Ose Faletupe fou a le Lalolagi tala, Le Suiga Oa o Malo 2018, ofo atu faʻamaoniga o le tele o le matitiva o Aferika ua faʻafetai i le faʻateleina o minerale, suauʻu ma kesi. Peitai o faiga faavae ma faiga masani a le Faletupe o loo agai pea i le faamalosia o le toe totogiina o nogatupe mai fafo ma le toe faafoiina o tupe mama i atunuu i fafo (TNC), ma faatumauina ai le gaoi.
O le totonugalemu o lana “tausi tupe faavae faalenatura,” e faaaoga e le Faletupe se fua faatatau o le “Fesuiaiga o Tupe Teu” (ANS) mo suiga i le tamaoaiga, si'osi'omaga ma le tamaoaiga faaleaoaoga. E mautinoa lava e sili atu lenei mea nai lo le "Gross National Income" (GNI, o se suiga la'ititi o le Gross Domestic Product), lea e le mafai ona mafaufau i le faʻaitiitia o punaoa faanatura e le mafai ona faʻafouina ma le filogia (ae leʻi taʻua ai galuega a fafine ma nuʻu e leʻi totogiina).
I lana suʻesuʻega lata mai o le lalolagi (faatasi ai ma faʻamaumauga 1990-2015), na faʻamutaina e le Faletupe e faapea o Aferika i Saute o Sahara e leiloa pe tusa ma le $ 100 piliona o le ANS i tausaga taʻitasi ona e "naʻo le tasi le itulagi e iai taimi o tulaga le lelei - averesi le leaga 3 pasene o GNI i le taimi ua tuanaʻi. sefulu tausaga – fa'ailoa mai o ana faiga fa'avae e le'o lava le fa'atupuina o le fa'atupulaia o le tamaoaiga... E manino lava, o le fa'aitiitia o puna'oa fa'alenatura o se tasi lea o fa'atupuina o le ANS leaga i totonu o le itulagi."
Ua fesili le Faletupe, “E faapefea ona faatusatusa Aferika i Sahara i isi itulagi? Le lelei.” E ese mai le leaga o le "Africa Rising" tala faasolopito, o le ANS pa'ū mo Sub-Sahara Aferika na sili ona leaga mai le 2001-09 ma le 2013-15.
O isi itulagi o le lalolagi na maua le maualuga o le maualuga o le ANS, i le 5-25 pasene. O atunu'u e sili atu le tamaoaiga, e fa'atumauina puna'oa e pei o Ausetalia, Kanata ma Nouei o lo'o i ai ni taunu'uga lelei a le ANS ona o a latou TNC e toe fa'afo'i atu tupe mama i tagata e umia sea i totonu o aiga.
O faiga fa'avae tau atina'e' a Aferika o lo'o fa'amoemoe e fa'atosina mai i fafo, e o'o lava i le Faletupe o lo'o fautua mai, ua avea nei ma mea fa'atauva'a: “Aemaise lava mo atunu'u mauoa, o le fa'aitiitia o puna'oa fa'alenatura e masani ona le tauia e isi tupe fa'afaigaluega. . O lapataiga a le ANS leaga i le tele o atunuu ma le itulagi atoa e le tatau ona le amanaiaina.
O lapataiga - e aofia ai le 2012 Tautinoga a Gaborone e le sefulu malo Aferika - o loo i ai moni lava tele lava le amanaia, ma mo se mafuaaga faigofie, ua faailoa mai e le Faletupe: “O le fua [ANS] e tumau pea ona tāua tele, aemaise lava i atunuu mauoa. E fesoasoani i le fautuaina o tupe teufaafaigaluega mo le faʻalauteleina o oloa e faʻaleleia ai oloa auina atu i fafo ma le faʻatupulaia o vaega i fafo atu o le vaega o punaoa."
E matua'i mana'omia e Aferika le fa'avasegaina, ae o malo o atunu'u ua fa'asalaina puna'oa o lo'o matua'i fa'aaafiaina e le TNC o lo'o fa'amoemoe e aveese. E oo lava i totonu o le Faletupe o loʻo manino lava, e pei ona faʻaalia i le tulaga o Zambia.
Le kopa a Zambia ua misi
I le tausaga na teʻa nei, na tofia ai e le Faletupe Zambia le suʻesuʻega autu a le atunuʻu i totonu o le poloketi "Wealth Accounting and Valuation of Ecosystem Services" (WAVES). O vaomatua Zambia, eleele taufusi, fanua faʻatoʻaga ma punaoa vai iloiloina o “tala fa’amuamua.” O le apamemea na matua misia, o le vaega autu o le tamaoaiga faalenatura o Zambia.
Pe na le amana'ia le kopa i WAVES ona o ia fa'amatalaga o le a fa'aalia ai se tupe gau tele? Tasi Faletupe fuafua O le sao o le kopa i tausaga ta'itasi i le fa'aitiitia o le tamaoaiga o minerale a Zambia i le sefulu tausaga talu ai, na fa'amauina ai i le 19.8 pasene tele o le GNI. A fa'apea e fa'atalanoaina fa'atele ia fa'amatalaga, e ono fa'amalosia ai le toe mafaufau i le fa'atauva'a fa'atauva'a a Zambia o maina ma le fa'atauina atu o 'oa e le'i gaosia.
E masani lava o le tele o le aufaigaluega a le Faletupe o le Lalolagi e le galulue mo le fiafia o tagata Zambia, ae fai ma sui o isi faletupe faavaomalo ma TNCs. O lenei mea ua faamalosia ai i latou e oomi le tau tupe mai fafo a Zambia: muamua, ina ia mafai e TNCs ona ave tupe mama i le fale, ma lona lua, o lea e toe totogi ai e Lusaka nonogatupe tusa lava po o le a le le gafatia ma po o le a le leaga o le malo nono. O le toe totogiina ua matua faigata nei ona o le kwacha na pa'ū mai le tulaga e tusa ma le 1 i le US$ i le 1990s i le tusa ma le 5 i le US$ mai le 2003-15, i le 9-12/US$ talu mai lena taimi.
Mai le 2002-08, o le malo o Zambia na taʻitaʻia e Levy Mwanamasa (1948-2008) na i lalo ifo. mamafa mamafa mai le Faletupe o le Lalolagi e faʻatau atu aseta sili ona taua a le setete e toe totogi ai nonogatupe tuai, e aofia ai ma mea na ave i fafo e lana amio pi’opi’o muamua, Frederick Chiluba (1943-2011). Sa tatau ona teena ma faaleaogaina lena aitalafu.
E oo lava i lena taimi, ina ua faatau atu le maina kopa tele a Aferika i Konkola, sa tatau ona faamautinoa e Mwanamasa e le itiiti ifo i le $400 miliona na alu i le faleteuoloa a Zambia. Ae o le tagata faatau, Vedanta pule sili Anil Agarwal, ata leaga ina ua fa'amaualuga i se konafesi faafaigaluega 2014 i Bangalore, Initia, na ia faaseseina Mwanawasa i le taliaina na o le $25 miliona. “Ua iva tausaga talu mai lena taimi o tausaga uma lava e aumai ai ia i matou le itiiti ifo i le $500 miliona i le $1 piliona.” (Agarwal o loʻo i ai nei i le faagasologa o le faʻatauina o aseta maina a Anglo American a Aferika i Saute, ina ua faʻatauina le 20 pasene o le kamupani i le 2016-17.)
Faʻasaga i le faoa o Aferika: pito i luga poʻo lalo i luga?
E le na o Zambia. Ua lipotia mai e le Faletupe e faapea mai le 1990-2015 le tele o atunuu Aferika na mafatia tele i le ANS (o se faiga ua taʻua o le 'dissaving' e suitulaga faaaloalo mo le 'faomea'), e aofia ai Angola (68 pasene), le Republic of Congo (49 pasene) ma Equatorial Guinea (39 pasene). A'o maualuga le tau o oloa i le 2007-14 super-cycle period, o le fa'aitiitia o puna'oa o le mafua'aga tele lea mo le fa'aitiitia o le tamaoaiga o Aferika.
O le a se mea e mafai ona fai? E na'o le lua lava auala e fa'afeiloa'i ai le pu'eina e le TNC o le tamaoaiga o Aferika: i lalo i luga e ala i gaioiga tuusa'o poloka le aveeseina, po'o luga i lalo e ala i suiga.
O le le aoga o le mea mulimuli o loʻo faʻaalia e le African Union's 2009 Alternative Mining Vision (AMV). E folafola (e aunoa ma se faʻamatalaga i le faʻaititia o punaoa faʻalenatura tupe faavae), "e mautinoa o le auala sili ona taua mo le fausiaina o tupe faʻapitonuʻu o le aufaipisinisi o punaoa mai fafo - TNCs - o loʻo i ai tupe faʻapitoa manaʻomia, tomai ma tomai"
O le tagata Aferika i Saute Chris Rutledge faatuiese lenei manatu neoliberal i le tausaga talu ai i se lipoti a ActionAid, O le AMV: O matou toe faʻapipiʻiina se faʻataʻitaʻiga colonial?: "E ala i le faʻatupuina o faʻataʻitaʻiga o le maualuga o le faʻaaogaina, o le AMV o loʻo toe tu faʻafeagai tonu i a tatou lava mea e ave i ai le faamuamua ina ia mautinoa le maufetuunaʻi o le ola ma le faʻamautuina o le faʻamasinoga amiotonu. E matua tete'e lava i so'o se ituaiga o Fa'atagaga Fa'amatalaga Sa'oloto. Ma e le o faʻatalanoaina mafuaʻaga faʻavae o sauaga faʻavae e oʻo i fafine, teine ma nuʻu ua aʻafia."
O le ta'iala muamua - fa'afeagai fa'alapotopotoga - e mafai ona sili atu le aoga. E tusa ai ma se tamaitusi na saunia e Johannesburg faatuatua-faavae maina leoleo Fa'avae Fa'ailoga Fa'ailoga mo le sosaiete lautele Alternative Mining Indaba i Cape Town i le vaiaso nei, “O fete'ena'iga e le mafai ona fa'alavelaveina o lo'o i ai i le fa'alavelave fa'afuase'i i galuega eli. O lo'o fa'atupula'ia pea le tete'e atu i galuega eliina fa'atasi ai ma fete'ena'iga o lo'o iai.”
O le lu'i a le Alternative Indaba o le talia lea o le tetee, ae le o le solomuli i totonu toefuataiga NGO silos – ma aua ne'i fa'aauau le le amana'iaina o a'afiaga leaga o le la'uina i le puipuiga o le malosi, tau ma le fa'aitiitiga o punaoa e masani ona iai.
Ioe, tolu tausaga talu ai, Anglo American CEO Mark Cutifani talia ona o le tetee a nuu, “O loo i ai se mea e pei o le $25 piliona le aoga o galuega faatino ua noatia pe taofia,” o se galuega ofoofogia ona o maina fou uma i le lalolagi sa tauina i lena tausaga i le $80 piliona. (O se faafanua o nei mea e mafai ona maua i le Environmental Justice Atlas, http://ejatlas.org.)
I le taimi nei, o le aufaipisinisi a le Faletupe a le Lalolagi (e ese mai le Suia Oa o Malo tagata su'esu'e) o lo'o fa'aauau pea ona fa'atupu fa'alavelave i le la'uina iinei. O tama'ita'i o lo'o nonofo i totonu o le Marikana slums, fa'atulagaina pei Sikhala Sonke, tumau le inoino i le $150 miliona faatupeina tautinoga na faia i Lonmin, lea mai le 2007-12 na manatu ese le Faletupe i lona 'sili ona lelei' mo le fa'afaigaluegaina o tagata lautele - se'ia o'o i le fasiotiga a leoleo o tagata faigaluega e to'a 34 iina i le taimi o le osofa'iga a le pusi vao. (Na asiasi atu foi le peresitene o le Faletupe o Jim Yong Kim i Johannesburg i le lua vaiaso talu ona mavae lena, ae e le'i fefe e ta'ua e sili atu le asiasi atu i lana fa'alapotopotoga 'sili ona lelei' la'u maina.)
O isi galuega iloga a le Faletupe i Aferika i Saute na aofia ai fa'afetai tele i le pulega fa'apartheid, lē fa'avaivai siʻitaga o talitonuga neoliberal ina ua mavae le 1990, a pi'opi'o $3.75 piliona Eskom nonogatupe i le 2010 (o le nonogatupe a le Faletupe e sili ona tele, o loʻo faʻatupeina pea le fale eletise e sili ona faʻaleagaina i le koale o loʻo fausia i soʻo se mea i le lalolagi), ma faʻaauau pea le faʻafaigaluegaina o tagata e umia sea i le CPS-Net1 rip-offs o Aferika i Saute e 11 miliona tagata sili ona matitiva o loʻo mauaina fesoasoani faʻaagafesootai.
I luga o mea uma, e ui lava i faʻaaliga maasiasi e uiga i le faʻaogaina o le TNC e le mafaaseseina i totonu. Le Suiga Oa o Malo 2018, o le Faletupe ose fesoasoani tau tupe o lenei vaiaso Aferika Mining Indaba i le nofoaga autu o tauaofiaga i Cape Town. O tausaga taʻitasi, o le nofoaga lea e tofitofi ai le falaoa ma inu vai lelei Stellenbosch (e ui lava atonu e le o le vai i lenei aai mata'utia o le tau) fa'atasi ai ma pule fa'a'eliina e sili ona malolosi i le lalolagi ma fa'aupufai fa'apolokiki a Aferika, e fefa'asoaa'i ma le fiafia pe fa'afefea ona fa'ateleina le gaoi.
Patrick Bond aʻoaʻo le tamaoaiga faʻapolokiki i le Wits University School of Goverance i Johannesburg, ma o ia o le tusitala o, faatasi ai ma isi tusi, Looting Aferika: Le Tamaoaiga o le Faʻaaogaina, Zed Books, 200
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo