Punavai: Counterpunch
Ata na saunia e Andrea Domeniconi/Shutterstock.com
I le amataga o lenei tausaga fou, na tuuina atu ai e le Alliance of World Scientists (13,700 tagata malolosi) se lipoti mataʻutia, ae lē o ni upu faanenefu: “Ua iloa nei e saienitisi e faapea, o suiga mataʻutia o le tau e mafai ona avea ai se vaega tele o le lalolagi ma mea e lē mafai ona ʻaināina, ona o le faaauau pea o le maualuga o le aave, ma faamalosia ai le tau. fa'ailoga fa'aalia ma fa'ailoga fa'ata'ita'i.” ( Punavai: William J. Ripple, et al, The Climate Emergency: 2020 in Review, Scientific American, Ianuari 6, 2021)
O le misiona: "O i matou o saienitisi e iai le tiute tau amio e lapataia manino ai tagata i soʻo se faʻamataʻu mataʻutia." (puna.)
E ui lava e faigata tele ona talia se faʻamatalaga faʻataʻitaʻi e faapea "We Are Destroying Earth," ia masani i ai aua o loʻo tupu ae e le saʻo i luma o tatou mata poʻo lalo o tatou isu faʻatasi. Ina ia malamalama atili i le fasioti tagata, suʻesuʻe le saienisi ma suʻesuʻe faʻalavelave faʻanatura i totonu o se faʻalavelave faʻafefe o le tau, aemaise lava pe a leai se tasi e nofo. O i'ina e amata ai ma e sili ona iloga ona tu'u mai i le lanu ola atoatoa mo tagata uma e va'ai i le Arctic, Antarctica, Greenland, Ausetalia, Siberia, vaomatua o le lalolagi, ma totonu o le va tele o le vasa. Toeitiiti lava leai se tasi e ola i na siosiomaga faanatura. O le a le isi mea?
O lo'o fa'agasolo nei taumafaiga fou e taofia ai le a'afiaga o se tau tu'imomomo. Faʻateleina, i le atunuʻu atoa, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau o loʻo faʻaalia pe o le a. O le mea moni, i le lua tausaga talu ai, 10% o le faitau aofaʻi o le lalolagi na faʻaalia se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau:
(1) 1,859 pulega i totonu o atunuu e 33 ua tuuina atu ta'utinoga fa'afuase'i o le tau e fai ma sui o le 820 miliona tagata. Toeitiiti tasi piliona tagata "Maua"
(2) 60 miliona tagatanuu o Peretania, poʻo 90% o le faitau aofaʻi o Peretania, o loʻo nonofo nei i nofoaga o loʻo faʻaalia ai e pulega faʻapitonuʻu se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau (Talofa XR).
(3) Ausetalia, UK faitama - E silia ma le tasi vaetolu o le faitau aofaʻi ua faʻaalia se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau.
(4) O le Senate a Atenitina, e fai ma sui o le 45 miliona tagata, na faʻaalia se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau ia Iulai 17, 2019.
(5) O faʻapotopotoga a Kanata e fai ma sui o le toeitiiti 100% o le faitau aofaʻi na faʻaalia se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau i le 2019-20.
(6) I Italia, toetoe lava 40% o le faitau aofaʻi e ala i faʻapotopotoga na faʻaalia se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau i le 2019-2020.
(7) Sepania 100%.
(8) O le 10% a le Iunaite Setete, i le taimi nei, i lalo o le faʻatonuga a le Trump, o le 90% o loʻo totoe e teena ma le malosi soʻo se iloiloga i soʻo se suiga o le tau.
E matua ese lava ma le tulaga o le Iunaite Setete ao lei oo ia Ianuari 20th, e lē o faia e le Alliance of World Scientists so o se tuʻi e uiga i le luʻi o loo i luma atu: “Ua oo mai le faalavelave faafuaseʻi o le tau ma ua televave atu nai lo le manatu o le toʻatele o saienitisi, ma o le toʻatele o i latou ua matuā popole lava. O aʻafiaga leaga o suiga o le tau e sili atu ona ogaoga nai lo le mea na faʻamoemoeina, ma ua lamatia ai le biosphere ma tagata." (Saienitisi Amerika)
O upu mamafa na: “… e lamatia ai le biosphere ma tagata….” Uiga- “Ua iloa nei e Saienitisi e faapea o suiga mata’utia o le tau e mafai ona avea ai se vaega tele o le Lalolagi e le mafai ona nofoia,” Ibid.
“O le mafanafana o le lalolagi ua uma ona vevela ai vaega o le lalolagi nai lo le mafai e le tino o le tagata ona tetee atu i le tele o tausaga na muamua atu nai lo le faʻataʻitaʻiga o le tau. Fua i Jacobabad i Pakisitana ma Ras al Khaimah i United Arab Emirates ua uma ona faʻaalu pea le itiiti ifo i le 1 pe 2 itula i luga o se faʻamaʻi oti. (Fa'apogai: Suiga o le Tau Ua Maua Tele Vaega o le Lalolagi mo Tagata, NewScientist Me 8, 2020)
E pei ona tupu, o le vevela tele faʻatasi ma le susu tele e oʻo atu ai i le oti i totonu ole 6 itula. O faʻailoga muamua o lenei mea ua leva ona aliali mai i le tele o tausaga i luma atu o faʻamoemoega. A uma mea uma, e iai tapulaa a le tino o le tagata. Afai e matua'i maualuga le fa'ailoga o le vevela/sūsū, e o'o lava i se tagata soifua maloloina o lo'o nofo i le paolo ma tele le vai e inu ai o le a matua pagatia pe ono oti. O le Wet-Bulb Temperature WBT. I le tulaga masani, e oo i se tapulaa pe a aʻe le vevela o le ea i luga aʻe o le 35 tikeri Celsius (95 tikeri Fahrenheit) faatasi ai ma le susū i luga atu o le 90 pasene.
E tusa ai ma saienitisi, ina ia taofia le amataga o le Web-Bulb Temperature peril, e tatau ona faʻaitiitia le faʻaitiitia o le CO2, aemaise lava i le iloiloina o le mea moni faʻalavelave e faapea o le lima o tausaga pito sili ona vevela i faʻamaumauga na tutupu talu mai le 2015.
O se su'esu'ega talu ai nei na maua ai le tele o le susū/vevela tu'ufa'atasiga o lo'o tupu i tua atu o le fa'apalepale fa'aletino o tagata mo le 1-i-2 itula le umi o lo'o fa'atumauina i Asia i Saute, le talafatai i Sasa'e Tutotonu, ma le gataifale i saute o Amerika i Matu. ( Punavai: Colin Raymond, et al, The Emergence of Heat and Humidity Too Severance for Human Tolerance, Science Advances, Vol. 6, nu. 19, Me 8, 2020)
I le taimi nei, o le mafuaʻaga autu, poʻo le CO2, o le taʻavale autu o le vevela o le lalolagi talu ai nei na ausia se faʻamaumauga maualuga i taimi uma mo le Holocene Epoch, lea e fai ma sui o le 11,700 tausaga o le tumau o le tau, le Great Goldilocks Sleep Walk Thru Time Era. Se'i vagana ua amata ona fa'atupuina le vevela o le lalolagi i le maualuga o le CO2, pe a mae'a le 1750.
O le tala a le Alliance of World Scientists o loʻo taʻua ai le 2020 o se tasi o tausaga sili ona vevela i faʻamaumauga, ma na faʻaosofia ai le tele o afi afi faʻapitoa i le lalolagi atoa, Siberia, Western US, Amazon, ma Ausetalia. O nei fa'alavelave e le'i tupu muamua o lo'o fa'ailoa mai ai le fa'aletonu o le tau. E manino mai, o loo mamaʻi le paneta.
E tusa ai ma le Alliance: "O taumafaiga uma e tatau ona faia e faʻaitiitia ai le faʻaosoina ma faʻateleina le aveesea o le carbon atmospheric," Ibid.
I luga o le ala, o le tele o atunuu ua tuuto atu i le leai o se kaponi fa'aoso i le 2050-60; ae ui i lea, o loʻo i ai le faʻatuputeleina o faʻamaoniga e le lava na sini, ae, o faʻamaoniga fou e taʻu mai ai net zero carbon e tatau ona ausia i le 2030, ae le o le 20-30 tausaga mulimuli ane. Ua tuai tele lena mea.
Ina ia ausia se mea e sili atu nai lo le na o le paleni o le tau (pe afai e mafai) e tatau ona tausisia sini o le Bonn Challenge Global Restoration Initiative o le 2011 toe faʻaleleia le 350 miliona heta o vaomatua ma fanua i le 2030. Fitugafulu -e fa atunuu ua latou lagolagoina lenei fofo e faavae i le natura.
O le Alliance of World Scientists o loʻo ofoina atu fofo i le faʻafitauli:
1. Alu ese mai le suauu, o se faamuamua maualuga.
2. Taofi le fa'aosoina o mea tau alamanuia e pei o le methane, kaponi uliuli (soot) ma mea fa'aoso fa'apenei ina ia fa'aitiitia ai le fua o le vevela.
3. Toe fa'afo'isia fa'anatura fa'anatura, ae maise fa'ato'aga, ma fa'amanino fa'apitoa: “O le fa'atosinaina o le Amazon, vaomatua teropika i SE Asia, ma isi vaomatua, e aofia ai le fuafuaina o le tipiina o le Vaomatua a Tonga o Alaska e matua fa'aleagaina ai le tau," ibid.
4. Fa'aitiitiga aano o povi ma aano o manu e fesoasoani i le fa'aitiitia o le methane. O la'au e 'aina ma sili atu le soifua maloloina.
5. Suiga i se tamaoaiga e leai se carbon e atagia ai lo tatou faalagolago i le soifua maloloina o le biosphere ua ta'ua ma le alofa o le Mother Earth. Fa'aaoga le tamaoaiga o le si'osi'omaga e fai ma sui lelei mo le neoliberal brand of forever-growth capitalism, fealua'i solo i luga o se auala paepae auro i le le-le-le'ai fanua o mafaufauga ma le fiafia.
6. O le aofa'i o le faitau aofa'i o tagata i aso nei e 200,000 i le aso pepe fou e mana'omia ona fa'amautu ma fa'aitiitia e ala i le lagolago ma a'oa'oga a tama'ita'i talavou i le lalolagi atoa.
E tusa ai ma lea, ua folafola mai e le Alliance: “Ia Tesema 2020, na augani atu ai le Failautusi Aoao o Malo Aufaatasi Antonio Guterres mo atunuu uma ina ia faailoa atu se 'faalavelave tau le tau.' O lea, matou te valaʻau atu i le malo o Amerika e faʻailoa se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau ma Joe Biden o loʻo faʻailoaina se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau i le atunuʻu e ala i se faʻatonuga faʻapitoa poʻo le Konekeresi e pasia le tele o faʻatupeina o le tau ma se faʻaaliga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau (H.Con.Res.52, S.Con.Res.22) lea na tanumia i le komiti a le Konekeresi i le 2020. I le tasi tausaga talu ai, na matou popole ai i le le lelei o le alualu i luma i le faaitiitia o suiga o le tau. Ua matou popole nei i le le manuia o le alualu i luma i le 2020. (Fa'apogai: Scientific American)
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo