaga lamatia o le malepelepe tele o meaola faanatura i luga o le paneta e leʻi faʻateleina. O le mea moni, ua uma ona amata. Greenland ma Antarctica e manino, faʻamaonia atoatoa. O le fesili sili la pe o le a galulue tagata soifua e faʻaitiitia le faʻalavelave i le tele e mafai ai e le tagata.
A uma mea uma, o le CO2 emissions ma le vevela o le lalolagi ua siʻitia i lockstep, ae o le mea e taua i le suʻesuʻega mulimuli o le moni o tali faʻaletino, e pei o le fuaina o le tele o le aisa o le lalolagi. O se mea moni e le mafai ona finauina, ae toetoe lava a le talitonuina, ae o se fuataga o le mea moni faigata.
Postscript: I le tasi tausaga talu ai, na maliu ai se tasi o saienitisi sili o le tau o Amerika o Wally Broecker, e lauiloa o le “tamamatua o le faasaienisi o le tau,” i le 87 o ona tausaga. e manaʻomia le taofia o le faaputuputuina o kasa oona i le ea aua, i ana upu, "o le tau e mafai ona oso faʻafuaseʻi mai le tasi setete i le isi ma faʻalavelave faʻaleagaina."
Ergo, o lana lapataiga o le 36 tausaga talu ai o loʻo tumau pea i luga o le Konekeresi.
Post-Postscript: I le taimi o le 2019 BBC faatalanoaga, James Lovelock (100) le tama o Gaia theory na faapea mai: "E i ai se tulaga lamatia moni o le leiloa o lo tatou nofoia i luga o le paneta atoa .... E tatau ona tatou popole i lenei mataupu o le vevela o le lalolagi aua a tatou le faia se mea e uiga i ai, o le a leai se tasi iinei… Ua oo i le taimi tatou te toe foi ai e fiafia i le siosiomaga… O le a le mea e tupu i le paneta pe a tele atu CO2 e tu'u i le ea? O le a vevela le lalolagi. O le a oo ina vevela i se tulaga e le mafai ona ola ai o tatou ituaiga…A oo mai taimi faigata, o le a matua televave lava, ioe.” (James Lovelock, The Vanishing Face of Gaia, A Final Warning, Allen Lane, 2010)
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo