O le saua o le malo o Aferika i Saute na faaalia i le vaiaso talu ai i le taulaga lauiloa o Soweto o Kliptown - lea na sainia ai le "Freedom Charter" a Aferika (ANC) i le 53 tausaga talu ai - o le Johannesburg Water (JW) e pulea e le malo ae faʻatau pisinisi. na pa'u e le kamupani se tagata nofomau i le suavai leaga. Kolera ma E.coli fa'afefe na sosolo i le taulaga. E le'i leva, i le lata ane o Lenasia, na tafana atu ma le le alofa e leoleo tagata o lo'o nonofo i faleoo o ē na tetee ma le lē fa'atupu vevesi i le te'ena o auaunaga o le vai/taoma'i.
Fai mai Dale Mckinley o le Coalition Against Water Privatisation, “E ui lava i taumafaiga uma na faia e tagata matitiva o Kliptown ina ia gauai atu i ai, ae o loʻo faʻaauau pea le faʻafefe o le Aai. ma molimauina le tulaga o le soifuaga e lei taliina e leai se aoga o le faitauina. O le lesona e manino lava o le taofiofi filemu e le maua ai se faʻatagaina mai i latou o loʻo i ai le pule ma e manaʻomia se gaioiga tuusaʻo."
E moni lava o le tetee a Lenasia i le aso 21 o Aperila sa i totonu o le averesi o le 10 000 faʻataʻitaʻiga na tutupu i tausaga taʻitasi talu mai le 2005, e tusa ai ma faʻamaumauga a leoleo SA. Ose si'itaga mata'ina lea mai le tau ogatotonu o le 2000s.
Ua faateteleina le vevela o taua a le vasega a Aferika i Saute, ma o le vai o se tasi o malae o taua.
E tusa ai ma le faamatalaga a Nithia Naidoo, o se taitai o le nuu o Lenasia, e 23 na pueina: "O tagata o loo faatasi ma au [i le falepuipui] i le taimi nei ua manunua ina ua uma ona fanaina i latou i pulu paʻu.
I le avea ai ma se tagata nofomau o Joburg mo le sili atu ma le sefulu tausaga, ma sa avea muamua ma polofesa i le Iunivesite o Witwatersrand o ana vasega sa nofoia e Joburg municipal bureaucrats, e tatau ona ou manatu i le sili ona leaga: i le liki ma le sili atu le malosi o vaega - pisinisi tetele ma tagata mauoa - ANC e le popole tele ofisa o le malo pe maua e tagata matitiva ni auaunaga.
Afai e moni lenei manatu, o se mataupu e matua finauina, e mafai ona tatou suʻesuʻeina faʻamatalaga tiga pe faʻafefea e le au ofisa ona tipi le suavai i pitonuʻu maualalo tupe maua i se tulaga maualalo.
O loʻo molia Joburg i le taimi nei e se vaega faʻale-malo - lagolagoina e nisi o loia maualuga a le atunuʻu, e aofia ai le loia o Wim Trengove, Jackie Dugard ma le Wits Center for Applied Legal Studies - mo le solia o aia tatau faʻavae a tagata Soweto i le vai. I le mae’a ai o se iloiloga fa’asalalau i luma o le fa’amasinoga maualuga ia Tesema na te’a nei, o le a fofogaina ai loa e le afioga i le ali’i fa’amasino ia Moroa Tsoka lana fa’ai’uga i le aso 30 o Aperila.
O le 4000 itulau o faamasinoga e mafai ona maua i http://www.law.wits.ac.za/cals/phiri/index.htm - ma o se lipoti muamua i luga o le feeseeseaiga o iinei: http://www.zmag.org/sustainers/content/2003-08/04bond.cfm
O se lapataiga faʻapitoa i le au faitau: o le puipuiga le taua a le malo e aofia ai se taumafaiga e faateʻa aʻu mai le mataupu o se "tagata poto" i le tulaga o oʻu "manatu e le taua" ma ou te "faia ma faia ni faʻamatalaga e aunoa ma se faʻavae moni," e sii mai ai le ta'utinoga a le ta'ita'i fa'atonu o le vai, Barbara Schreiner. Faʻaopoopo le loia a Johannesburg Water Karen Brits i lana faʻamatalaga, o laʻu auʻiliʻiliga e faʻavae i luga o "talatala, tala ma taupulepulega taupulepulega e uiga i le faʻaogaina o le ofisa pule i Aferika i Saute lea e leai se faʻavae ma e le mafai ona tali faʻatasi."
O le mea moni, i le avea ai o se tagata faʻatulagaina, ou te taumafai e aloese mai le taupulepulega leaga, ae ui i lea, seʻi o tatou mafaufau i le auala e mafai ai e se kamupani faʻavaomalo, Suez o Paris (le pule autu o le JW mai le 2001-06), ona inisinia - lima-lima ma neoliberal ofisa o le malo. - o se faʻalavelave vai mo Sowetans, e pei ona atagia i Kliptown ma Lenasia i le vaiaso talu ai.
O le manulauti leaga i le 2001: fa'avae ni auala e lima e avatu ai ona a'afiaga e fa'aitiitia ai le fa'aaogaina e tagata matitiva o le vai:
1) fa'ae'e tau e si'itia pe a mae'a se vaega itiiti o le Suavai Fa'afuafua e tusa ma le lua faleuila ile aso mo aiga e to'a 8 tagata, ina ia le gafatia le isi poloka taumafa. O le fua fa'atatau o le tau "convex" na fa'aaogaina i le 2001 e totogi ai le JW mo le suavai maua fua; i se fa'afeagai, na mana'omia e le au fa'amalosi vai se tau fa'afefe e fa'asalaina ai le taumafaina o le fa'atauva'a.
2) motusia le feso'ota'iga o tagata e matitiva tele e totogia so'o se vai e sili atu i le 6000 lita e maua fua i masina ta'itasi. I lo latou pito i luga, o Johannesburg vai ma le eletise na motusia na oʻo atu i le 20 000 i le masina i le 2002, na faʻaalia ai e le Fono aʻo leʻi oʻo i le Fonotaga a le Lalolagi i Atinaʻe Faʻaauau, ma o lea ua ausia e mita vai muamua le faʻaitiitia o feeseeseaiga a le tagata lava ia pe a faʻaumatia e tagata a latou. itiiti sapalai saoloto.
3) ofo atu le Suavai Fa'afuafua Fa'ailoga e fa'atatau i se aiga o se iunite, nai lo le folafolaga a le ANC i le 1994 Toe Fausiaina ma Atina'e Polokalama e 50 lita i le tagata i le aso. I lena auala, o loʻo i ai le faʻaituau i aiga toʻatele ma i latou o loʻo i tuafale o loʻo nonofo i tuafale poʻo tagata mautotogi o loʻo faʻaogaina foi le sapalai a le aiga.
4) fa'apipi'i fa'atekonolosi vai maualalo ma tumama i le fiasefulu afe o aiga matitiva, ma le fa'amoemoe e fa'aitiitia le taumafaina. O le tekonolosi e aofia ai mita vai na totogi muamua (lea e faʻasaina i Peretania e avea o se lamatiaga o le soifua maloloina); mea fa'afefete e fa'agesegese ai le tafe o le vai; faleuila vaila'au; Latrines Pit Fa'alelei; ma le vai papa'u o lo'o fa'aalia ai paipa laiti ma gradients maualalo, leai se vaieli e fa'afefe ai, ma le fa'amama o fe'e i lima pe a pupuni paipa. E tali atu le au fa'agaioiga e ala i le sasae ese o masini fa'atapula'a le vai ma fa'aogaina le "bypass" - feso'ota'iga paipa e le tusa ai ma tulafono - e 'alofia ai le mita.
5) tuʻuina atu tekinolosi faʻapitoa e tusa ai ma vasega ma taʻaloga. O meafaigaluega o loʻo lisi atu i luga e naʻo tagata o loʻo i totonu o nuʻu uliuli ma nofoia faʻalilolilo, ona mafatia ai lea o felauaiga faʻaopoopo ma tau faʻaalu taimi i le mauaina o kata mita, ae le o totonu o le taulaga paʻepaʻe muamua lea e mafai ai e tagata (pei o aʻu) ona faʻatau saʻo i le faletupe. totogi e sefe ai o tatou taimi ma taumafaiga.
I le masina na teʻa nei, e fa isi mea fou na faʻasalalau:
1) toe tu'u atu i le "resitara fa'aletonu" ua le manuia - lea e fa'amauina na'o se vaega to'aitiiti o tagata matitiva o le taulaga - mo 'au'aunaga, e fa'afeagai ma fa'atonuga i le RDP, Fa'avae ma le ANC fa'aupuga fa'aupuga folafolaga a le Free Basic Services i le taimi o le palota o Tesema 2000. O lona uiga o se vaega tele o tagata maualalo tupe maua o le a le aofia i le tufatufaina o vai e leai se totogi, e aofia ai ma i latou o loʻo nonofo i Johannesburg e leai ni pepa aloaia ona o le palapalā a le Matagaluega o Mataupu Tau Fale poʻo tagata mai fafo.
2) fa'alumaina atili tagata matitiva e ala i "faiga su'ega", talu ai o le mauaina o le tulaga fa'amativa e a'afia ai le taliaina o fa'alavelave - ma e mautinoa e le sa'o, fa'apitoa e masani lava - mata'ituina a le setete. O loʻo faia ni fuafuaga faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi faʻamaumauga eseese a matagaluega a le setete ina ia mataʻituina le taumafa a tagata matitiva i lalo ole microscope.
3) fa'amutaina 'au'aunaga e leai se totogi mo tagata uma, e tusa lava pe fete'ena'i sa'o ma le folafolaga a le ANC i le 2000 fa'aitumalo o lo'o fai mai "o tagata nofomau uma" o le a maua 'au'aunaga fua. I le fa'agasologa, vaevae tagata fa'atau i vasega fa'avasegaina, o se metotia e i'u ai ina fa'aitiitia ai le lagolago fa'apolokiki mo Suavai Fa'avae Sa'oloto.
4) fa'alagolago atili ile mita fa'atekonolosi mua'i totogi mo tagata fa'atau maualalo tupe maua, ma aua le ofoina atu se isi filifiliga mita masani i le tele o nu'u uliuli e maualalo tupe maua.
Ina ia natia le aafiaga o nei faiga e iva e tetee atu ai i le matitiva, o lea ua "talatala tuua" e Johannesburg Council e uiga i le siitia atu i se faiga e sili atu le tufatufaina atu, lagolago-mativa, ma le faasao-mafaufau faiga tau. Ae ui i lea, o mea taua o loʻo faʻamatalaina i luga e faʻamalo ai le suiga faʻasolosolo faʻasolosolo o poloka o tau.
O le mea lea e tusa lava pe o tau fou 2008/09 e aofia ai le maualuga o le tau o le tau mo poloka maualuga o le taumafaina, o le a pagatia se vaega tele o tagata e sili ona manaʻomia le vai o Johannesburg.
Pe o le a sili atu le maualuga o tau mo le tele o tagata fa'atau fale a Joburg e saofagā i se "aganu'u o le fa'asao", e pei ona fai mai le Fono?
O faʻamatalaga sili ou te iloa e tali ai lenei fesili e sau mai Durban. O se su'esu'ega a le MBA a le sa avea muamua ma ofisa o le taulaga o Reg Bailey o lo'o fa'aalia ai o le vai "fa'alelei o tau" - o le a'afiaga leaga o le si'itia o tau i luga o le taumafaina - mo le tasi vaetolu o le faitau aofa'i e sili ona maualuga tupe maua a le taulaga -0.10.
O le mea lea o le faaluaina o le tau o le vai moni (ina ua uma le tau o le tau) mai le 1997-2004 na maua ai le itiiti ifo i le 10% le faʻaitiitia o le faʻaaogaina.
O le mea na tuʻuina mai e Johannesburg mo tagata faʻaoga maualuga e le o se faʻaopoopoga 100%, e pei o le tulaga o Durban, ae o se faʻaopoopoga 3%. E leai se fa'asao e mafai ona fa'amoemoeina mai tagata fa'atau vai, pe afai o Durban o so'o se ta'iala.
Ae, o le a'afiaga o le maualuga o tau o le a tele lava ina lagona e tagata maualalo tupe maua, o latou paketi ua matua faʻalauteleina e latou te le gafatia ai faʻaopoopoga.
I Durban, o le tasi vaetolu o tupe maua maualalo o tagata faʻatau pili masani sa i ai le -0.55 tau elasticity, o lona uiga ina ua faaluaina le tau o le vai mai le 1997-2004, latou te faʻaitiitia le tele o latou taumafa, mai le 22 kl i le 15kl i le aiga i le masina. .
O le taunuuga i Joburg o le a atili ai ona le maua le vai mo le toʻatele faʻatasi ai ma le faʻaaogaina tele i togalaau faʻaPeretania ma vai taʻele papaʻe. O le mea lea o le a faaosofia ai le manaʻoga mo se isi miliona piliona tala faʻaopoopo i le Lesotho Highlands Water Project, le faʻaogaina o le megadam system lea e sapalai ai Joburg i le tele o ana vai. I le isi itu, o lenei mea o le a siitia ai le tau mataʻutia i Joburg, ma o le aʻafiaga leaga o tau o vai fou o le a, i le isi itu, o le a lagona tele lava e i latou e le mafai ona totogi, faʻapea foʻi ma le faitau afe o isi tagata Basotho o loʻo nonofo ese mai o latou fale. ma fanua.
O le ituaiga o tete'e fa'aagafesootai na molimauina i nofoaga o faleo'o o Lenasia ma fa'alavelave masani a le Anti-Privatisation Forum o le a na'o le fa'atuputeleina.
O le isi itu o le mulimulita’i lea i le a’oa’oga na fa’ataoto e le atunu’u Coalition Against Water Privatization ma Soweto i le fa’amasinoga na fofogaina fa’asaga i le taulaga ia Tesema talu ai.
O lena taʻiala o le a faʻasaina ai mita muamua totogi ma isi tekinolosi faʻaituau e faʻatatau i le faʻatapulaʻaina o tagata maualalo tupe maua. O le a fa'amuta ai le faiga fa'avae fa'aletonu ma tu'uina atu se poloka sili atu o vai fa'atau fua mo le tagata ta'ito'atasi (e le o le aiga).
Ma o le totogiina o lenei mea, o se faiga faʻatatau o tau o le a faʻatupuina ai tagata mauoa ma pisinisi i se aofaʻiga sili atu ona maualuga mo latou faʻatau, ina ia ausia uma ai le faʻasao ogaoga ma faʻaputuina tupe mo fesoasoani fesoasoani i isi tagata uma.
O le aso 30 o Aperila, o le a faalauiloa ai e le faamasino se faaiuga. Ae e foliga mai o ai lava e manumalo i le mataupu, o le a faia se apili, o lea e tatau ai i le Faamasinoga Faavae ona foia le fesili: pe o solia ea aia tatau a Sowetans i le vai?
I le lautele, e masani ona faʻalogo e faapea o le a suia le agavaʻa faʻapolokiki a Aferika i Saute faʻafetai i le faʻatupulaia o tagata faigaluega ma faʻa-Komunisi i totonu o le pati pule. Ae o le a finau le au taufaaleaga pe a e vaʻavaʻai i le neoliberal temoni i auiliiliga, e sili atu le masani o le gaioiga fou a le Fono a Johannesburg: tautala i le agavale faʻatasi ma le "liliu taumatau", a o tapunia paipa vai mo e matitiva.
(Bond e taitaia le Iunivesite o KwaZulu-Natal Center mo Sosaiete Sivili – http://www.ukzn.ac.za/ccs - ma ia Aperila 30, mai le 7-9:30pm, o loʻo tuʻuina atu ai se tautalaga faʻasalalauga faʻavaomalo ma vai i le vaega Mass Global Action i Boston: 3 Harrison Ave, 5th floor. Mass Global Action – http://www.massglobalaction.org/home/ocow/index.htm ma http://www.encuentro5.org/ - auai i se numera tuputupu aʻe o vaega a Amerika o loʻo auai i taua fou o vai.)