Herman
O se tasi o aso nei
fa'amanino fa'atauva'a o le fa'aitiitiga tele o lafoga o le manatu lea
lafoga o se ituaiga o gaoi a le malo, lea e ave mai tagata taitoatasi fua o
a latou galuega po'o le umia sa'o, ma e aunoa ma se mafua'aga talafeagai. I le avea ai ma Peresitene
Fai mai Bush, o tupe faasili "e le o tupe a le malo, o lau tupe;" Fou
O le lomiga a le sui faipule o le malo o York Republican Thomas Reynolds, "Amerika,
o lau tupe lea ma e te iloa le auala e sili ona lelei e faʻaalu ai." O tuusaunoaga ua faia mo
lafoga e totogi mo leoleo ma faamasinoga-o lona uiga, tulafono ma poloaiga ma le
puipuiga o meatotino–puipuiga a le atunuu, o le puipuiga lea o aiga
meatotino mai fa'amata'u mai fafo, ma le tausiga o tulafono ma le fa'atonuga o le lalolagi-ma
i se tikeri, galuega lautele ma aoaoga. A'o fa'asalalau atili le talitonuga o le itu taumatau
lautele ma loloto, ua faatupulaia felafolafoaiga pe le mafai e le maketi
fa'atautaia galuega lautele ma a'oga fa'apea pe sili atu nai lo le malo, a itiiti mai e
le tele o le fa'akonekarateina o galuega ma galuega a le a'oga.
O le manatu e faapea o le
e iai le matafaioi a le malo i tagata o lo'o mafatia, lea na maualuga i le taimi
o le Pau Tele o le Tamaoaiga ma lona Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua oo mai foi
faʻateleina le faʻaleagaina ma le faʻatupulaia o le malosi o le maketi. O le manatu o le a
"setete o le uelefea" sa avea pea ma anatheme i pisinisi ma le itu taumatau, ma
o lo latou alualu i luma tumau i le tele o tausaga ua tuana'i ua fa'atupula'ia
osofa'iga. O le setete uelefea na matua lavea i le vaitaimi o Reagan, ma ua i ai
toe fa'aitiitia talu mai lena taimi. Le faʻavaivaia o tagata faigaluega, faʻavaomalo, ma le pa'ū
o le Soviet Union ua saofagā uma i le faʻaauauina o le tafia. O le
Ua valaau Bush II mo se "taua i luga o le mativa" fou - e le vaega tumaoti - aʻo faʻasoa
utiuti punaoa mai tupe fa'asili aga'i i lena pito (e o'o lava i le tipiina
tele polokalame e pei o le "Gear Up" polokalame faufautua mo tamaiti matitiva, ma tupe
mo nofoaga autu o le soifua maloloina, aoaoga mo galuega, ma fale maualalo tupe maua) na o le a
laa i se tulaga faifaipea. (O loʻo i se laina tuusaʻo mai Clinton's post-Personal
Tulafono o Tiute "Summit" e mana'omia ai se volenitia fou e sui ai le feterale
lagolago, ma lana "taamilosaga mativa" faʻasalalau faʻasalalau lea na ia faʻaalia ai le tele
alofa i "o latou tiga" ae toe valaau mo se tali a le vaega tumaoti.)
O le atamai—e le o
ta'ua amio-fa'avae o le fa'aitiitiga o lafoga fou e le malosi. Fa'afeagai
i pisinisi ma le itu taumatau, e mafai ona fai se mataupu lelei i lena malo
e tatau ona fa'atuputeleina le taua i le avea ai ma sui auai ma tu'uina atu auaunaga i totonu
le tamaoaiga fa’aonaponei. E mafai ona finauina lenei mea i luga o le faavae a itiiti ifo ma le tolu mataupu tetele
manatu. O le tasi o le tele o sao a le malo i tupe faaalu ma lafoga
fesoasoani e fa'amautu le tamaoaiga; o se malo itiiti ma vaivai ma tele tele ma
le pulea lelei o vaega tumaoti e mafua ai le le mautu (ma se vaega laiti ma vaivai
e le lelei le pulea e le malo). O le mafuaaga lona lua ona o le faateleina i totonu
tupe maua o manaoga o tagata lautele o loʻo faʻasolosolo atili i se manaʻoga mo le saogalemu, ma e pei o
fa'ata'ita'iina e le faiga o le Social Security ma le Medicare-Medicaid (ma
faiga fa'afoma'i e fa'atonuina e le malo i Kanata ma Europa), a
e taua tele le matafaioi a le malo mo le fa'atulagaina lelei ma
tuuina atu o ia auaunaga mo tagata lautele. O le manatu lona tolu o le
e fa'atupula'ia le taua i fafo i se felagolagoma'i, mafiafia
lalolagi fa'ato'ateleina, fa'atekonolosi ma fa'ama'iina. Ma i le faauigaga
e le mafai e le maketi ona taulimaina mea i fafo, ina ia maua ai e le malo po o
e mana'omia le fa'atonuga lelei i ia mataupu i fa'amatalaga fa'aletamaoaiga.
E leai se pisinisi
ia iloa o nei mafuaaga e tatau, peitaʻi, ona e manatu ona tagata
taimi pupuu, o latou lava mea e fiafia i ai pito i lalo e muamua ma toetoe lava
fa'apitoa, ma e latou te fiafia e fa'asalalau a latou tau. Ma le itu taumatau
e mulimuli mai fa'amatalaga fa'ale-atamai ona o le fiafia i pisinisi. E aofia ai
le ala o le atinaʻeina o mafaufauga tau tamaoaiga, faʻatasi ai ma le lauiloa Chicago School
ma ona lala o loʻo faʻatautaia e oʻo lava i le tuʻuina atu o se "faʻamatalaga" mataupu mo le maketi
mafai ona feagai ma tulaga i fafo. Ae o le "lafoga e pei o le soona fa'atupuina".
vaega o le gagana o le tamaoaiga i se tulaga lautele (tagai David George, "The
Rhetoric of Economics Texts," Journal of Economic Issues, 1990.)
Pisinisi ma lona itu taumatau
e le amanaiaina e le au lagolago le mea moni o pisinisi uma e faalagolago i tagata faigaluega aʻoaʻoina, a
feso'ota'iga felauaiga lelei, ma se atina'e lelei ma fa'atonutonu lelei
maketi ma faiga tau tupe, o ia mea uma e faalagolago tele i le malo lelei
auaunaga. E le gata i lea, i le tele o tausaga o le malo ma tagata lautele o loʻo totogi lafoga
ua totogiina ni tupe tetele i le manuia o kamupani: fesoasoani i pisinisi uma
ituaiga-mai faifaatoaga i fualaau faasaina ma fale talavai i kamupani gaosi komepiuta
ma kamupani e tu'uina atu polokalame-fa'amauina a latou pili o su'esu'ega, fa'aaoga a latou
tulaga lamatia, tatala i fafo, ma fesoasoani ia i latou e faatau atu oloa i totonu ma fafo. Ma afai
o i latou e faamanuiaina ai le malo lea ma tagata totogi lafoga tetele e tele totogi
ma o tupe maua o maketi o se taunuuga, masalo e i ai se aia a le mamalu o le atunuu i na
vaega o "tupe maua a tagata."
I se tulaga lautele, o le manatu
e faapea o “tupe a tagata” lea e aveese e le malo ua le mafai
iloa le faavae faʻaagafesootai o le mauaina o le malosi, o le mafuaʻaga lea o se tagatanuu masani
i lenei atunuu e sili atu nai lo le tasi i Mekisiko: e i ai se tulaga ese
o le faaputuputuina o tupe faavae, o atinae tetele, o le poto faapitoa, o
a'oa'oga ma isi tulaga fa'alapotopotoga, e umi se tala'aga-ma a
ese'esega i le averesi o galuega faatino e mulimuli mai e tutoatasi mai taumafaiga a le tagata lava ia
ma taleni. Afai o le sosaiete e saofagā tele i le gaosiga o le tagata
ma le gafatia e maua ai tupe, e i ai se faavae taua mo le talosagaina o se vaega o
tupe maua e fai ma totogi mo lea sao.
E iai foʻi le tele
eseesega i le va o tupe maua o le fua o le galuega ma le mea mai meatotino
umia. O le taua o meatotino e masani lava o se galuega o mea moni a le sosaiete
ma aga masani, e pei o le tuputupu aʻe o aai e mafua ai le maualuga o tau o fanua.
O le tamaoaiga a Henry George ma le talosaga o le "lafoga e tasi" na mauaa i le
talitonu o nei faʻaopoopoga i le tamaoaiga na faʻavae naʻo luga o tulaga faʻapitoa,
e le'i maua, ma o lea na matua'i lafoga ai. Tele tupe maua mai le "galuega"
lava ia e masani ona fa'amaopoopoina ma tulaga fa'ata'atia (fa'ata'ita'iga, fa'atonu a
fa'alāpotopotoga ma le mafai ona fa'aleleia lou lava totogi ma filifiliga) po'o le fa'aagafesootai
gaoioiga (fa'atauga tau maketi, fefa'ataua'iga o tupe, fa'atulagaina ma fa'atupe
fa'atau ma fa'atau a la Michael Milken).
Milton Friedman i se tasi taimi
fai mai o le le tutusa o tupe maua o se galuega o avanoa: o ai e faigaluega
faigata tele, maua le malologa, faia filifiliga sa'o, ma isi. Ae o lenei e faalagolago i luga o se
fa'aoga sese o le "avanoa," ona o lona uiga o se avanoa tutusa mo pepe faatoa fananau mai
pepe, ae o le mea moni fa'ale-agafesootai e pei o le umiaina o meatotino, feso'ota'iga ma
tulaga o matua, ma tuuga, faia mo se tulaga le tutusa malae taalo i luga o se faatulagaga
ma faavae faavae. Lafoga aga'i i luma ma tupe fa'aalu e fa'atatau i le tautuaina
e le lelei o le a tauia se vaega mo nei le tutusa o
avanoa.
O le isi laina o le itu taumatau
O le finauga mo le faaitiitia o lafoga o le faatupeina lea e le tagata fai lafoga
atonu e le malilie i ai, aisea la e tatau ai ona latou totogia? O le apaau taumatau
aua lava ne'i fa'atagaina lenei mea e fa'atatau i a latou lava faiga malo e fiafia i ai
tupe alu, pei o le "puipuiga," e ui lava o se mea moni iloga sei vagana ai taimi
o taua ma faʻalavelave faʻavaomalo (e masani ona faʻaosoina e pule o taua),
o le toatele o tagata lautele e mananao e faaitiitia le "puipuiga" ae sili atu aoaoga ma isi tagata lautele
'au'aunaga (va'ai Steven Kull, "Americans on Defense Spending," School of Public
Mataupu, Iunivesite o Maryland, 1996). O le faaaogaina la o tupe lafoga e fesoasoani ai i le faatupeina
o aiga e le tusa ai ma le tulafono aua e le talia e le itu taumatau, ae o lafoga mo
sili atu leoleo ma se faʻalapotopotoga faʻafitafita e sili atu ona lapopoa ma sili ona leaga e lelei
auā ua iloa e ona sui e talafeagai tupe faaalu faapena. Ae, o lona uiga, latou te faafitia le
aia tatau a se malo filifilia fa'atemokalasi e fa'aalu tupe mo auaunaga e mana'omia
e le to'atele o tagata. O lenei mea e ufiufi e se finauga latou te faʻaaogaina
filifili ma e le mafai e le "faasalalauga faasalalau" ona talie i le galo.
Le tasi faafitauli mulimuli i le
"tuuina atu i tagata a latou tupe" o le "tagata" e le toe mananao i ai. Palota
ua fa'aalia i taimi uma e le fa'amuamua e tagata lautele le fa'aitiitiga o lafoga
i lana fa'asologa o le fa'amuamua i le fa'afoeina o tupe fa'asili i le lumana'i. (I le a
Me 2001 Gallup palota, na o le 4 pasene o i latou na teteʻe na tuʻuina "lafoga" i le pito i luga.
o latou popolega tau tamaoaiga; na maua e se su'esu'ega a le ABC/Washington Post ia Mati 2001
e na'o le 22 pasene le pa'u o lafoga e sili atu le taua nai lo le fa'aaluina i le tausiga o le soifua maloloina,
aoaoga ma isi polokalame faalemalo.) Ae pei lava ona i ai agavaa ma
tagata le agavaa ua afaina, o loo i ai tagatanuu agavaa ma le le agavaa ma manatu i le
paketi. I se pulepulepule e pei ona tatou ola ai, o manatu o tagata lautele e
le agavaa, o manatu o Kenneth Lay o Enron ma isi faatupeina tetele ma
o uo a le Bush campaign e agavaa ma tafe atu i le aufaasālalau ma faaupufai
faiga filifiliga. (Na matua manino lava lenei mea i felafolafoaiga a le NAFTA o
1993 lea na tetee ai tagata lautele i le maliliega, o le vaega toʻaitiiti mo ia, o lea
na avea ma tulafono.)
Na avatu e Clinton ma Gore
mamafa mamafa i manatu taua i le taʻitaʻia o latou pati pisinisi "agalelei",
lea e lelei tele lana auaunaga ae na te lei tuuina atu i ai mea uma sa ia manao ai
mamao. O le vaega fai pisinisi "extremist" o loʻo i ai nei le pule e sili atu ona tuʻuina atu
pisinisi mea uma e mana'o ai i le taimi nei, i le mamao e mafai ona faia e aunoa ma
fa'aleaga atoatoa le pati o se sui tuusa'o o pisinisi, po'o
moni mafua ai le kamupani capitalist vaa e faavae. Mo lenei kegi, o le
va'aiga pupuu o pisinisi, grab-and-run, ua avea ma fa'atonuga o le aso.
O tagata taua e manana'o e toe fa'afo'i a latou lava tupe, fa'atasi ai ma so'o se isi lava latou
e mafai ona maua o latou lima, ma o loʻo taumafai lenei pati pisinisi e fesoasoani ia i latou ia maua.