Punavai: Counterpunch
E le sili atu le leaga o le tala nai lo se lipoti faasaienisi talu ai nei e faapea o le paneta ua faaluaina le tele o le vevela nai lo le 14 tausaga talu ai.
Afai o le lipoti lea e tasi e le liliu ai ulu ma faatupuina se lagona o le popole e alu ese mai le suauu, i le taimi lava ananafi, e leai lava se mea e gaoioi ai le nila e toe faaleleia ai le tulaga o le tau malepelepe o le paneta. (Fa'apogai: Norman G. Loeb, et al, Satellite ma Ocean Data Fa'aalia Fa'ailoga Fa'atuputeleina i le Fa'asao o le Fa'asao o le Lalolagi, Tusi Su'esu'ega Fa'afanua - Fa'asaienisi Maualuga o le Lalolagi ma le Vateatea, Iuni 15, 2021)
Ua lapataʻia e saienitisi āuga o kasa kasa e gaosia e tagata talu mai le molimau a James Hansen i luma o le komiti a le Konekeresi i le 33 tausaga ua mavae: “Ua iloa le aafiaga o le greenhouse, ma ua suia ai lo tatou tau i le taimi nei.”
O le mea moni, ua 44 tausaga o oo mai lapataʻiga. Aʻo leʻi faia le molimau a James Hansen i luma o le komiti a le Senate, o le lipoti sili ona faʻasalalau na sau mai le National Academy of Sciences i le 1977 ina ua lapatai mai o le susunuina o le koale o le a faʻaosoina ai le vevela o le lalolagi i tulaga le mafai ona gafatia e le 2050.
I le taimi nei, o le faʻatulagaina lelei o le faʻafitia o le tau, e aofia ai le tele o sui o le Republican Party, o loʻo i ai nei ma le taimi ua tuanaʻi, mo le tele o tausaga ua galulue e faʻatupu le "masalosalo" e uiga i le aʻafiaga o tagata i le vevela o le lalolagi ina ia puipuia ai le gaosiga o suauʻu gaʻo ma o se taunuuga. poloka faiga faavae aoga a le malo e taofia ai le kasa oona.
O lena ituaiga o amioga faʻalavelave na faʻaalia talu ai nei lava e le sa avea muamua ma peresitene o Trump faatasi ai ma lana aumalaga, e pei o Pompeo, o le na faʻamanatuina le leiloa o le aisa Arctic i se lauga a le Arctic Council. Ae paga lea, na ia faamatalaina o se mea lelei na tupu le malepelepe o le puipuiga sili o le paneta mai le vevela o le lalolagi, o lona uiga, Arctic aisa. E pei ona saunoa le sa avea muamua ma failautusi o le setete, o le paneta ua i ai i lona tiga mulimuli o le leiloa o lona tele, sili ona taua tele e atagia ai le susulu o le la, lea na i ai talu mai le taimi na maua ai e tagata le afi ae o lea ua mou atu i ni nai tausaga pupuu ona o tagata- fa'atupuina le fa'a'avevela o le kasa fa'a'ele'ele mai le mu o suau'u fa'ato'aga e pei o le suau'u ma le kesi fa'alenatura ma le koale.
O le vasega fa'afitia o le tau, aemaise lava i Amerika, o lo'o tauaveina se avega mamafa mo le tulaga o lo'o i ai nei i fafo atu o le fa'atonuga o le lalolagi o le tau. E sili atu le maasiasi o lapataiga faifaipea a le au saienitisi a le atunuu ua le amanaiaina mo le tele o tausaga, ma iu ai ina oo atu i le tulaga o iai nei o se faalavelave faafuasei tau i le lalolagi atoa. O le vevela matautia o loʻo mafatia ai le lalolagi.
I luga o na laina, o le faʻaumatiaina e Donald Trump o ofisa o le siosiomaga ma le aveesea o saienitisi ma le faʻaumatiaina o tausaga o faʻamaumauga faʻasaienisi e le mafai ona suia, ma le aveesea mai le maliega o le tau o Paris o le 2015 o le a alu i lalo i le talafaasolopito o se faiga sili ona leaga-taimi sili ona valea i le talafaasolopito atoa o Amerika. .
O le su'esu'ega fa'ate'ia a Loeb o lo'o fa'aalia ai ma le faanoanoa le fa'afefe o le vevela o lo'o mitiia e le paneta na fa'aogaina ai fa'amaumauga satelite e ala i meafaifa'aili a le CERES e fua ai le tele o le malosi e mitiia e le paneta i foliga o le susulu o le la ma le tele e toe fa'afo'i atu i le vanimonimo i le tulaga o fa'avevela infrared. Ole fua lea ole “le paleni ole malosi”. O a latou suʻesuʻega na maua ai le faʻaluaina o le le paleni mo le vaitau mai le 2005 i le 2019. E matua faʻalavelave, toetoe lava a le mafai ona malamalama, o le aoina o faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai se faiga o le tau e le paleni e pei o se faʻamataʻu o loʻo i ai.
I le taimi nei, o le faʻaluaina o mea leaga ma faʻamamafa le mea moni e faʻaluaina le vevela o le paneta, na lipotia e le NASA le 2020 o le "tausaga sili ona vevela." Ma, i foliga uma, o le 2021 o loʻo faʻatulagaina e toe talepeina faʻamaumauga, ona o le maualuga o le vevela i le lalolagi atoa e sili atu nai lo faamaumauga o taimi uma. O le paneta o loʻo i ai moni lava i se tulaga mu e pei o tagata e leʻi oʻo i ai, ma e leai se tasi na te faia se mea e uiga i lenei faʻalavelave mu ma soʻo se lagona o le oʻo atu i le lalolagi. I le taimi nei, o le tautalaga o le taofiofia o le vevela e ala i le puleaina o faʻamalama i le malo / setete tulaga tumau, pei o taimi uma, e matua taugofie ma le aoga. E fa'apea fo'i ma le fa'amagalo atoa o le ata tele o se fa'alavelave fa'alelalolagi e mana'omia ai le lotogatasi i le lalolagi atoa, po'o le vave ona pe o moli, i'inei ma i'a i le atunu'u atoa.
O le faʻamaoniga o faʻamaumauga a le CERES a le Loeb na faʻavaeina e faʻaaoga ai le Argo, o se fesoʻotaʻiga faʻavaomalo o masini i sami o le lalolagi e faʻaaogaina e fua ai le fua o le sami e faʻafefe ai le vevela. O lenei mea na faʻamalosia ma faʻamaonia ai faʻamaumauga a le CERES e faʻapea o le paneta e faaluaina le aofaʻi o le vevela o le 14 tausaga talu ai.
E tusa ai ma le au saienitisi mo le suʻesuʻega: "O auala tutoʻatasi e lua e vaʻavaʻai ai i suiga i le le paleni o le malosi o le lalolagi o loʻo i ai i se maliliega lelei, ma o loʻo faʻaalia uma lenei tulaga tele," Norman Loeb, tusitala taʻitaʻi mo le fou. suʻesuʻe ma suʻesuʻega autu mo CERES i le NASA's Langley Research Center i Hampton, Virginia. (Fa'apogai: O lo'o Mailei Faalua le Lalolagi i le Vevela e pei ona faia i le 2005, Space. Com, Iuni 24, 2009.)
I le tolusefulu-tolu tausaga talu ona molimau James Hansen i le Konekeresi, ua siitia i le 70% le gaosiga o le carbon dioxide i le lalolagi ma e leʻi paʻu i lalo i soʻo se tausaga, i luga i luga, e le o lalo. Ina ua molimau Hansen, o suauʻu faʻasolosolo o le 79% o le malosi o le lalolagi. O le 84% i aso nei i le feagai ai ma matagi ma le sola panel na faʻapipiʻiina i le tele o tausaga talu ai talu ona saunoa Hansen e uiga i le mataʻutia o kasa kasa.
O le mea moni, o loʻo maua e le lalolagi le mea e tatau ai ma le mea ua le mafai ona iloa e ui lava i lapataiga a saienitisi sili o le lalolagi, o le vevela tele!
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo