O le malosi ma le aapa atu o faalapotopotoga tau tupe, ae le o le taʻua o le taunuuga o tupe mama, o le puna lea o le salalau lautele, e masani ona matua le fiafia. O tagata fai pisinisi, tagata fai pisinisi laiti, taitai o le malo, tagata faigaluega, tagata faʻatau, tagata siosiomaga, tagata Eleni ma Irish (ma isi tagata faʻapitoa i le lalolagi tolu), ma e moni lava o tagata aitalafu uma na mafatia i tupe faʻasili, taumatematega poʻo le faʻasaoina o a latou punaoa i le tolusefulu tausaga talu ai.
O se faitioga tutusa o faletupe i aso nei, matou te ioe uma, e aofia ai: tele naua le pulea, tele naua o tupe teufaafaigaluega, ma le tele naua o le faʻaogaina o tupe faʻatau tupe e fesoʻotaʻi ai le aufaipisinisi i le setete 'pulea', lea o le Wall Street- O le auvaa a Uosigitone e foliga mai e sili ona leaga le amio leaga.
Ua atoa nei le seneturi talu ona lomia e se fomai talavou Ausetalia, Rudolf Hilferding, le tusi Finanz Capital, lea na ia faamatalaina ai lana mataupu o “le tuufaatasia o tupe faavae. O vaega sa iai muamua o pisinisi tetele, tupe faavae faapisinisi ma tupe faavae o faletupe o loo i lalo o le pulega o tupe maualuluga. E ui lava e faʻavae i luga o le faʻataʻitaʻiga Siamani o teugatupe, ae ui i lea o se manatu faʻaosofia i isi mea. I le 1915, na faʻaaoga ai e Bukharin le fuaitau "o le faʻatasi o pisinisi ma faletupe" ma i le 1917, na manatu Lenin o Tupe Tupe "o le tuʻufaʻatasia o pisinisi ma tupe faavae faletupe" o se tulaga fou o le faʻatau tupe.
O nei faauigaga e faamamafaina fa'alapotopotoga malosi fa'alapotopotoga uiga, i le fa'aleagaina o le tosina atu i le vaivaiga o lo'o i totonu o le fa'avaeina o sootaga fa'a-Kapitalis, o se fa'afitauli taua e tatau ona tatou toe fo'i i ai mo a'oa'oga fa'apolokiki.
O se talanoaga mauoa e faamamaluina ai Finanz Kapital's O le selau tausaga i le Historical Materialism conference i Lonetona i le faaiuga o le vaiaso na te'a na tuua ai e le au maimoa le 'manatu', e pei ona taʻua e Elmar Altvater, ae faʻaaloalo. O le isi taʻutaʻua Siamani Marxist, Michael Krätke, na alu i nisi o sao sili ona taua a Hilferding:
· i se semina ta'uta'ua i Vienna, na ia tau ai i manatu e lua o le fa'atauga fa'atauva'a ma le faitioga a lona faia'oga o Bohm-Bawerk i le Marxism;
· sa i ai sona aafiaga e le gata i Marxists maoae o aso, ae faapea foi ia Schumpeter (lana uo mamae) ma le Austrian School of Mises ma Hayek; ma
· a o 26 tausaga le matua, sa ia amata Finanz Capital i le 1905, faatasi ai ma mea fou na aofia ai faʻafouga a Marx's Das Kapital i luga o tulafono tauvaga, tupe aitalafu, tupe faletupe tutotonu, tupe mama faletupe, tupe faavae soofaatasi ma maketi sea, oloa maketi, pulega tetele kamupani, monopolization, malo ma colonialism.
O le anotusi o mea uma lava, na faamanatu ai e Altvater le konafesi, mo le faitau Finanz Capital i le tele o sefulu tausaga o lona uiga o le suiga o le faamamafa i le va o vaega eseese i totonu o le tamaoaiga faaupufai a Hilferding:
· i le seneturi talu ai, o le fesili o le malo sa i le pito i luga o le lisi o mataupu a le itu tauagavale;
· ina ua uma le Taua Muamua a le Lalolagi, na tauva ai le pulega fou a le malo ma le Fouvalega a Rusia;
· i le 1926, na saunoa ai Hilferding i se fonotaga a taitai o le Social Democratic Party e uiga i se toefuata'iga 'Organised Capitalism', o lona uiga e mafai e le setete ona faatemokalasi (molimau i le Weimar Constitution) ma o le toatele o tagata faigaluega e mafai ona nofoia le setete e ala i le palota, ma e mafai e le setete. fuafua faatemokalasi le tamaoaiga;
· ae na lolo atu Weimar i uunaiga eseese ma i le 1933 na aliaʻe ai le fascism faatasi ai ma le lagolago a le laumua o Siamani, ma Hilferding na sola i se tafeaga faʻafefe seia oʻo i lona maliu i Pale i le 1941;
· ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, le toe lomiaina Siamani Sasae o Finanz Capital toe fa'afo'i lana finauga e lagolago ai le su'esu'ega a le Komunisi ua ta'ua o le 'state monopoly capitalism';
· na mulimuli ane i ai le au faitio a le Au-Auvale i le faiga faavae na latou talisapaia le auala na iloilo ai e Hilferding le Organised Capitalism;
· o le vaitau o le 1980-90 na molimauina ai le si'itia o le malosi o le tamaoaiga ma faiga fa'avae (e ui ina i ai se fa'alapotopotoga e ese mai le mea na valoia e Hilferding); ma mulimuli ane,
· o le 21st seneturi e maua mai ai ia i tatou ia le itiiti ifo ma le fa faʻalavelave fesoʻotaʻi, lea o le muamua (tupe) faʻafitia Hilferding, e ui o le isi tolu - meaʻai, malosi ma le tau - o mea fou ia.
O le lisi a Altvater o se ata aoga o le tumau ma le taua o Finanz Capital, ae o loo tumau pea masalosaloga. E ese mai i le soona fa'asalalauina mai le fa'ata'ita'iga a Siamani, o se mea sese tele atu i le malamalama o Hilferding i faiga fa'a-kapitalisme o le fa'aliliuina lea o le Tupe Fa'atupe o se malosiaga mama, ae o le mea moni sa tumu le poloka i vaivaiga. O lenei lava faʻafitauli na faʻalavelaveina ai se vaega o le tamaoaiga faʻapolokiki faʻaonaponei, na faʻateʻia i le fausiaina i le 2008 faʻalavelave e pei o soʻo se tagata suʻesuʻe faʻatau (https://znetwork.org/crunch-time-for-us-capitalism-by-patrick-bond).
E faapefea? O le tele o galuega fa'amaopoopo a faletupe, e tusa ai ma Hilferding, o lona uiga e mafai ona suia tulaga fa'alavelave fa'a-Kapitalis, fa'ato'a soloia i vaega sili atu ona tauva o le tamaoaiga. O le luluina mulimuli ane o le au gaosi oloa laiti, na ia finau ai, e faatagaina ai le Finance Capital cartel e faʻateleina le faʻaogaina o fale gaosi oloa ma faʻapea ona sao mai le paʻu o le tamaoaiga. Na lisiina e Hilferding le tele o mea e "faʻasaʻo ai se faʻafitauli tau tupe":
· muamua, o le tomai o Tupe Faavae e pulea ma faasoa lelei tulaga lamatia;
· lona lua, o le talitonuga e faapea o le malosi faaleoleo auro ma isi faiga faavae a le setete o le a lagolagoina ai le tulaga tau aitalafu;
· lona tolu, o le fa'aitiitia o le aofa'i ma le taua o gaioiga fa'apea, ona o le una'ia malosi o fa'alapotopotoga autu o Tupe Laumua; ma
· lona fa, o kamupani o lo'o lisiina i luga o maketi fou e mafai ona fa'aauau pea ona gaosia i le taimi o le pa'u, aua latou te le mana'omia se fa'afouga vave i tupe teufaafaigaluega.
O le iʻuga, na finau ai Hilferding e faapea "o se talitonuga maumaututu e teteʻe atu i faletupe i totonu o pisinisi ... o se lamatiaga i faletupe." Na ia faaalia foi le faatuatua e faapea, o le faamaopoopoina ma le faavasegaina o le faagasologa o le a iu ai i se “faateleina le mafiafia o fesootaiga i le va o faletupe ma alamanuia… [lea] o le a iu ina iu ai i se faletupe e tasi po o se vaega o faletupe e faavaeina le puleaina o le tupe faavae atoa. O sea 'faletupe tutotonu' o le a faʻaaogaina le pule i luga o gaosiga lautele i lona atoaga."
Fa'apolokiki, e taua tele lenei mea, aua na maua ai se faʻamatalaga mo se auala i le faʻaagafesootai e ala i Tupe Tupe Faavae. E pei ona taʻua e Hilferding i se tasi taimi, "o le umiaina o faletupe tetele e ono i Berlin o lona uiga o le umiaina o vaega sili ona taua o pisinisi tetele, ma o le a matua faafaigofieina ai uluai vaega o faiga faʻaagafesootai i le vaitaimi o suiga, pe a faʻamaonia pea le faʻamaumauga a le aufaipisinisi. aoga.”
O lana fili sili mulimuli ane, o Henryk Grossman, na ia tuuina mai se faamatalaga mataʻutia: "Na manaʻomia e Hilferding lenei fausiaina o se 'faletupe tutotonu' e faʻamautinoa ai se auala e le tiga, filemu i agafesootai, i lana 'pulea' tamaoaiga."
O Hilferding sa avea ma Minisita o Tupe Siamani mulimuli ane i lana galuega (mo ni nai vaiaso i le 1923, ma le 1928-29), ma sa manatu o ia o se tagata toe fuataʻi i le aganuu a Bernstein/Kautsky. Ae na ia toilalo, ma osofaʻiga faasaga i lana pati mai le agavale na faʻatusaina faʻatasi faiga faʻa-temokalasi faʻaagafesootai (e taʻua o le 'social fascism') ma le fascism moni. A o oso aʻe le tupe faavae o tupe a le lalolagi i le 1929-32 lalolagi, na tuufaatasia ai e Hitila se tuufaatasiga o le vaega a le au Siamani / vasega faigaluega ma le le fiafia o le aufaipisinisi a le atunuu na taumafai e fausia se pulega tau tamaoaiga e faasaga i malosiaga tau tupe mai fafo, lea na ia (sese) faaigoaina o Iutaia.
I lenei tulaga, o le tetee sili ona manino i le Tupe Tupe Faavae o le itu taumatau populism. O i ai, i aso nei, Tea Party tutusa, ona o le leaga o le US / Euro na tuʻua ma faʻalapotopotoga faigaluega (e ese mai i Tagata Lautele ma nai isi) na faia, o loʻo tauivi ma tupe maualuga?
O fea na ia sese ai i lona fa'avasega sese o le malosi o Tupe Faavae? E tusa ai ma le tala a le faipule o Falani o Suzanne de Brunhoff, o lana mea sese matuia o le vavaeeseina o tupe ma le faiga o aitalafu. “O tupe e fai ma meafaigaluega e teu ai” ua le amanaiaina, na ia faitio ai. "O lenei faʻamavaega masalo o se tasi lea o mafuaʻaga o le faʻamaualuga o le matafaioi o tupe faavae."
O le isi faʻafitauli e leʻi faʻamoemoeina e Hilferding ni atinaʻe lata mai e faʻafetaui ai le faʻaogaina o totonu ole Finanz Capital. O tupe faavae o faletupe, i le taimi o Hilferding, na faʻaaogaina toetoe lava naʻo le faʻatupeina o le faʻatauina o auala o gaosiga (M-MP) ma e seasea lava mo le faʻatauina ma le toe gaosia o le malosi o tagata faigaluega (ML). Ae ui i lea, i le vaitau o le Pa'u o le Tamaoaiga, o se aofaiga tele o tupe na maua mai ma tuʻuina atu i le ML, i se vaega e ala i penisione ma inisiua tupe, aitalafu a tagata faatau ma aitalafu a le malo.
Lenei tapulaʻa Finanz Kapital's taua aua sa faalagolago Hilferding i le faatupeina o le 'si'itia o le tuufaatasiga o le faavae o le tupe faavae' (sili atu le malosi o tupe faavae i le gaosiga) e faamatala ai le faatupulaia o aitalafu i le tamaoaiga, ona fua lea o le malosi o le vaega malosi o le Tupe Tupe Faavae.
E foliga mai fo'i a aunoa ma le su'esu'eina o aitalafu a le malo ma tagata fa'atau, o lo'o misia e le Fuafuaga Tupe isi fa'amatalaga e uiga i le fa'atupuina o tupe. O le tasi o le si'itia le tumau o le soifuaga o tagata faigaluega ona o le mauaina o aitalafu - e ui lava e pei ona tatou va'ai i ai i aso nei, e mafai ona avea lenei mea ma tala faʻasolopito o le faʻaleagaina tele.
O le isi itu o le malosi o le faiga o aitalafu e faatumauina ai le manaoga lelei (faatauina o le malosiaga) i le tamaoaiga, o se vaega e ala i aitalafu a le malo ma tagata faatau, ma aloese ai mai faʻalavelave o le "faʻatauvaʻa" - ae, sili ona taua, o le tolopoina seia oo i se taimi mulimuli ane o le manaoga e le maalofia e toe totogi le aitalafu. Ma o iina tatou te maua ai le faʻapogai o le tele o le le mautu i le taimi nei, pe a oʻo i le tele o le 2001-08 o le siʻitia o tulaga tau tupe (sese) na malamalama i ai le toʻatele o se punavai o le manuia moni.
E le gata i lea, o le faaiuga a Hilferding e uiga i le tele o malosiaga o Tupe Faavae e faʻafeagai ma le tele o ana lava suʻesuʻega muamua.
· muamua, le tutusa le atina'eina o vaega i le va o masini o oloa tetele ma oloa fa'atau ('disproportionalities' i le va o Matagaluega Muamua ma le Lua, i le gagana Marxist), lea e fa'avae ai e Hilferding lana a'oa'oga fa'alavelave, e matele ina fa'atupula'ia a'o fa'atupula'ia mea tau tupe;
· lona lua, o faafitauli lava e tasi i le vaega o oloa gaosi lea na mafua ai le pa'u o tupe maua a kamupani na faamalosia ai foi faletupe e vaavaai mamao atu, faafanua ma vaega, ina ia faatumauina le faaunegatupe ma se faavae lelei o tupe teu, faatasi ai ma le tulai mai o tulaga lamatia;
· lona tolu, o faiga fou o tulafono faatonutonu tau tupe lea na fautua mai ai Hilferding e mafai ona faamautu ai se faiga o teugatupe e le lelei, ma i'u ai ina le mafai ona taofia se faafitauli ogaoga tau tupe;
· lona fa, nai lo le faaitiitia o le taua, o taumatematega na matele ina faateteleina a o lei oo i le tumutumuga o se faalavelave; ma
· lona lima, ona o nei tulaga, o le tu'ufa'atasiga o pisinisi, pisinisi ma teuga tupe na fa'atuputeleina ai fa'aosoosoga mo nonogatupe mai totonu ma isi amioga e le masani ai.
I se aotelega, toetoe lava o suʻesuʻega uma a Hilferding e taʻitaʻia ai i le faʻaiuga talafeagai, e ese mai i le pulega o tupe a le Tupe i taimi o faʻalavelave, o faletupe e matua leiloa le pulea e le tagata lava ia. Atonu na saʻo Paul Sweezy i lenei tulaga ina ua ia fai mai, "O Hilferding mea sese o se vaega o suiga o le atinaʻeina o tupe faavae mo se tulaga tumau." O le "vaega suiga" o se tasi o le toe faaleleia mai le 1870s-1890s faʻafitauli tau tupe. Ae o nei faʻalavelave o le a toe aliaʻe mai i le amataga o le 1930 ma toe oʻo atu i le 1970-90s, ma i se auala tele i le 2008.
A o leʻi oʻo i le 1930s faʻalavelave o Tupe Laumua na aliaʻe mai ai se tasi o faitioga sili ona mataʻina, mai le Frankfurt School Economist Grossman, o le na tetee i se saunoaga a Hilferding i le 1927: "Ou te teena i taimi uma soʻo se talitonuga o le malepelepe o le tamaoaiga. I loʻu manatu, o Marx lava ia na faamaonia le pepelo o ia manatu uma."
O le tuleia mamao o le laau i le isi itu, o le ala lea na faaiu ai e Grossman lana lava tusi, Le Tulafono o le Fa'aputuina ma le malepe o le faiga fa'a-Kapitalisi (faasalalauina i se taimi matagofie ia Mati 1929): “O le tala faasolopito o tupe faavae e le o le fausiaina o se faletupe tutotonu lea e puleaina le tamaoaiga atoa e ala i se taʻavale lautele, ae o le faʻalauteleina o fale gaosi oloa ma le faʻatupulaia o le faʻaputuina o tupe faavae e oʻo atu ai i le malepelepe mulimuli ona o le faʻateleina. .”
O lea ua tatou o'o mai i le li'o atoa: o se isi fa'alavelave fa'atuputeleina, na fausia talu mai le 1970 ma fa'aauau pea ona fa'ateteleina e ala i le fa'atupe tele, ma e aunoa ma se tu'ufa'atasiga talafeagai o teugatupe ma isi vaega o tupe faavae. Ae afai o le 1929-32 ma isi tulafono faatonutonu na faʻaleagaina ai le malosi o Tupe Faavae, o le 2008-10 bailouts na toe faʻamalosia ai tagata faʻatau tupe a le tatou tupulaga.
I le lua tausaga talu ai, na faʻaalia ai e le au faʻatupeina ia i matou e le gata ina mafai ona latou fesoasoani i le filifilia o se peresitene atoatoa o le US e ui lava i se tikeri o le tetee i Wall Street - "talanoa agavale, savali i le taumatau" e pei ona tatou fai atu ai i Aferika i Saute - ae ia mautinoa foi le laveai mai Uosigitone, Lonetona, Perelini ma Brussels e ala i le umiaina tamaoaiga o le lalolagi e togiola.
Ae o se mataupu lenei o le paleni o malosiaga. E ala i le faʻaaloalo tele i le Finance Capital power (pei o Hilferding) ma le le faʻaogaina o tulaga faʻaletonu a le au faletupe, matou te ono lamatia ai le tuʻuina atu o se isi malosi, populism taumatau, manava i le okesene manino mama a le tatou sosaiete, maua lelei. inoino i tupe faavae.
(Patrick Bond o loʻo faʻavae i le Iunivesite o KwaZulu-Natal School of Development Studies ma, i aso sabati i lenei tausaga, i le Iunivesite o Kalefonia-Berkeley Department of Geography.)