O le itulau pito i luma o aso ta'itasi tagi a le pulega o le Times Niu Ioka latou te saunia “Talafou Uma e Talafeagai e Lolomi” e malie i lona tulaga mata'utia. "All" e aofia ai le tele o eleele, ma a oomiina e le au faatonu e ono ioeina e faapea o se mea "talafeagai e lolomi" e ono tupu i nofoaga e le o aofia ai a latou tusitala po o tusitala. O lo'o iai fo'i le manatu fa'alilolilo e leai lava se fa'aituau e mafua ai ona latou faia le fa'ai'uga o tala fou i se auala e ono manatu ai se tagata e le fa'aituau o se fa'afitauli. O le mea moni, o la latou filifiliga e masani ona manino. E matua iloga lava le tulaga lea i le tele o mataupu o lo'o faia ai e le latou malo le fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'atupu fa'aleaga o nisi tagata mai fafo fa'atasi ai ma fa'atoesega mo ana lava (po'o le tulaga o tagata o tausia) amio le lelei. I le Vaega Muamua o lenei mataupu e lua-vaega, o le a ou talanoaina nisi o popolega muamua i le New York Times fa'ata'ita'iga “fa'atatau i le lolomi”. Ona sosoo ai lea ma le masina a sau, i le Vaega Lua, o le a ou toe faia foi le mea lava lea e tasi, ae i le tele o le gauai atu i le tulaga sili ona lata mai o le "fit-to-printness."
O se tasi o mea e sili ona ou fiafia i ai e faavae i luga o le ioeina e le faatonu o le le mafai ona lolomi o tala fou na tuai ona latou faailoa mai sa talafeagai ona lolomi, ae latou te lei lolomia a o talafeagai ma le tala faasolopito o le taimi nei. O lenei tala e faatatau i le fanaina e le Soviet Union le vaalele a Korea KAL-007 i le aso 31 o Aokuso, 1983. Sa mamao ese le vaalele ma lele i luga o le vateatea Soviet ma latalata i nofoaga o le sami a Soviet, ma sa le mafai ona tali atu i luitau o leitio. mai se vaalele tau Soviet ona mulimuli ai lea. O se mataupu lelei na faia e faapea o le KAL-007 sa i ai i se misiona faamiliteli faapea foi ma lana misiona lautele o le na o le felauaiga o pasese. O lenei mea na tupu na tupu i se vaitaimi na i ai le pulega a Reagan i le totonugalemu o le fausiaina o auupega tetele, ma sa masani ona osofaia le "Evil Empire." E pei o le taumafaiga muamua o le fasioti tagata ia Pope John-Paul II ia Me 1981, o le fanaina o le KAL-007 na talia fiafia i Sisifo o se avanoa mataʻina faʻasalalauga, ma na vave ma ita tele le taʻusalaina o le pulega a le Soviet Union.
O le au faasalalau autu na oso i luga o lenei taavaletoso faasalalau ma le naunautai, ma taʻuleagaina le au Soviets o ni "tagata ese" na faia le "fasiotia toto malulu." O le Times Niu Ioka sa i ai tala fou e 147 i luga o le fanaina ia Setema 1983 na o ia, e aofia ai le 2,789 inisi koluma, ma mo aso sosoo e sefulu Times fa'atautaia se vaega fa'apitoa o le nusipepa e fa'atatau i le mataupu. O lenei “gaoioiga leaga” a le Soviet Union, e pei ona taʻua e James Reston, “na aumaia ai le ʻinoʻino o le lalolagi malamalama” (NYT, Setema 4, 1983). O le Times faatonu ia Setema 2 “E leai se mafuaaga talafeagai mo soo se atunuu e fanaina se vaalele e le afaina.” (Na solomuli le au faatonu mai lea tulaga ina ua fanaina i lalo e le neivi a le US se vaalele sivili a Iran ia Iulai 1988, ma tautino mai “e ui ina taufaafefe, ae o se faalavelave faafuasei” [faamatalaga, “In Captain Rogers' Shoes,” Iulai 5, 1988). E ese mai i le mea moni e le o se faʻalavelave faʻafuaseʻi-o le vaalele a Iran, o loʻo mulimuli i se auala vaʻalele, na osofaia ma le loto i ai-Times na le mafai foi e faatonu ona taʻua o lenei mea na tupu aʻo tuuina atu e le Iunaite Setete le fesoasoani ia Saddam Hussein i lana osofaʻiga faasaga ia Iran, lea na aofia ai le taua o vailaʻau.
Na o se taimi mulimuli ane, i le aso 18 o Ianuari, 1988, o le Times Niu Ioka lomia se tusi faatonu ua faaulutalaina, “The Lie That Wasn’t Shot Down.” I totonu na faailoa mai ai e le au faatonu e faapea na iloa e le pulega a Reagan i totonu o itula o le fana i lalo e le o iloa e le Soviets le KAL-007 o se vaalele sivili ma o le pulega na "faaseseina tagata Amerika ma le lalolagi." Ae o le pepa lava ia o se vaega taua o lena pepelo-polokalame, ona sa faanatinati atu i le ita tele o le taʻusalaina ma le tele o faʻasalalauga e aunoa ma sina masalosalo poʻo le maelega suʻesuʻe. Na fa'ailoa manino mai e le au fa'atonu e fa'apea o le pepa sa avea ma sui fa'a'ole'ole o fa'asalalauga fa'asalalau a Amerika, ma sa latou fa'ailoa manino mai latou te le'i faia le su'esu'ega na mafua ai ona latou faia lenei fa'ai'uga tuai. Na aofia ai i lenei mea “tala fou e tatau ona lomia” iā Setema 1983; ae sa tatau ona faatali mo le lima tausaga e oo atu ai i le aufaitau o le pepa, lea ua leva ona uma ona taofiofia lana matafaioi faasalalau.
E i ai isi mataupu na talafeagai lelei ai tala fou e lolomi, ae na taofia ona o mafuaaga faapolokiki, na taʻua i se taimi mulimuli ane, o nisi taimi pe a faasino atu i mea moni na taofia muamua na avea ma faaiuga faaupufai i se tulaga fou. O se mataupu faapena na tupu i le 1989, i le taimi na iu ai ina tulai mai nisi o tetee faapolokiki i El Salvador e aunoa ma se tulaga maualuga o le tetee i le fasiotia e le vaegaau-pule (ma le US-sponsored) National Security State. I le 1982, na faʻatulagaina ai e El Salvador se "faʻataʻitaʻiga palota" na faʻapipiʻiina e lana lagolago a le US ma faia e faʻaalia ai le lautele o le US o le pulega faʻalavelave a Salvadoran e agavaa mo le lagolago a Amerika. Ae, o le mea moni, o le palota na faia i lalo o tuutuuga o le mataʻutia mataʻutia a le setete ma e leai se tasi o tuutuuga o se palota saoloto moni na ausia. (Tagai Edward S. Herman ma Noam Chomsky, Fa'atagaga o le gaosiga, Pantheon Books, lomiga lona 2, 2002; Mataupu 3,"Legitimizing versus Meaningless Third World Elections.”) O se tasi o ia tuutuuga o le saʻolotoga o sui tauva e tauva mo le tofi e aunoa ma le feagai ma le lamatiaga o le maumau o latou ola. Ae o le Salvadoran na tuua na le mafai ona auai ia Mati 1982, ona o i latou e leʻi fasiotia e ono lamatia le oti pe a latou taumafai. O se tasi o faʻamaoniga o lenei lamatiaga ogaoga o le faʻasalalauga ia Mati 1982 e le autau o se lisi maliu o le 138 centrist ma tuʻua faipule faʻapolokiki ("faʻalata," o le lisi na faʻaigoaina i latou), e leai se tasi oi latou, mo mafuaaga malamalama, na faʻaalia i latou i le taimi o le palota. .
le Times Niu Ioka na le mafai ona taʻua lenei lisi o maliu i le 1982, ma latou (ma toetoe lava o a latou paaga uma a le aufaasālalau) na le mafai foi ona taʻua o le palota e tatau ona faʻamaonia, e tatau ona faʻamaonia i se faʻailoga i pepa e iloagofie ai, ma o palota e tatau ona teu. i totonu o pusa pa'i manino. O le ta'ua o nei mea moni semanu e faalavelave i le fa'amanatuina e le au fa'asalalau le maualuga o le aofa'i. Ae e oo atu i le 1989, ua faaitiitia le fefe i El Salvador ma o le itu tauagavale "Convergence Coalition" na lagona le mafai ona faia se taupulepulega palota i le palota o Mati 1989. I lenei tulaga, Times Na taʻua e le tusitala o Lindsey Gruson e faapea "I le 1981 ... na tuʻuina atu e le 'au faʻaauupegaina se taui i luga o ulu o le 138 agavale e ala i le lolomiina o se lisi o latou igoa ma faʻamatalaina i latou o ni tagata faʻataʻitaʻi manaʻomia." (“O Se Tamatamailima mo Tetee i Salvador,” NYT, Mati 17, 1989.) O lena lisi o tagata maliliu o se tala e matua talafeagai lava ona lomia i le 1982, ae e leʻi lomiaina i le auaunaga i le faatinoga o faiga palota o lena palota muamua. Ae o lona taʻua i le 1989 na faʻaalia ai le faʻafitauli o le palota i se tulaga lelei, o lea na tuai ai ona faʻasalalau. E fetaui foi lea ma le faagasologa na faamatalaina e George Orwell i 1984, lea i le faiga o faasalalauga na faamatalaina e Orwell, sa mafai ona “galo soo se mea e tatau ona galo, ona toe toso mai lea i le mafaufau i le taimi na manaomia ai, ona vave ai lea ona toe faagalo: ma sili atu i mea uma. , ia fa'aoga le faiga lava lea e tasi i le faiga lava ia. O le togafiti sili lena: ma le iloa e faʻaosofia le le iloa, ona toe foʻi lea, e te le iloa le gaioiga o le hypnosis na e faʻatoʻa faia. E oo lava i le malamalama i le upu 'doublethink' e aofia ai le faʻaaogaina o le doublethink." (1984, The New American Library, 1961, itulau 32-33.)
O le tele o mataupu faʻamalosi o tala fou e talafeagai e lolomi ae e leʻi lolomiina sa talanoaina ma faʻapipiʻiina i le mataupu i luga o le "Tagata Agavaa ma le Le agavaa" i le Faʻatagaina o Oloa Gaosi (Mataupu 2, itulau 38-86). Na ma faaalia ma Noam Chomsky o le tagata “agavaa” e toʻatasi na aafia, o le vaitaimi o Soviet, le patele tetee Polani o Jerzy Popieluszko, na fasiotia e leoleo o le puipuiga a le malo Komunisi Polani i le 1984, na maua ai le tele o faasalalauga i 4 tala tetele a Amerika—le Times Niu Ioka, CBS, Newsweek, ma taimi—nai lo o i latou uma na aafia i lotu e 100 a le malo o Amerika i Latina Amerika na tuufaatasia mai le 1964 e oo i le 1985. O le toʻa 100 na aofia ai Archbishop Oscar Romero, e toʻa 4 fafine lotu a Amerika, na toso teine ma fasiotia i El Salvador, ma isi tagata e toʻa 4 o Amerika. O fasiotiga tagata e sili atu i le lua vaetolu o le 100 tagata lotu na afaina e le o ni tala fou i la matou faʻataʻitaʻiga tele o faʻasalalauga. E maitauina foi o le tulaga lelei o le faʻasalalauina o le fasioti tagata a Popieluszko ma le tagata faʻatau a le setete o tagata faʻalelotu na afaina.
Na matou faʻaalia e oʻo lava i mataupu a Oscar Romero ma le toafa na fasiotia e le US nuns, na tuʻuina atu e le aufaasālalau ni nai faʻamatalaga o le mea moni na tupu i tagata na afaina, ae i le tulaga o le tagata na afaina i le fili Soviet, Popieluszko, na saunia e le aufaasālalau ma le fiafia. faʻamatalaga lautele o ona manuʻa ma faʻamaoniga o le faʻalavelave a le pulega Polani i le tagata manua. E le gata i lea, e ui ina taumafai malosi le aufaasālalau autu e faailoa atu o le fasiotiga o Popieluszko na maua mai i le pulega faapolokiki a le Communist Polani, o le sailia o soʻo se tiute maualuga atu mo le fasiotia o tagata "le agavaa" na afaina (Romero ma nuns e toafa) i le Iunaite Setete poʻo na 'alo'ese ma le fa'aeteete le ta'ita'iga a le setete. O le mataupu o le fasioti tagata faasaga ia Pope Ioane-Paulo II i Roma ia Me 1981, ma le faamasinoga mulimuli ane ma, mulimuli ane, faʻasalaina o se Bulgarian e pei o le tuʻuaʻia o le fasioti tagata-faʻatasi, na faʻaalia ai le loloto e mafai ai e le aufaasālalau autu ona goto i totonu o latou. auaunaga fa'asalalau. (Vaai atili, Faʻatagaina o Oloa Gaosi, mata. 4 ma le Faʻaopoopoga 2.) I le faʻataʻitaʻiga masani o lenei mataupu na faʻatuina i le faiga faʻasalalauga i Sisifo, na tuuaia ai le au Soviets na maua a latou tagata Bulgarian tagata faʻatau e faʻafaigaluegaina se fascist Turkish, sui o le Grey Wolves pito i luga, e igoa ia Mehmet Ali Agca, e. fasioti le Pope, i le fiafia e tineia le Solidarity movement i Polani. O se fuafuaga faavalevalea (ma e le o iai), ona o se fasioti tagata e mautinoa lava na mafua mai i le Soviets, o le a ita ai Poles, ma o le a faaosofia ai le ita o Europa i Sisifo. O le faʻafaigaluegaina o se Turk itu taumatau le mautu o loʻo faʻapea e tele ana fegalegaleaiga ma Bulgarians i Sofia ma Roma semanu e faʻamaonia ai le faʻamaoniaina o le Soviets ma solia ai soʻo se mea e mafai ona faʻafitia.
E le'i aafia ai Agca ia Bulgarians seia oo i le 17 masina talu ona pueina, o le taimi lea na ia maua ai le avanoa i le leitio ma nusipepa lipoti ua leva ona faailoa mai se sootaga Bulgarian, ma o le taimi lea na asiasi soo ai leoleo, tagata poto, ma avefeau pope, e toʻatele na uunaʻia o ia e “taʻutaʻu atu” ma ofo atu iā te ia ni fefaatauaʻiga e faia ai faapea. O le au fa'asalalau fa'asalalau a Amerika na latalata i le leai o se gauai atu i nei mea faʻafefeteina i le Bulgarian Connection. E le gata i lea, o le auʻaunaga atamai a Italia na mafatia i ni faʻalavelave tetele i lenei vaitau mo le faʻaseseina, faʻalavelave i gaioiga faʻatupu faʻalavelave, ma fegalegaleaiga ma faʻalapotopotoga taumatau. A Iulai 12, 1984 Lipoti a le Komisi Palemene i luga o le Masonic Lodge P-2 faamatalaina auiliili le ulu atu o lenei taupulepulega tele neo-fascist i auaunaga faalilolilo, lomitusi ma faamasinoga. O lenei lipoti sa logoleleia i lona lava aia tatau, ae sa feagai foi ma foliga o faalapotopotoga Italia na aafia tuusao i le faia ma le moliaina o le mataupu faasaga ia Bulgarians. O le Niu Ioka Times, CBS Tala Fou, taimi ma Newsweek e lei ta'ua lava lenei lipoti.
I le aotelega, o le taofiofia o le mea moni e uiga i taualumaga faaletulafono ma faamasinoga ma taunuuga mulimuli o le "Bulgarian Connection" sa tetele ma laiti. E pei o se tasi o faʻataʻitaʻiga manaia, i le faʻataʻitaʻiga masani, na sipelaina e Claire Sterling, Paul Henze, ma Michael Ledeen (SHL), o le auai o Agca ma le au Bulgarians na faʻaalia i le mea moni na ia pasia ma nofo mo ni nai aso i Sofia, Bulgaria. Mo le SHL ma le au faʻasalalau faʻasalalau, e pei ona faʻapea na iloa e leoleo faalilolilo Bulgaria mea uma e tatau ona i ai iina ma a latou taupulepulega faʻatasi ma se faʻamoemoega taupulepulega. Ae i le taimi o le faamasinoga, na molimau ai se ofisa taua Grey Wolves, Abdullah Catli, e sili atu le Grey Wolves ia Bulgaria o se auala i Europa ona o le faigofie ona lalafi i le tele o feoaiga a Turki i totonu o lena atunuu. Na te le’i ta’ua se fa’afitauli i leoleo. O lenei molimau, e moni lava, sa matua’i le amanaiaina i faasalalauga a le aufaasālalau o lenei mataupu.
I se faʻalavelave faʻafuaseʻi i le talafaasolopito o le "Bulgarian Connection," ina ua maeʻa le suiga o Bulgaria mai le Soviet "Captive Nation" i le "Free World" client, na tuʻuina atu i le 1991 le faʻatagaina o le saienitisi faʻapolokiki faʻapolokiki Allen Weinstein e suʻesuʻe le mea lilo Bulgarian. tautua faila i le taumafaiga e fasioti le Pope. E leʻi maua e Weinstein se faʻamaoniga o soʻo se sootaga Bulgarian poʻo Soviet i le osofaʻiga ia Me 1981. O lana malaga na lipotia mai e le Times Niu Ioka, Washington Post, Los Angeles Times, Taimi ma Newsweek; ae leai se tasi o nei faʻasalalauga faʻasalalau na taʻua ai mea leaga na maua e Weinstein. Ma ina ua molimau le ofisa muamua o le CIA o Melvin Goodman i le faamasinoga o le Gates conformation i le 1990 e faapea ua leva ona iloa e le CIA o le "Bulgarian Connection" e sese, ona ua uma ona ulu atu le CIA i auaunaga faalilolilo a Bulgaria, o le Times Niu Ioka na le mafai ona lipotia lenei vaega o le molimau a Goodman. O le mea moni, seʻia oo mai i aso nei, o le faamaoniga maumaututū e faapea, e leʻi iai lava se “Pulegarian Connection” i se taupulepulega e fasioti Pope Ioane Paulo II ua taofia mai. Times le aufaitau-ma o lenei pepelo tele e lei fanaina i lalo.
O le "Bulgarian Connection" o lea ua aufaatasi ai ma le lekeona o isi i se tafega faifaipea o faamatalaga sese. O le tele o mea tutusa e fesoʻotaʻi ma le osofaʻiga 2002-2016-nofoia o Iraq (vaai, faʻataʻitaʻiga, David Miller, ed., Tau mai tala pepelo, Pluto, 2004). O lenei osofaʻiga tele a le US-UK na faʻavae i luga o tagi o le umiaina e Iraq o auupega o le tele o faʻaumatiaga (WMD).
Ae o le numera tasi maualuga o Iraqi expatriate, Hussein Kamel, le tama tane a Saddam Hussein ma le alii na pulea Iraqi WMD i tua i le 1990-1991, o lana molimau na taʻua soo e le au ofisa Amerika, na ia taʻu atu i ana tagata suʻesuʻe ina ua sola ese. Iraq i le 1995 na faʻaumatia uma e Saddam Hussein ana vailaʻau ma meaola e le sili atu i le 1991. E leʻi faʻaalia lenei manatu i le aufaasālalau seia oʻo ia Mati 2003 (i le Newsweek), ma, e le'i fetaui lava e lolomi i le Times Niu Ioka. le Times e lei ta’ua foi le mea moni e faapea e le’i faaaogaina e Saddam lana WMD i le taua muamua i le Fagaloa i le 1991, ae na o le taimi lava na lagolagoina ai o ia e le Iunaite Setete i lana taua faasaga ia Iran ma Iraq’s Kurds i le 1980s.
O le faiga fa'asalalau o se meafaigaluega fa'alemalo matagofie ma aoga. I le Vaega Lua, o le a ou faʻaauau pea le autu o le "Talafou e Talafeagai e Lolomi—Ae Leʻi Lolomiina" e ala i le suʻesuʻeina o le auala Niu Ioka Times, fa'apea fo'i ma isi fa'asalalauga fa'asalalau tele, ua fa'atino i se isi seti o mataupu taua.
Z