Izvor: Kolektiv 20
The Psychosis of Whiteness cjelovečernji je dokumentarni film snimljen 2018-19, redatelja Eugenea Nulmana. Film istražuje percepciju društva o rasi i rasizmu istražujući kinematografske prikaze trgovine robljem, dubinski se osvrćući na tri visokobudžetna filma koji se fokusiraju na transatlantsku trgovinu robljem. Tvrdi da su ti prikazi metaforičke halucinacije o rasi. Umjesto da krive moćne institucije koje su odgovorne za ropstvo, ovi filmovi ponovno pišu povijest hvaleći te iste institucije za ukidanje trgovine robljem. U nastavku je intervju s Eugeneom Nulmanom o stvaranju filma Psihoza bjeline i njegovom odnosu s aktivizmom socijalne pravde.
Je li ovo vaš prvi film?
Da, nikad prije nisam snimio film pa je to bio mali eksperiment. Prije sam se igrao sa softverom za montažu i uvijek sam imao veliku strast prema filmu i snimanju filmova, ali nikad nisam imao formalnu obuku. Dakle, to je bio proces učenja.
Jeste li reditelj s punim radnim vremenom?
Ne bih čak ni rekao da sam honorarni filmaš, ali bio je to projekt na kojem sam uživao raditi i nešto što bih sigurno želio ponoviti. Ja sam sociolog koji radi na Sveučilištu Birmingham City i moje istraživanje usmjereno je na društvene pokrete. Nedavno je moje istraživanje krenulo u smjeru razumijevanja utjecaja medija na našu političku svijest.
Što vas je privuklo snimanju filmova? Zašto umjesto toga ne biste napisali akademski rad ili knjigu na tu temu?
Bio sam jako zainteresiran za iznošenje akademskih informacija široj publici i to na zabavan i zanimljiv način, što sam, nadam se, uspio s dokumentarcem. Tamo gdje bi članak mogao imati stotine pregleda, dokumentarac je imao tisuće i većina akademika koji bi pročitali članak možda neće puno učiniti u vezi s tim, ali kada dođe do šire javnosti, mogu se započeti razgovori i to može pomoći obavijestiti aktiviste.
Koja je pozadina filma? Odakle ideja?
Film je zapravo temeljen na akademskom radu koji je napisao moj kolega, Kehinde Andrews, profesor crnih studija. Rad se bavi prikazima transatlantske trgovine robljem u dva britanska filma, ljepotica i Amazing Grace. Proširio sam ovu analizu u filmu kako bih uključio Stevena Spielberga Prijateljstvo i identificirali neke od ključnih tema koje možemo vidjeti u sva tri filma.
Dio motivacije za snimanje ovog filma bilo je eksperimentiranje u prenošenju akademskog rada koji je često teško dostupan i često izražen složenim jezikom u medij koji je lakši za konzumiranje i koji privlači širu publiku.
Film ima vrlo zanimljiv naslov. Kako si to smislio? Pretpostavljam da ne kažete da su svi bijelci ludi, da psihozu i bjelinu koristite u nekom posebnom smislu ili na specifičan način.
Naslov filma je temeljen na papiru i da, to ne znači da su svi bijelci ludi. Film definira bjelinu kao “svjetonazor koji proizvodi privilegiju za one koji su označeni bijelcima u određenom društvu u određeno vrijeme”. Bjelina je sustav konstruiranja hijerarhije i taj sustav proizvodi metaforičku psihozu – sljepoću koja nas sprječava da vidimo istinu, razmjere rasnog ugnjetavanja koje ne samo da je izgradilo Zapad, već nastavlja ciklus kapitalističke akumulacije na leđima trećeg svijeta. svijeta, zemlje čije stanovništvo nije slučajno smeđe i crno.
Zašto vas zanima povijest trgovine robljem? Zašto mislite da je važno to učiniti kako treba? Što biste poručili ljudima koji kažu da je ropstvo prošlost, idemo dalje.
Psihoza bjeline je nešto više od puke medijske reprezentacije ili načina na koji razmišljamo o povijesti, ali film koristi obje ove ideje kao primjere kako funkcionira psihoza bjeline. Filmovi pokazuju kako je povijest ropstva umotana u dobru priču o bjelačkom spasiteljstvu. Svi filmovi pokazuju kako bi institucije koje su učinile najviše za razvoj i održavanje trgovine robljem više od 200 godina trebale biti valorizirane za okončanje trgovine robljem, umjesto da se prikazuju kao problem. Svaki film pokušava pokazati kako su parlament ili sudovi intervenirali kako bi zaustavili trgovinu robljem i obnovili moralni sustav, ali kada bolje pogledamo vidimo kako su ti događaji zapravo učinili vrlo malo. Ovi filmovi vole pričati priču o prijelazu iz jednog užasnog sustava u naš sadašnji prosvijetljeni sustav. Prijelaz iz ropstva u 'slobodu'. Ali takav se prijelaz zapravo nije dogodio. Kao što možemo vidjeti iz izvještaja koji dolaze iz SAD-a o policijskim pucnjavama, masovnim zatvaranjima, rasističkim praksama zapošljavanja i bankarstva, potiskivanju glasača i prisilnim vazektomijama, jednostavno je došlo do pomaka s jedne vrste represivnog sustava na drugu. Stvarno ropstvo pretvorilo se u plaćeno ropstvo, dok su rasne predrasude korištene za potpirivanje neprijateljstva unutar radničke klase, sukobljavajući ih jedne protiv drugih.
Kako ljudi mogu vidjeti film? Postoje li načini na koje se ljudi mogu uključiti u ideje predstavljene u filmu?
Prvo smo započeli tako što smo zamolili ljude da budu domaćini projekcija kako bi se mogli voditi razgovori nakon što vide film. To je prestalo kada je nastupila blokada zbog COVID-a pa smo film prebacili na internet gdje ga svatko može pogledati besplatno. Samo idite na web mjesto psychosisofwhiteness.com
Primjećujem da 50% svih donacija gledatelja filma dajete Black Visions Collective. Možete li reći nešto o tome zašto to radite i zašto ste baš tu organizaciju odabrali za podršku?
Plan je bio donirati Black Visions Collective, ali oni više nisu primali donacije tako da 50% onoga što sada dobijemo ide na Crni životi su važni. Black Visions Collective jedna je od grupa koja je pokrenula prosvjede u Minnesoti nakon ubojstva Georgea Floyda. Black Lives Matter – kao organizacija – podržava širok raspon lokalnih skupina koje organiziraju zajednice na razne načine.
Imate li u planu još neke filmske projekte na koje bi ljudi trebali paziti?
Nažalost, sve potencijalne filmske projekte morao sam staviti na čekanje dok radim svoj svakodnevni posao, ali radim na knjizi koja tvrdi da nam film i televizija nisu uspjeli pružiti vizije alternativa kapitalizmu i državi koja je kasnije spriječila ljudi – uključujući mnoge s ljevice – od zamišljanja alternative i stvarnog vjerovanja da može postojati nešto bolje od kapitalizma i države. Knjiga je vrhunac moje analize preko 400 TV serija i filmova.
[POČETNO PODNOŠENJE: Mark Evans | AUTOR: Kolektiv 20 (Andrej Grubačić, Brett Wilkins, Bridget Meehan, Cynthia Peters, Don Rojas, Elena Herrada, Emily Jones, Justin Podur, Mark Evans, Medea Benjamin, Michael Albert, Noam Chomsky, Oscar Chacon, Paul Ortiz, Peter Bohmer, Savvina Chowdhury, Vincent Emanuele)]
[Kolektiv 20 je grupa pisaca koji se nalaze na različitim mjestima diljem svijeta. Neki mladi, neki stariji; neki dugogodišnji organizatori i pisci, drugi tek počinju, ali svi su jednako posvećeni ponudi analize, vizije i strategije korisne za osvajanje znatno boljeg društva nego što trenutno živimo. Članovi Collective 20 nadaju se da će njihovi doprinosi koji se tiču društvenih, političkih, ekonomskih i ekoloških pitanja generirati korisniji sadržaj i bolji domet putem kolektivnog objavljivanja, za razliku od pojedinaca koji to čine sami. Kumulativni rad Collective 20 može se pronaći na collective20.org, gdje možete saznati više o grupi, vidjeti arhivu njezinih publikacija i komentirati njezin radrk.]
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije