O lologa na toe afaina ai le aai lona tolu o Aferika i Saute, Durban, ma maliliu ai le itiiti ifo ma le 300 tagata nonofo i le Aso Gafua, ma faamalosia ai le faitau afe o isi e o ese mai o latou fale, ma taofia ai le feoai o tagata ma mea faʻafuaseʻi ona o auala male alalaupapa. I le tele o eria, o paipa ta'e o le vai malepe ma le pa'u o le eletise ua matutu ai paipa ma pe mo ni aso. (Ata o iinei.)
O le aofaʻi o le soifua o tagata na leiloa e sili atu nai lo le faamaumauga muamua a Durban o le 64 maliu mai le "Rain Bomb" o Aperila 2019, ina ua paʻu le 168 millimita i le 24 itula, ma faia ai le itiiti ifo i le $ 75 miliona i le faaleagaina. Ia Oketopa 2017, 108 mm na pa'ū i le aso e tasi, ma maliliu ai le 11.
Toe foi i tua, i le 2011 na talimalo ai Durban i le fonotaga faaletausaga COP17 a Malo Aufaatasi, e masani lava. manatu ose faiga fa'avae o le lalolagi ua le manuia (e ui e le tusa ai ma le US State Department negotiator Todd Stern who faamanatuina ia Hillary Clinton le mea na ia taʻua o se "manuia tele mo le Iunaite Setete"). Ae ui i lea, na foliga mai ua le mautonu tagata ofisa o le aai i le taufaamatau lata mai, e le fa'apopoleina le faia o galuega fa'aleleia masani ina ua uma le 2017 e oo lava i nofoaga maualuluga e pei o le Glebelands migrant labor hostel na aafia i sauaga e lei toe faaleleia lona taualuga i le lua tausaga mulimuli ane.
I le Aso Gafua, na lafoaʻi e le lagi le 351 mm. O le isi itu, na manino lava o le malo o Durban (e taʻua aloaʻia o le eThekwini), le itumalo o KwaZulu-Natal ma le malo o le malo o le atunuʻu e leai se tautinoga moni i le fetuunaiga o faʻafitauli o le tau, e aofia ai le malosi o le inisinia faʻa-malo ma le tausiga faigofie o alavai o le afa. faiga. O le saunia o fale ma tulaga faufale mo le faitau afe o fale nofoia o le taulaga na faʻaalia e le atoatoa. O nu'u matitiva o Durban na sili ona afaina ai: mai le 550 o faleoo fa'alilolilo a le taulaga, e le itiiti ifo i le 164 o lo'o i totonu o lologa.
Greenwashed Durban
E masani ona tuuaia le malo i le faʻavaivai i le puipuiga o le tau, e ui lava i le toe faʻafoʻisia o upu faʻafeagai - faʻataʻitaʻiga, i le 2020, fai mai "ia i ai i le pito sili ona mataʻutia o suiga o le tau, fesoasoani i lana taʻitaʻiga alualu i luma ma le faʻatasi i totonu ... le C40 Leadership Group" (se fesoʻotaʻiga faalauiloaina mai le pulenuu muamua o Niu Ioka Michael Bloomberg). E matua tele naua viia e le au popoto e le o toe pa'i atu, e ui o nisi taimi, tusitala ese mea moni mai C40 talafatu.
O le 2019 Durban Climate Action Plan e leai se fa'anatinati, e ui lava o le mea sili e fa'atatau i le mea na valoia e saienitisi o le tau i le sefulu tausaga talu ai: o nofoaga matutu o le a sili atu ona afaina i lamala, ma susu i le gataifale ma sasaʻe o Aferika i Saute e sili atu timuga, ma sili atu le malosi o mea matautia o le tau.
Ae le mafai ona faafitia le ta'uta'ua o Durban fufulu-meamata, lea e oʻo lava e aofia ai se 2014 WWF faailoga filifilia mo lea aai bureaucrats fa'afaigaluegaina se tagata fa'apolofesa i luga ole laiga o ai na faoa tala twitter, o se vaega e faalauiloa ai a na le manuia le faiga o fefa'ataua'iga a le Faletupe a le Lalolagi.
Ma i le 2018, e ui i lea lipoti o ala o faasalalauga o le pulenuu o Zandile Gumede i lena taimi o le moliaga o le a oo mai i luga o le tele o faiga pi’opi’o ma le faatauina mai o otaota-mamago-scam moliaga, o le San Francisco Global Climate Action Summit’s “One Planet City Challenge” aloaia Durban o "se taʻitaʻi i gaioiga o le tau" aua o loʻo "faʻaauau ona tuʻufaʻatasia faʻamoemoega mataʻutia ma gaioiga faʻapitoa ma faʻalapotopotoga atinaʻe." Gumede mai le 2016 seia oʻo lona ogatotonu o le 2019 saisai ma faamavae faamalosi, le C40 feso'ota'iga tau i le taulaga Sui Taitaifono, toe faʻaalia ai le paʻu o le le agavaa o tagata maualuluga o le tau o le lalolagi.
Talanoa limafoa'i ma lanu meamata, savali pipi'i ma palapala
I le agaga lava e tasi, i le taimi lava na maeʻa ai Durban's 2019 Rain Bomb, Peresitene Cyril Ramaphosa asia - faʻatasi ma Gumede - e suʻesuʻe le faʻaleagaina, talia e faapea "o le malosi o le natura e matua tele ma o se vaega lea o le suiga o le tau e uiga i ai e na o le aʻafia pe a tatou le mafaufauina."
Ae mo fesoasoani faʻafuaseʻi ma le totogiina o le tau e taʻua e Malo Aufaatasi "Loss & Damage", na ia folafola: “Na vave ona ou faafesootaia le tatou Ofisa o Tupe ma faapea atu, o i ai se tatou tupe e fesoasoani ai i o tatou tagata? Ma sa latou fai mai 'Peresitene, ua ia i matou le tupe.' O lea la o le a faatautaia tupe e fesoasoani ai i o tatou tagata. O faʻalavelave faʻafuaseʻi ia e matou te paketiina, o lea o le a faʻaputuina punaoa i se auala sili ina ia fesoasoani ai o tatou tagata o loʻo manaʻomia nei."
Ae na o le $6.25 miliona ona saunia lea e le Ofisa o Tupe e fa'afetaui mana'oga fale fa'alavelave: na'o le 14% o le fua faatatau a le aai o le afa o Aperila $46 miliona i le faaleagaina o fale, o ia lava na manatu maualalo pe a fua i le fua o le faatafunaga ma le manaomia o le toe fausia lelei.
O le Aso Lulu na toe foi ai Ramaphosa i Durban e asiasi i tagata na afaina i lologa, ma tauto, “O lenei mala o se vaega o suiga o le tau. O lo'o ta'u mai ia i tatou o suiga o le tau e ogaoga, o lo'o iinei. E le mafai ona tatou toe tolopoina mea e tatau ona tatou faia, ma faiga e tatau ona tatou faia e taulimaina ai suiga o le tau.
E ui lava i upu faʻamafanafana, o lona pepelo na faʻaalia, aua aʻo leʻi oʻo i le 2016, ina ua ia faatauina atu lana kamupani tumaoti Shanduka, Sa matua naunau lava Ramaphosa e eli mo le koale na ia ua le mafai ona maua laisene vai manaomia (e foliga mai ona o faiga pi'opi'o), tagata nonofo i le lotoifale ma sa galulue faatasi foi ma le kamupani lauiloa a Suiselani Glencore i se taimi sa i ai feagai ma faamasinoga faava o malo i luga o le tele o mafuaaga tau amio. (O le manatu sa e le leiloa i tagata o le atunuu e manatua le matafaioi a lona na faavaeina Marc Rich i le apartheid-era sanctions-busting.) I le tausaga talu ai, e oo lava i nisi sa avea muamua ma Ramaphosa o loʻo faʻavae i luga o le aufaigaluega na faʻataʻamilo ia te ia, ona o se mea talafeagai. atugaluga na ia fiafia i le vaega o koale a Glencore i tupe faʻaalu a le au faʻatau i le taimi o le tau o le eletise 2014-15 ina ua avea Ramaphosa ma sui peresitene o Aferika i Saute.
Seia oo ina faamata'uina Aferika i Saute faʻatasi ai ma faʻasalaga tau fefaʻatauaʻiga i le tausaga talu ai, na faʻamaonia ai e Ramaphosa le tetee atu i le au faʻamalosi e manaʻomia e le setete ona faʻaitiitia le alofa faʻaleagaina i suauʻu faʻasolosolo, eletise loloto eli, faʻamamaina ma faʻafefeteina. Mo se faʻataʻitaʻiga, ia Iulai talu ai, ina ia tau ai se osofaʻiga a Mozambique i le tamaoaiga o le kesi o Cabo Delgado, na faʻapipiʻi ai e Ramaphosa le sili atu i le 1000 fitafita fitafita ma helikopa e manaʻomia tele (tuu na o le tasi i Durban mo laveaʻi faʻafuaseʻi i lenei vaiaso). E tele lava puipuia le manuia o kamupani suauu i Sisifo ma Saina viliina i le lalolagi lona fa-tele tele fanua methane. O lo'o fa'aauau pea ona fa'agaoioi e le au fa'alavelave e ui lava ua fa'ailoa mai e le Total le toe fa'aauauina o le viliina ma le fa'agaioiina o kesi.
Aisea ua fa'afuase'i ai ona liliu atu i le malosi e fai ma vaisu meth? I le 2020 o le minisita o atinaʻe lautele a Ramaphosa - o ia lea i le sefulu tausaga talu ai na avea ma minisita o tupe fuafuaina mo le nonogatupe aupito tele a le Faletupe o le Lalolagi, e totogi ai fale tetele o le koale i le lalolagi i le taimi lena o loo fausia – na faafaigaluegaina se tasi sa avea muamua ma pule o Sasol e igoa ia “Mr Coal” e faagaoioia le Eskom, le eletise parastatal. O iina, i le ogatotonu o le 2021, na ia faasilasila 44% o ana tupe o le “Just Energy Transition” – e aofia ai le $8.5 piliona i le fa'atupeina o tupe fa'a-decarbonization mai le Glasgow COP26 ia Novema talu ai - o le a fa'aliliuina ai fale eletise e fa'a-koale i fale kesi methane (ma o le a fausia ni mea fou). Ua malamalama lautele nei o le methane e sili atu le malosi nai lo le CO2, ma o le taimi nei fuaina e pei o le valugafulu ona leaga i le faagasologa o le seneturi.
O isi sao faifaipea a le malo o Ramaphosa i le faʻafitauli o le tau e tele. O le muamua a le peresetene o aseta e ave i ai le faamuamua mega-poloketi i totonu o le Atinaʻeina o le Atunuʻu (o lona sui taitai o le 2012 o Ramaphosa) o le a auina atu i fafo 18 piliona tone koale mai se nofoaga i le itumalo o ona matua, Limpopo; afai e mae'a a'oa'oga feso'ota'i ma le eletise, o le a mae'a tau e le itiiti ifo i le $100 piliona. O lana 'au Transnet fa'a-seoli i luga o le tu'ufa'atasia o laina o nofoaafi ina ia fa'ateleina ai le koale i fafo - i le tausaga talu ai, na'o le 59 miliona tone fa'afetai i tagata gaoi ma fa'aleagaina - toe fo'i i le 75 miliona i le tausaga.
Faapea foi i Limpopo, lana faigamalo faʻaleleia le $17 piliona o Saina e ta'ita'ia e le au Saina-Makhado Special Economic Zone MMSEZ (o lo'o i tafatafa o lona nu'u masani), o se tasi ma le mitamita. faasilasila i le 2018 ina ua maeʻa ona taʻitaʻiafonoina e ia ma Xi Jinping le Fono a Saina-Africa Cooperation: "O galuega faatino nei i totonu o le MMSEZ ua faʻamuamua mo le faʻatinoina: o le 4600MW koale-mu, fale sima ma isi galuega uʻamea." E oo lava i le leai o le koale afi na fuafuaina muamua, lea e foliga mai ua manumalo le au fai tau i le masina talu ai, "isi galuega faʻameamea" o le a tuʻuina atu 34 megatons o CO2 i tausaga taʻitasi, e tusa ai ma le au ofisa. O le mea lea e oo atu i le 2030, afai e faʻaauau le poloketi, o le a aofia ai le 8% o le 420 megaton faʻaleagaina a le atunuʻu.
I le taimi nei e aunoa ma se tetee a le peresetene, o le faifeau malosi a Ramaphosa ma le le mafaufau tulei methane gas ma koale, lana minisita o le siosiomaga teena poloa'iga a le fa'amasinoga e fa'aitiitia le fa'aleagaina o le kasa sili ona tele e lua (Eskom ma Sasol), ma lana minisita o tupe. tolopo (i le tele o tausaga) faʻatupuina le lafoga o le kaponi faʻavalevalea, tasi i le taimi nei na'o le $0.42/ton ona o tuusaunoaga, faatusatusa i tala fa'atatau lata mai o a $3000/ton le tau o le kaponi.
Le tau o lē suiga tonu
O le manatu mulimuli e taua tele, aua e fa'aaogaina o se fa'avae fa'avae "totogi fa'aleagaina". e fai ma auala e fa'aputu ai tupe - ae i se auala fa'asolosolo e le o fa'agasolo (pei o Farani ma Ekuatoa malo i le 2018-19, faʻatupuina faʻalavelave faʻaagafesootai tele) - e mafai ona faʻaputuina tupe e le gata mo le toe faʻaleleia o mea na leiloa & faʻaleagaina, ae faʻapea foʻi mo tupe faʻafaigaluega e faʻamaonia ai le tau i totonu o nuʻu matitiva.
Faʻafetai i le faʻateleina o le leai o ni galuega i nei nofoaga ona o le Covid-19, o loʻo i ai sapalai faʻapipiʻi a tagata faigaluega faufale ma tagata faigaluega lautele e mafai ona toe faʻaleleia ma faʻamalosia alavai, toe fausia auala leaga, fausia fale mautu ma alalaupapa saogalemu, toe faʻaleleia eleele susu ma toe faʻaleleia. faiga vaitafe e galue e pei o se omomi. Malosiaga o le la ma le matagi fa'atasi ai ma le fa'aleleia atili o femalaga'iga lautele e mana'omia fo'i ni fesoasoani fa'ameaalofa. I se tasi tala, a “miliona galuega tau"E mafai ona tuʻuina atu iinei, pe ana i ai le loto faʻapolokiki.
Ae na solia e le malo le tele o folafolaga e "toe faaleleia atili" ina ua uma le Covid-19 loka le tamaoaiga. E ui lava ia Oketopa 2020, Ramaphosa tuuto le setete e faʻafaigaluegaina le 800 000 tagata faigaluega fou, faʻaitiitia tupe a le Matagaluega o Tupe e leʻi tupu muamua. kiki i totonu e le'i umi mulimuli ane. Na faʻamagoina le faʻatupega e manaʻomia e le gata e toe faʻaleleia ai atinaʻe ua faaleagaina, ae ia faʻatinoina se "Just Transition": lagolago mo tagata faigaluega faʻateʻaina e ala i le decarbonization, pe i totonu o le koale poʻo South Durban's refinery complex (lea e leʻi leva ona taunuu ai Engen ma Sapref i le iuga. o latou olaga).
Ana maua le tele o tupe a le setete mo le toe faʻaleleia o Durban i le 2019 - ma faʻapipiʻi paʻu ina ia aua neʻi afaina i le tuʻuaʻiga a Gumede - o le galuega talafeagai o le tau e mafai ona faia. Ae pei o le tusitala o le lotoifale Des Erasmus fai mai i le vaiaso nei, e le mafai ona natia se mataupu faavae o pulega le lelei: “Na saunoa le malo i le lotoifale ma le itumalo e uiga i suiga o le tau seia oo ina faamanatu atu e ui lava i suiga o le tau, le lelei o atinae tetele, alavai ma alavai, fale le lelei ona fausia, ma le faatagaina o tagata nofoia e fausia fale i luga. o auvai o vaitafe sa tele foi sona sao i le pa'u.”
O a ituaiga o tupe teu fa'afaigaluega e mana'omia? O se laasaga taua muamua o le faʻaleleia o faiga faʻamataʻu vave ma sauniuni lologa, talu mai le SA Weather Service ioeina na matua'i manatu faatauvaa i le malosi o le afa. E mana'omia isi faugāfale mo tama'i pā ma taligalu; auala malolosi ma alalaupapa; sili atu le lelei o paipa ma vai vai; afi fa'aleleia mo pamu pamu; tafu afi; ma sili atu ona lelei alavai o le afa, e aofia ai le tausiga.
O le mea e sili ona manino, o le faʻaleleia o le mautu o fale e manaʻomia i vaega o tagata faigaluega o le taulaga, faʻapea foʻi ma fausaga uma e fausia i luga o mauga vaivai ma latalata i sami ma vaitafe. Ma e tele atu tupe fa'afaigaluega e mana'omia i atina'e lanu meamata, e aofia ai le fa'aleleia lelei o vaomatua, lologa ma eleele taufusi.
Faiga polokiki mumu-meamata
Ina ia oʻo i ai, o le paleni o malosiaga o le a manaʻomia se suiga loloto, faʻanatinati. O le a le mea e tupu ai e le o manino lava, talu ai e ui o Ramaphosa ua vave ona leiloa le malosi i totonu o lana pati ANC ua vaeluaina - lea na maua na o le 42% i le palota 2021 (25% maualalo nai lo le 20 tausaga talu ai) ma leiloa le tele o aai tetele i. itu tutotonu-taumatau teteʻe - o se tulaga lamatia fou ua tulaʻi mai: i le itu taumatau, faʻalapotopotoga faʻafeusuaiga i totonu o tagata faigaluega o loʻo tulimataʻia tagata Aferika ma Asia mai fafo (faʻamanatuina o Brexit, Trump, Bolsonaro, Duterte, Orban, ma isi).
I le taimi lava e tasi, o loʻo i ai ni vaeluaga tetele i totonu o le faʻalapotopotoga o loʻo agaʻi i luma: lua tuʻufaʻatasiga faʻafaʻamasinoga eseese o le tau, o se mea mataʻutia. cleavage i le itu agavale galuega, motusia faifaipea i le va o tagata fa'atupu fa'alapotopotoga o lo'o tau i taua tutusa ae leai se fa'alapotopotoga fa'aletino, ma isi fa'alavelave ta'uta'ua o lo'o fa'afeagai ma tagata tuto'atasi i so'o se mea.
O le fa'anaunau e suia lena paleni paoa ua ta'ita'ia ai nisi o tagata totoa o le tau valaau mo faasalaga faavaomalo faasaga i le malo o Ramaphosa, e atagia mai ai lo latou lagona lelei o lenei ituaiga o faasalaga o le mea lea e faaosofia ai tagata maualuluga, e pei ona faaalia i le 1985 ina ua fai si faigata o le tetee i le apartheid. E le gata i lea, o se tina e mafai ona faʻaosoina e le Iuni a Europa (ma isi Sisifo) Carbon Border Adjustment Mechanism o tau o le tau e lava le loloto e talepe ai le poloka o le maualuga o le kaponi emiters mai isi vaega o le tamaoaiga. Tali sa'o ile Durban Rain Bomb, lena gaioiga ma Durban-faʻavae Vasa E le Suauu foʻi tatala se mataupu o le fasioti tagata solitulafono faasaga i ofisa maualuluga o le malo, e aofia ai Ramaphosa.
O le isi nofoaga e suʻe ai le faʻamoemoe o tagata masani o Durban, o loʻo taumafai e tuʻuina atu fesoasoani faʻatasi (aemaise lava le faʻaaloalogia o faʻalapotopotoga fesoasoani faʻafuaseʻi. Meaalofa a le Au foaʻi) ma fa'amalosia lo latou olaola faitio o faigamalo faalotoifale, itumalo ma le atunuu. I le afa seneturi ua tuana'i, sa masani ona i ai le au fa'amalosi a le taulaga i le ogatotonu o ia tauiviga: i le 1973 faatasi ai ma tagata faigaluega uafu fa'atulagaina na fesoasoani i le fa'atupuina o se galuega a le atunu'u; i le ogatotonu o le vaitau o le 1980 e fa'avae i nu'u e fa'atatau i le fa'ailoga tagata; i le taufaaiuiuga o le 1990s "We are the Poors" lea na pulea ai gaoioiga lautele i le taulaga; i le 2005 tulaʻi mai i laufanua o le vaega mataʻina Abahlali baseMjondolo (lea siiina o tupe ia fesoasoani i e na aafia i lologa); ma le lagolagoina o le amiotonu o le siosiomaga e le NGO galuega eleele aemaise o le South Durban Community Environmental Alliance.
O tagata faigaluega-vasega ua afaina i timuga ma lologa, ma le ita tele i le leai o se lagolago a le setete i le tele o vaega o le taulaga, ua uma ona alu i fafo. tetee faasaga i le faaletonu o le setete, aemaise lava i le poloka o auala tetele. O tagata lotovaivai foi talepe i totonu o faleoloa ma uta o uta i le sailiga o meaai, vai ma soo se mea taua. Ae a o faamamafaina le mafaufau o agafesootai, na faasolosolo malie lava e pei ona fefefe ai: i le Aso Sa na muamua atu, Aperila 10, o se savaliga i le taulaga e le xenophobic movement (ua taʻua o le Operation Dudula, o lona uiga "ia toe ave taavale") se toilalo, e tosina mai ai na o ni nai tagata auai i le lotoifale. Ae ui i lea, e pei o o le isi faailoga o taimi, i le aso lava lea, na palotaina ai le pulenuu muamua o Zandile Gumede e sui o le ANC e avea ma ulu o le lala o le Durban, lea i tausaga talu ai na avea ma se tasi e sili ona tele i totonu o le atunuu, e ui o lana moliaga faifaipea i faiga piʻopiʻo e ono taofia ai o ia mai le tautua. O nei faiga faʻapolokiki uma i Durban toe faʻamaonia pe faʻafefea ona tumau pea le malosi ma faigata ona vaʻai.
O tagata faigaluega-vasega ua afaina i timuga ma lologa, ma le ita tele i le leai o se lagolago a le setete i le tele o vaega o le taulaga, ua uma ona alu i fafo. tetee faasaga i le faaletonu o le setete, aemaise lava i le poloka o auala tetele. O tagata lotovaivai foi talepe i totonu o faleoloa ma uta o uta i le sailiga o meaai, vai ma soo se mea taua. Ae a o faamamafaina le mafaufau o agafesootai, na faasolosolo malie lava e pei ona fefefe ai: i le Aso Sa na muamua atu, Aperila 10, o se savaliga i le taulaga e le xenophobic movement (ua taʻua o le Operation Dudula, o lona uiga "ia toe ave taavale") se toilalo, e tosina mai ai na o ni nai tagata auai i le lotoifale. Ae ui i lea, e pei o o le isi faailoga o taimi, i le aso lava lea, na palotaina ai le pulenuu muamua o Zandile Gumede e sui o le ANC e avea ma ulu o le lala o le Durban, lea i tausaga talu ai na avea ma se tasi e sili ona tele i totonu o le atunuu, e ui o lana moliaga faifaipea i faiga piʻopiʻo e ono taofia ai o ia mai le tautua. O nei faiga faʻapolokiki uma i Durban toe faʻamaonia pe faʻafefea ona tumau pea le malosi ma faigata ona vaʻai.
E mafai ona latou fesoasoani i le lautele lautele e fuafua, toe tasi, pe faʻafefea ona tau faʻasauā ma se tali faʻalapotopotoga, o se tasi e sili atu nai lo le limalima, nai suiga laiti ma le alofa, e tusa lava pe manaʻomia se fesoasoani faʻafuaseʻi mo le faitau selau afe o tagata i le taimi nei. O le tasi le mautinoa o le Durban Rain Bomb lata mai o loʻo faʻaalia ai le sili atu o le ogaoga o le le tonu o le tau o le a oʻo mai.
O Bond ma Galvin e faiaoga i le Iunivesite o Johannesburg, i suʻesuʻega faʻale-aganuʻu ma atinaʻe, i le faasologa.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo