Johannesburg: O le tele o le aufaitau ZNet o le a latou faalogo i le pueina o Novema 8 o le tagata muamua o le Symbionese Liberation Army, James Kilgore, e igoa ia John Pape. I le isi itu o lenei itulagi, o tali muamua-o le sasaa mai o le lagolago mai uo, uo ma e oo lava i paaga masani-na maua ai se lagona o le loloto ma le lautele o le faaaloalo mo Pape i Aferika i Saute.
O se iuni fefa'ataua'iga ma 55 tausaga le matua, o Pape o lo'o faigaluega i le Iunivesete o Cape Town's International Labor Resource and Information Group (Ilrig). O ia o le tusitala o le tele o pepa faʻasalalau, e aofia ai se tusi faʻale-tamaoaiga faʻapitoa e faʻaalia ai aʻoaʻoga mataʻutia i se auala faigofie mo le taimi muamua i le tala faasolopito o aʻoaʻoga. Talu ai nei lava, sa avea ai o ia ma faatonu o se tusi e uiga i tauiviga vai / eletise i totonu o taulaga uliuli (http://196.4.93.10/compress/books/Cost_Recovery_and_the_Crisis_of_Service_Delivery_in_South_Africa.html/).
O ia o le tama o tama e toʻalua, o se tane ia Terri Barnes (faʻamaualuga tusitala faʻasolopito), ma o se faʻataʻitaʻiga o le tuuto i le mafuaaga o le amiotonu lautele. O lona pueina faapagota na oo mai ina ua mavae le 27 tausaga o nofo ai i Ausetalia lea na ia suesue ai i le talafaasolopito ma le tamaoaiga (i le faaiuga o le 1970s), Zimbabwe lea na ia faiaoga ai i se aoga maualuga a le taulaga ma suʻesuʻeina lona faailoga faafomai i le tulaga pagatia o tagata faigaluega i totonu (1980s), Johannesburg (vave ma le ogatotonu- 1990s) ma Cape Town (talu mai le tuai o 1990s). I lalo o se faʻamatalaga sese, na avea ai o ia ma tagata lautele faʻaaloalogia faʻapitoa, e ui lava ina faʻaalia masani i luga o le FBI's Most Wanted List.
O le mea na tupu, o le pueina i le fale tauagafau o lona aiga na tupu i le aso ina ua maeʻa le toʻafa o sui o le SLA na faʻamaonia solitulafono eseese e aofia ai le fasioti tagata faʻafuaseʻi i le taimi o le gaoi o le faletupe i le 1976. E tusa ai ma se tusi a Patty Hearst, na ave faamalosi e le suli o le nusipepa ona liua lea e avea ma se lagolago a le SLA, na lapataia e Pape le vaega e aua le faaaogaina le auupega fasioti tagata-o se fana e maaleale.
I le atagia ai o lona lava manao e foia le gaoi ma le oti, e foliga mai na faatonuina e Pape se loia Amerika e soalaupule lona toe faafoi atu i le tele o masina talu ai, ma le faamoemoe e toe foi atu i Amerika e feagai ai ma le faamasinoga a o lei oo i le faaiuga o le tausaga. E foliga mai, na ia faʻamoemoe e maua se faʻasalaga tutusa e pei ona malilie i ai i le faʻasalaga: 6-8 tausaga i le falepuipui. Ae ui i lea, o loʻo i ai pea se lagona tele o le teʻi-ma mulimuli ane faʻatasi i le John Pape ua lauiloa i le faʻalapotopotoga faʻamalosi-ma se manaʻoga tele mo lona vave foi mai e piki le galuega lea na ia alu ese ai.
Trevor Ngwane, failautusi o le Johannesburg Anti-Privatisation Forum ma le taitaifono o le Soweto Electricity Crisis Committee, na tusia lenei saafiafiga, e tatau ona sii atoa:
“Sa faaaloalogia e le toatele o le itu tauagavale i Aferika i Saute le uo Ioane. I le toe mafaufau e mafai ona ou taʻutino atu na ia galue i le itu 'filemu' ae na te leʻi nanaina ana polokiki pe nofo i le paolo. Sa ou manatu i taimi uma o ia o se uo e le fiafia i tulaga faapolokiki, lauga tetele ma tala faatino. Na foliga mai e sili ona ia manaʻo i galuega vaʻa umi, galue i suʻesuʻega ma aʻoaʻoga.
"E mautinoa lava na ia faia se galuega malosi o le puleaoga ma le pule i le Kolisi a Khanya. O lenei fa'alapotopotoga agavale ua fa'atupuina le tele o ta'ita'i fa'apolofesa ma fa'apolofesa aga'i aga'i agavale i Aferika i Saute. O lana galuega i iuni a tagata faigaluega i le vaitaimi o le Sosaione Ioane sa mataina. Talu ai nei, o le fausiaina i luga o le galuega a John, o le kolisi o loʻo taʻimua i le faʻamalosia o felafolafoaiga ma talanoaga e suʻe ai se vasega faigaluega agai i luma pe a maeʻa le faʻalavelave ma le faʻaleagaina o malosiaga agavale iinei ona o le faʻalataina o le ANC ma le faʻasalaga i le neo-liberalism.
"O suʻesuʻega fou a John ma galuega faʻasalalau i Ilrig e mataʻina. Na ia faʻasaʻoina se tusi faʻapitoa e uiga i le aʻafiaga o le lalolagi atoa i luga o le vasega faigaluega i Aferika i Saute lea e mautinoa o le sili ona manino ma sili atu ona faigofie faʻamatalaga faʻaleaʻoaʻoga i luga o le mataupu mo tagata faigaluega i le taimi nei.
“Na sili atu ona ou masani i le Usoga John i se taimi faigata o loʻu olaga lea na susulu mai ai lana lagolago ma lona naunau e alu i tua atu o le laina o tiute ma tuua ai se lagona lelei tumau o lenei SLA galue muamua ia te au. O le taimi lea na fanaina ma fasiotia ai laʻu uo ma laʻu uō, o Bongani Shingwenyane, e le au fasioti tagata faaupufai ia Aperila 1993.
"Ma, sa i ai le tele o fasiotiga tagata faʻamalosi e faʻamama le ala mo le faʻatau atu o faiga faʻapolokiki i Aferika i Saute. I le taimi na faigaluega ai Comrade Bongani o se faiaoga i le Kolisi o Khanya lea sa avea ai John ma faipule. O le kolisi, e ala ia John, na lagolagoina le aiga ma i matou o uo e ala i le faavauvau i auala faaletino ma faalelagona e sili atu nai lo mea na manaomia mai ia i latou. O le taimi lea sa faalagolago tele ai le tama o Bongani o Jack Shingwenyane, o se tagata faigaluega litaea ma o se faifeau Kerisiano ta’ita’i, ia Ioane ma e oo mai i le taimi nei ua manatu o ia o sana uo mamae ma e maufaatuatuaina. O loʻo ia te aʻu lava le galuega faigata o le taʻuina atu o le tala faanoanoa ia Baba Jack.
“O gaioiga lagolago a le uo John e lei fuafuaina, i la'u iloiloga, o se vaega o lana 'avaa' ae na faaosofia o ia e le alofa moni ma le tigaalofa mo le aiga ma uo a le ua maliu. O lana lagolago malosi na mautinoa ai le saogalemu o le tamaititi a Bongani ma le manaʻoga tau tupe e ui i le maliu tigaina o se tasi e pele ia te ia. O le Ioane Pape lena ou te iloa.
“Ou te le lagona le faalataina, faaseseina pe ave i se tietiega i nei faaaliga e uiga i le faasinomaga moni o John Pape. Nai lo lena, ma atonu o se mea uiga ese, ou te lagona le tele o le faaaloalo mo ia. E mautinoa lava e le'i i ai o ia i se tulaga e ta'u mai ai po o ai moni o ia. Afai na ia faia o le mea moni o le a ia faia aʻu ma se aumea lea, i le iloaina o Ioane, o le mea mulimuli lea na te manaʻo e fai.
"I le avea ai o se Marxist ou te le ioe i le faʻaaogaina o le mataʻutia o se faiga faʻapolokiki. Ou te manatu e le aoga ona e taʻalo i lima o le fili (vaai pe na mafai faapefea e Bush ona sola ese mai le fasioti tagata i Afghanistan ma o loʻo faʻaaogaina pea le malosi o osofaʻiga mataʻutia o Setema 11 e sasaina ai le fiva taua i Amerika e faasaga i ai. Iraq ma ua faʻaaogaina ma le le maasiasi lenei mea e manumalo ai i le palota).
"Ae o mea uma na faia e le Comrade John i Aferika i Saute na faaalia ai na ia malepe i faiga faatupu faalavelave o se auala o tauiviga, e sili atu i le malosi o le onosai o le fausiaina i totonu o tagata faigaluega masani, i iuni fefaʻatauaʻiga ma tupulaga faigaluega. Na ia faafesuiai ana fana ma matapulepule i peni ma pepa. Na ia le toe ola i le va o mavaevae ma le po; na ia fausia se olaga fou, tausia lona aiga ma saofagā i le tauiviga a le aufaigaluega. Na ia fulitua i faiga faatupu faalavelave, faomea i faletupe ma le fasioti tagata e avea o se faiga faaupufai ma taliaina le auala Marxist o le tele o aʻoaʻoga, faʻasalalauga faʻapitoa ma le tele o gaioiga.
“Semanu e le faigofie le olaga mo Ioane. O le ola i lalo o le ufiufi e matua faigata lava. O le vevesi faalelagona, o le popolevale, o le faafoliga, o le le mautonu. Ae e manino lava o Ioane o se tagata malosi. Sa mafai ona ia fa'asilisili i lana galuega i aso uma ma faiga fa'apolokiki e ui lava i mea uma. O le luasefulu fitu tausaga o le tamoe o se taimi umi. O lenei ma le sao na ia faia i le tauiviga a le vaega faigaluega a Aferika i Saute ua lava, i loʻu manatu, togiola mo ana valea ma agasala muamua. Ou te lagolagoina lava se valaau mo se faamagaloga mo John Pape.
“E masani lava ona tuuina mai e Ioane le lagona o le malosi filemu loloto, tautinoga ma le naunautai. Sa alolofa lona toalua ma lana fanau ia te ia ona o ia o se tane ma se tama lelei. Kafai e fakamāumāu ne ia ana aso fakaoti i te falepuipui, ka sili atu te logo‵mae o latou. Ae o le a tatou mafatia foi i tatou i le itu tauagavale oe na manatu Ioane o se uo ma se uo. E faapena foi ana uo ma le tele o isi tagata na ootia ma musuia e ia aemaise lava i ana tamaiti aoga muamua i le Kolisi o Khanya. E faapena foʻi le toʻatele o tausimea o faleoloa na suʻesuʻeina le talafaasolopito o le tauiviga i polokalame aʻoaʻoga a tagata faigaluega na faatulagaina e Ioane.
“Ou te lei feiloai lava ia James Kilgore ae ou te iloa ma faaaloalo ia John Pape. O le mea lea ou te manao ai ia faitaulia aʻu faatasi ma i latou o le a tutu faatasi ma le Soa Ioane i le taimi o lona manaoga sili.”
***
Alu atu i Tanzania, lea, ina ua uma ona ou auai i konafesi i Arusha i le vaiaso talu ai na faamamafaina ai le matafaioi a le lalolagi neoliberalism i tulaga le tutusa o le soifua maloloina, sa ou maua le avanoa e 'ai ai ma Issa Shivji i Dar es Salaam. O le atunuu pito sili ona tumau agavale atamai talu mai le 1960s, o Shivji, o se polofesa tulafono a le iunivesite, na ita faasaga i Tanzania o loʻo faʻaauau pea le faʻaleagaina. I le 1980s-90s na faia lea i le fa'atonuga mai le IMF/World Bank financers. Mulimuli ane, o tagata leaga o Aferika i Saute o loʻo faʻaulufaleina mai ma ave faʻatau tusiata i faletupe ma inisiua, tagata tafafao maimoa, mining, breweries, faleoloa, eletise, ma telefoni feaveaʻi.
Mo Shivji, o se faʻafitauli autu o le leai o se talitonuga o loʻo tumau pea i totonu o le petit-bourgeois intelligentsia aemaise lava le motu o NGO: "E leai ni a latou fuafuaga, ma o loʻo faʻatonuina e lala sooupu faʻatupeina. Ae ui i lea, o avanoa o loʻo tulaʻi mai mo se suiga i lagona ma le tuputupu aʻe o gaioiga tetele-e pei ona tatou vaʻaia i osofaʻiga talu ai nei i nofoaafi, faletupe ma le eletise. E mafai e le setete ona lagona faʻafitauli, ma o le tali atu ua pasia nei tulafono e amata mai i NGO mataʻituina i le tetee atu i faiga faatupu faalavelave.
O le isi feeseeseaiga tau oloa i Tanzania e aʻoaʻoina ai i tatou i le tele o mea e uiga i faiga faʻa-itulagi ma le lalolagi faʻapolokiki e faʻatatau i le faʻatauina o nifo elefane. O le fono i Santiago, Chile i le amataga o le masina nei, o le Conference on International Trade in Endangered Species (Cites) na faatautaia e le ofisa pule o Amerika o Craig Manson e aveese se vaega o le faasaina o le faatauina atu o nifo elefane. Aferika i Saute, Namibia ma Botswana na maua le faatagaga e aveese ai le 60 tone, ma faaiʻu ai le sefulu tausaga lea na le maua ai se aoga o le fagogoina o elefane Aferika ma Asia.
O le faʻasaina o loʻo i ai na faʻamalosia i le 1989 e le pule sili o Kenyan manua, Richard Leakey (o paleontologist aiga taʻutaʻua), ona o atunuu e pei o Tanzania e utiuti punaoa e tetee atu ai i manu na molimauina le vave faʻaumatia o meaola. O tagata fagogo ma seu o loʻo faʻatau atu i maketi i Asia i Sasaʻe ma Sasaʻe Tutotonu na faʻafefe ai le i ai o elefane ma rhino i Aferika i Sasaʻe.
O le filosofia o le neoliberal faʻatusatusa-na faʻaaogaina e Robert Mugabe a Zimbabwe (i lena taimi ma le taimi nei)-o, faigofie, "Afai e mafai ona totogi le ituaiga, e mafai ona tumau." A leai, e mafai ona mou atu. Ae o le "totogi" e manaʻomia ai le faatosinaina o tagata asiasi mai fafo i nofoaga faʻatauvaʻa taugata (e mamao ese mai le tau o tagata o le atunuu), o nisi o ia mea o loʻo faʻamalosia pea le "tuʻu apa" lea e tosoina i le $50,000 i le fasiotiga mai tagata tafafao maimoa sili ona leaga o le lalolagi. O le tipiina o elefane ma le tipiina o nifo e faaopoopo i le vete.
O loʻo faʻamalosia e le au faʻatonu a le anti-ban e faapea o ia punaoa e totogi mo leoleo e tetee i le gaoi-ae e le pei o Pretoria, e le mafai lava e Nairobi ona manumalo i se taua faapena, ona o le fia ola o tagata ma le leaga ma le le aoga o le setete ua i lalo o le peresitene o Daniel Arap. Moi. (O le masina a sau, na iu lava ina tuu ese e Moi le pule ina ua mavae le 24 tausaga o pulega sese. Ae po o ai lava e suitulaga-o le vaega o le malo o Uhuru Kenyatta po o, e foliga mai, o le sa avea muamua ma minisita o tupe Mwai Kibaki-o le aotelega o tulaga faaupufai-tamaoaiga e le suia.)
O le tele o nifo elefane ua aliali mai nei, e pei o le 3,000+ kilokalama na maua i se tasi uafu i Saina i le tolu masina talu ai, na maua mai i totonu o le Democratic Republic of Congo. E oo lava i le Kruger Park i Aferika i Saute na leoleoina lelei le fagafao-na ufiufi e pulega-i le taimi o le konafesi a Cites, ae o le Tsavo East National Park i Kenya na mafatia i le itiiti ifo ma le 19 elefane talu ai nei na fasiotia e tagata fagogo.
I le avea ai ma taʻitaʻi o atunuu o loʻo manaʻomia le faʻamutaina o le faʻamutaina, e tusa lava po o le a le faʻaleagaina o meaola a Aferika i Sasaʻe, o le minisita o le siosiomaga o Pretoria Valli Moosa-na talimalo talu ai nei i le Fono a le Lalolagi a Jo'burg i Atinaʻe Faʻaauau-ua faʻaalia ai le mafuaʻaga o le faʻatupulaia o popolega faʻaitulagi o Aferika i Saute. pulepulepule.
I se aotelega, o taua vevela a Aferika i Saute ua mou atu-i se taimi le tumau e oo lava i Angola ma le DRC-ma ua tuua ai le faʻaogaina o mea uma e avea ma faʻamataʻu televave i le soifua maloloina o tagata ma le siosiomaga. Ae o loo faaauau pea ona tetee tagata lelei.
***
(Bond ma Masimba Manyanya faalauiloa le lomiga lona lua o le latou tusi *Zimbabwe's Plunge: Exhausted Nationalism, Neoliberalism and the Search for Social Justice* i Harare i le vaiaso a sau, faʻafouina le tala ia Oketopa 2002: http://www.unpress.co.za )