O se asiasiga filemu talu ai nei a le International Monetary Fund (IMF) Managing Director Christine Lagarde i Pretoria (i le va o taofi i Ghana ma Angola) e lilo. E ese mai ai ma le faamatalaga a le au tusitala a le IMF-“Madame Lagarde o le a faia fonotaga ma pulega, faapea foi ma le tele o fonotaga ma le vaega tumaoti, sosaiete lautele, aʻoaʻoga, taʻitaʻi tamaitai, ma le mea moni o le aufaasālalau" - o loʻo i ai se faʻamatalaga atoa e le aoga. iinei, e leai ni mea fa'alaua'itele fa'atulagaina.
O se talanoaga matala ma tuusaʻo lautele e uiga i le tala faasolopito faanoanoa a le IMF ma le lisi o mataupu o loʻo i ai nei e matua manaʻomia, i se tulaga o loʻo tauivi ai nai faipule faʻamaoni ma tagata ofisa e toe faʻafoʻi le mea ua taʻua o le "setete puʻeina" ma toe faafoi atu tupe na gaoia i le tagata fai lafoga. O le soloia o le sefulu tausaga o le gaoia e le sa avea muamua ma Peresitene Jacob Zuma ma le malo o Gupta (e toatolu uso mai fafo ma le faitau selau o tagata tautau) e le o se galuega itiiti.
O le mea lea atonu o le faʻanoanoa o le a feiloai ai Lagarde i se tasi o taʻitaʻi sili post-Zuma / Gupta, Minisita o Tupe Tito Mboweni, o le na faalua (i le 2013 ma le 2016) tweeted e uiga i le faamasinoga a Lagarde lava ia i Farani. Na molia o ia i le "faatamala" mo le tuuina atu o le $ 430 miliona i se tamaʻitaʻi - Adidas na faavaeina Bernard Tapie - o le na foaʻi atu i lana Conservative Party ao avea o ia ma minisita o tupe (i le 2017 na faamalosia ai o ia e toe totogi le setete o Farani).
O le taui mo faiga pi’opi’o e moni lava i le ea o Pretoria. I le lua masina talu ai, na sui ai e Mboweni ia Nhlanhla Nene, o le na faamavae ma le faalumaina ona o le pepelo e uiga i ana fonotaga faalilolilo a Gupta. Ae pe o Mboweni lava ia na te faatulagaina se feagaiga faalilolilo, e pei ona tupu ia Tesema 1993 ina ua tuuina atu e le IMF se faaunegatupe ta’uta’ua e $850 miliona—o le “Faustian Pact” (e tusa ai ma le Minisita muamua o le Intelligence Ronnie Kasrils) ua tumu i folafolaga a Washington Consensus-i le peresitene ua alu ese o FW. de Klerk, ina ia "faatuina le talitonuga tau tupe a le lalolagi" i le malo o Mandela o loʻo sau?
Ina ua maeʻa le 5 "junk" faʻasalaga a Aferika i Saute e le 3 sili ona malosi (tusa lava pe masalomia) faʻaupuga faʻapitoa i le 18 masina talu ai, na taumafai malosi ai Peresitene Cyril Ramaphosa e toe faʻafoʻi lo latou faʻalagolago. Ae ui i lea, faatasi ai ma le tele o le malosi o le parastatal agency Eskom o loʻo taumafai nei e lafo le isi $ 7 piliona i aitalafu i luga o le Matagaluega o Tupe a le atunuʻu, e manaʻomia e Ramaphosa se tupe faʻatupe mai le Bretton Woods Institutions?
O le mea moni, e sili atu i le itu, o le aitalafu a le Eskom i fafo ua toe faʻaleagaina, e pei ona tupu ia Ianuari ma se "tusi o loʻo faʻatali mai le Faletupe a le Lalolagi" lea "e mafai ona faʻaoso ai se toe faʻafoʻi i luga o le mauga o aitalafu a Eskom e $25 piliona," e pei ona lipotia e Carol Paton i totonu. Aso Pisinisi? (O le fonotaga faanatinati a Ramaphosa ma ofisa o le Faletupe i Davos i le aso na sosoo ai na foliga mai na faʻafilemuina mo sina taimi.)
O le asiasiga le mautonu a Lagarde e ese mai le malaga maualuga a le Peresetene o le Faletupe o le Lalolagi o Jim Yong Kim i le taimi muamua, i le lotolotoi o le sasao o tagata o le Global Citizen anti-poverty populism i le 90,000 talavou i le Soweto stadium: “Ou te fai atu ia te oe, e le mafai ona e faatuatuaina se tasi e silia ma le 30 tausaga. e fuafua ai lou lumana’i!”
Na feiloai foi Kim ma Ramaphosa e talanoaina, na ia tweeted, fuafuaga o le taulaga ma le tumama (e leai se tasi o ia mea e manaʻomia ai nonogatupe a le US-denominated Bank). Na ia lauga foi i le Wits University School of Governance e uiga i tupe teu faafaigaluega a tagata, i se tasi taimi na faitioina ai ma le fiafia le isi au-agavale, o lana talimalo, o le Pule Sili o Adam Habib, mo le avea ma "tagata aoga a Trotsky."
O nonogatupe i Aferika i Saute mai le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi e manaʻomia moni? I le tasi itu, o latou taʻitaʻi o loʻo i ai iinei i le maeʻa ai o le fonotaga a Iulai i Pasila-Rusia-Initia-Saina-SA Johannesburg, lea na toe faʻatupuina ai le faʻamoemoe mo le BRICS bloc's international financial management reform agenda.
Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui lava i le ita o le tetee a le au faʻamasinoga o le siosiomaga i lona ofisa Aferika Regional Center, na vave ona faʻasalalau e le BRICS New Development Bank (NDB) ni nonogatupe i le tolu ofisa faʻapitonuʻu. O se tasi o nei mea, o le $180 miliona a Eskom, na "tuu i lalo" talu mai le 2016 ona o manatu lona lua o le CEO Brian Molefe: na ia tetee i le sootaga o le nonogatupe o le malosiaga faʻafouina faʻafouina i le Eskom's grid (nai lo lena, na manaʻo Molefe e faʻateleina aitalafu faaniukilia, lea Mboweni—lea sa avea ma faatonu o le NDB—na faamaonia faalauaitele i le 2015, a o iai i Rusia i le fonotaga a le BRICS i lena tausaga).
O isi fa'atagaga na alu i le Transnet's Siyabonga Gama (na fa'ate'aina ona o faiga pi'opi'o e feso'ota'i ma Gupta i nai vaiaso mulimuli ane) mo le $200 miliona e fa'alautele ai le Durban port-petrochemical complex—o se poloketi ua fa'aaisa nei ona o faiga fa'atauva'a fa'atauva'a e aofia ai se kamupani ta'uta'ua Italia (e le o feso'ota'i ma le Guptas)—ma le Faletupe o Atinae o Aferika i Saute mo le faaune atu o le $300 miliona i nuu ma afioaga (faapea o loo i ai ni aitalafu e totoe, e mafai ona totogi le maualuga o tului e faamaonia ai se nonogatupe faigata mo atinae tetele i le lotoifale).
Faʻamatalaina le Earthlife Africa protester Makoma Lekalakala, na manumalo i le 2018 Goldman Environmental Prize e avea ma taʻutaʻua taʻutaʻua Aferika i lenei tausaga, "O Eskom ma Transnet o loʻo i lalo o le suʻesuʻega mo faiga piʻopiʻo ma le le pulea. E leai se filiga tatau na faia i le nonogatupe a le Transnet. Afai o le faiga lea o le faletupe [BRICS], e tatau ona tatou sauniuni mo le faʻavavevaveina o le faʻaleagaina o le siosiomaga mo le sailiga o tupe mama."
Ae o le Bretton Woods Institutions e le sili atu, ma i le silia ma le tausaga talu ai, na ofoina mai ai e Ramaphosa se faitioga mataʻutia o le faʻaituau o Uosigitone: "E le tatau ona tatou o i le IMF aua o le taimi lava tatou te faia ai ua tatou i luga o le ala i lalo, o le a tatou ositaulagaina lo tatou tutoatasi. i le tulaga o le pulea o le tatou atunuu ma le faataulagaina o le tatou malo.” Na ia taʻua le tulaga lamatia o le "faʻaitiitia o tupe faʻaalu faʻaagafesootai" ma le faʻatonuga a le IMF i le Eskom "e faʻaumatia le totogi fua o le eletise mo e matitiva ma matitiva."
Na faʻafitia pea e Ramaphosa e faapea o le Bretton Woods Institutions o le a tatala i fafo Aferika i Saute: "IMF, leai, matou te le o vaʻavaʻai i le IMF. O le Faletupe o Atina'e Fou e iai le fale e mafai ona fa'aavanoaina mo tatou. Ma o loʻo matou suʻesuʻeina foi lena mea. Ma matou te mananaʻo e faia i se auala e le manaʻomia ai se faʻamautinoaga a le malo.” O le mea moni, atonu e le o le uiga o Ramaphosa o le BRICS NDB, lea e faia ai nonogatupe faʻapitoa, ae nai lo le $ 100 piliona Contingent Reserve Arrangement (CRA), lea e ofoina atu le $ 3 piliona laina aitalafu mo Aferika i Saute e faʻaoga vave, pe a tupu o le paleni-o-totogi fa'alavelave fa'afuase'i fa'aletonu.
I le isi itu, o le BRICS e foliga mai e sili atu le le mautonu i aso nei nai lo Iulai, ona o le taʻitaʻi fou o Pasila, Jair Bolsonaro, e mafai ona pa'u ese mai le poloka ma, i le mea aupito maualalo, o le a sili atu ona pipii atu lana pulega ia Donald Trump's. Ae e ui lava i le tele o faʻamatalaga Sinophobia, Bolsonaro naʻo le malie malie e faʻaauau le suiga o le BRICS ulu-o-setete fono talimalo (e ui e foliga mai naʻo le mea e tupu i Brasilia ia Novema). O le ai ai le tele o le Trump-style geopolitical, tamaoaiga aemaise le siosiomaga faʻalavelave e amata ia Ianuari 1 pe a avea o ia ma peresitene, e pei o le faʻaogaina o le Amazon.
Ae faʻatusatusa ia Novema, e toʻaitiiti tagata totonu na ou talanoa i ai i se asiasiga i le amataga o lenei masina (e aofia ai ma le Minisita muamua o le Va i Fafo Celso Amorim) fefefe o Bolsonaro o le a faʻaititia le poloka i le RICS e ala i le "Braxit," le auala na ia faia i le UN Framework Convention i luga. Fonotaga o Suiga o le Tau. (O lona muamua Michel Temer na malie e talimalo i Pasila i le faaiuga o le tausaga a sau, ae o Chile o le a pule nei.)
O le eseesega e masani ona taʻua i le va o lisi o mataupu a BRICS ma Uosigitone, e pei ona taʻua e le tusiupu a Zuma Gayton Mckenzie, mo se faʻataʻitaʻiga, o soʻo se tulaga e masani lava o talafatu. Mai le 2014, ua fiafia Lagarde i le malosi e faʻatupe ai le sili atu o le faʻanoanoa o BRICS nono (e le gata i le SA, ae o Pasila ma Rusia foi o loʻo mafatia i tulaga leaga), aua o le CRA's Articles of Agreement o loʻo faʻamaonia mai pe a manaʻo Pretoria (poʻo se isi tagata nono). o le isi $7 piliona i le fa'atupega a le BRICS i totonu o le $10 piliona CRA quota range, e tatau ona muamua maua se IMF structural adjustment program.
Afai e manaʻomia e Pretoria se faʻatupega e toe totogi ai aitalafu mamafa mai fafo i le 2019, e mafai e lenei sosaiete malepelepe ona tatalia le faʻatumauina o le IMF, ona o le aso o Pisinisi ua uma ona taʻua o le 2018 o le "faʻamalosia faʻaletupe"? O le faʻaititia o le faʻatupega mo atinaʻe faʻavae na tuʻu ai e oʻo lava i le neoliberal faʻamaonia, Johannesburg Mayor Herman Mashaba, tagi le le fiafia i le 65 pasene o le paketi a le Matagaluega o Tupe ua tipi i le polokalame fale a le taulaga.
I le tulaga o le lalolagi atoa, e le o ausia e faalapotopotoga tau tupe a le BRICS le tele o mana'oga mo le fa'asaoina e mana'omia pe a toe fa'aletonu tupe e pei o le 1998 ma le 2008 i vaiaso a sau, mo se fa'ata'ita'iga ona o le "fa'alavelave faigata" a Peretania mai le Iuni a Europa i le aso 29 o Mati. e oo lava i vaiaso talu ai nei, e fai lava si faaletonu o le tamaoaiga, o tupe a Aferika i Saute sa sili ona le mautonu i le lalolagi (mai le 31 sili ona fefaʻatauaʻi). O le Rand o loʻo faʻaauau pea ona zigzag i se vaega ona o le Minisita o Tupe o Malusi Gigaba ia Fepuari 2018 faʻamalieina o fefaʻatauaiga i luga o le $ 43 piliona le tau o faʻatupeina faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu e mafai nei ona alu ese mai Aferika i Saute. (O le mea lena e tuʻuina atu ai le faʻamatalaga masani e $7 piliona le faʻamataʻu mai le Citibank's World Government Bond Index i le taimi lava na faʻaumatia ai e Moody's le toʻi leaga i luga o le faʻamaumauga o faʻamaufaʻailoga i totonu o le atunuʻu.)
Ae ui i lea, aʻo matou faʻaauau pea ona totogi latalata i le 9 pasene tupe tului i luga o le 10-tausaga setete pone (e sili atu nai lo Venesuela), o le a i ai tagata faʻatau naunau-seʻia oʻo i le isi lalolagi o loʻo faʻafefeteina tau faʻafefeteina maualuga atu. Ma e ui lava i tala a BRICS e uiga i le toe fuata'iga a le IMF ina ia fa'aitiitia ai le uta o aiaiga a tagata nono, e leai lava se suiga i filosofia tau tamaoaiga i lalo o Lagarde. O le mea e sili ona leaga, na leiloa e Aferika le tele o malosiaga palota i le toe fetuunaiga o quota mulimuli, i le 2015, e aofia ai Nigeria e 41 pasene ma Aferika i Saute e 21 pasene. O atunuu autu na siitia a latou sea IMF taitasi o Saina (35 pasene), Pasila (23 pasene), Initia (11 pasene) ma Rusia (8 pasene).
O se isi fuafuaga: teenaina o le au fai tupe pi'opi'o
Toefuataiga a le IMF lea e tuua ai le toatele o tagata Aferika ma le itiiti ifo o le leo e sili atu ona lelei le mafaufauina, o Ramaphosa lava ia na foliga mai na ioeina i se lauga i Malo Aufaatasi ia Setema, ma faitio e faapea o le IMF ma isi multilateral faalapotopotoga "e manaʻomia pea ona toe faʻaleleia ma faʻaleleia ina ia sili atu. fa'afetaia'ia lelei lu'itau o le lalolagi fa'aonaponei ma sili atu ona lelei le tautuaina o tagata matitiva ma fa'atauva'a.”
Talu ai o latou fiafiaga e le o tautuaina e Uosigitone poʻo le NDB o loʻo tuʻuina atu i le faʻaleagaina o tagata maualuluga, e manaʻomia e "tagata matitiva ma faʻatauvaʻa" se isi fuafuaga. E pei lava o aso o le Iupeli 2000 aitalafu-teena gaoioiga, lea na taʻitaʻia i Aferika i Saute i le luasefulu tausaga talu ai e le tusitala tuai o Dennis Brutus ma Anglican Archbishop Njongonkulu Ndungane, ua tuai ona tatou talanoa e uiga i, ma e moni lava suʻega, aitalafu a Aferika i Saute. E aofia ai tagata nono mai fafo ma tagata tumaoti (lea e mautinoa e le setete o loʻo avanoa tupe mo le toe totogiina), o aitalafu mai fafo na tu i le $ 171 piliona i le ogatotonu o le tausaga (mai le $25 piliona i le 1994). O lena fuainumera, o le SA Reserve Bank na faasilasilaina i le vaiaso talu ai, ua paʻu i lalo toetoe lava 8 pasene mai Mati 2018 $ 183 piliona, ae na o se taunuuga o le "tagata e le o ni tagata nofomau" faʻatauga faʻatau a le malo faʻa-rand-denominated pone a le atunuʻu faʻapea foʻi ma aʻafiaga tau.
O le au aitalafu autu mai fafo e tumau pea le Eskom ma Transnet. Na latou konekarate, i le valu tausaga talu ai, o nonogatupe e tolu sili ona tele a Aferika i Saute:
- i le 2010, $3.75 piliona mai le Faletupe o le Lalolagi, aemaise lava mo le Medupi coal-fired power plant (o se fefaʻatauaʻiga lea na faitioina ai le taʻitaʻifono a le Eskom Valli Moosa e le puipuiga lautele mo "le talafeagai" feteʻenaʻiga o aia talu ona nofo i le Komiti o Tupe a le ANC, i le taimi o faiga pi’opi’o ta’uta’ua a Hitachi a le vaega fa’aupufai);
- i le 2013, $5 piliona mai le Faletupe o Atina'e a Saina, aemaise lava mo le faatauina mai e Transnet o meafaitino faaulufale mai, aemaise lava mo le faaleagaina o taulaga-petrochemical faalauteleina i Durban ma se koale auina atu i fafo laina nofoaafi i Richards Bay ( selau miliona o tala na faatonuina faasolitulafono e ala i Saina i Saute. Rail i le malo o Gupta, faʻapea foʻi ma nonogatupe "totogi manuia" mai le nonogatupe a Saina); ma
- i le 2016, toe $5 piliona mai le Faletupe o Atinaʻe a Saina, aemaise lava mo le isi koale-mega-generator a Eskom, Kusile, na muai faʻatulagaina e Molefe ma faʻafouina i le fonotaga a le BRICS Sandton ia Iulai talu ai.
E leai se tasi o nei nonogatupe e mafai ona faʻamaonia, aemaise lava i luga o le siʻosiʻomaga - talu ai ua vave ona faʻateleina le aitalafu o le tau o loʻo nofo aitalafu ai tagata Aferika i Saute i tupulaga i le lumanaʻi ma, sili atu ona faanatinati, o tagata Aferika i ona po nei na afaina i lamala ma lologa. E le gata i lea, faatasi ai ma faiga piʻopiʻo a le setete o loʻo tau i le va o le 35-40 pasene i le konekarate, e tusa ai ma le taʻitaʻi o le Ofisa o Tupe i le 2016, o loʻo i ai se tulaga malosi mo le suʻeina atoa o aitalafu, sosoo ai ma le manaʻoga o le Faletupe a le Lalolagi, Saina Development Bank , BRICS Bank ma isi tagata nono tupe e fa'apea fo'i ona latou noataga.
A uma mea uma, o le galuega a Hitachi ma le vaega o tupe teufaafaigaluega a le Chancellor House na taʻitaʻia ai e le malo o Amerika le faʻasalaina o le kamupani Iapani toeitiiti atoa le $ 20 miliona i le 2015-mo le soliga o le Tulafono o Faiga Piʻopiʻo i Fafo i Eskom-ma o le mea lea na avea ai le Minisita o Pisinisi a le Malo Pravin Gordhan (nafa ma le nono o le $3.75 piliona i le 2010) i le vaiaso talu ai na tuuaia ai Hitachi le le agavaa mo le lafoaia o uta talu ai nei, e na o ia lava e tatau ona talosagaina le teena o aitalafu a le Faletupe a le Lalolagi.
E le gata ina tatau ona tautala Jim Kim i lenei nonogatupe tele-ma atonu e sili ona leaga-i le talafaasolopito o lana faalapotopotoga. O le faila a le Faletupe o loʻo aofia ai foʻi le tele o sea i le taʻutaʻua o le CPS-Net1 "faʻapipiʻi tupe" taʻiala e faʻaumatia ai le faitau miliona o tagata matitiva o Aferika i Saute, ma le $150 miliona aitalafu + sea tutusa i Lonmin lea seia oʻo i luma o le fasiotiga a Marikana i le 2012 (e leʻi umi mulimuli ane. Kim na avea ma peresitene) o le Faletupe na faʻamanatuina o se tulaga sili ona lelei mo tiute faʻaagafesootai.
Faʻaopoopo i nei mea uma le taufaʻamataʻu fou a Faustian Pact 2.0 mai le Lagarde e luʻitauina faʻamataʻu. Ua manino mai le mana'omia o se faiga fou o le Iupeli. O fuafuaga uma e tetee atu ai i faiga pi’opi’o e tatau ona tulituliloa vave, ae o lo tatou manatu maualalo ifo o lona uiga o se “Ramaphoria” moni—lea afai e ogaoga e aofia ai le teenaina o le aufaipisinisi tau tupe a Gupta ma le ANC, e pei o le Faletupe o le Lalolagi, Faletupe o Atinae a Saina ma BRICS Bank—ua na'o se mafaufauga. Nai lo lena, o le meme e sili ona faʻamatalaina lo tatou tulaga o loʻo iai nei, o le mea moni, Ramazupta.
Z
Patrick Bond o se polofesa o le tamaoaiga faaupufai i le Wits School of Governance.