Meksički dužnosnici sastaju se s potpredsjednikom Mikeom Penceom i državnim tajnikom Mikeom Pompeom danas u Washingtonu, DC, kako bi razgovarali o planu predsjednika Trumpa da uvede carine od 5% na svu uvezenu meksičku robu. S vremenom bi se carine mogle povećati na čak 25%. Trump je najavio carine zbog, kako tvrdi, neuspjeha Meksika u zaustavljanju protoka tražitelja azila i migranata iz Srednje Amerike u Sjedinjene Države. Navodeći potencijalno razorne posljedice za američko gospodarstvo, republikanci iz Senata prkosili su predsjedniku u utorak, najavljujući svoje protivljenje carinama. Razgovaramo s Laurom Carlsen, direktoricom američkog programa Centra za međunarodnu politiku sa sjedištem u Mexico Cityju.
AMY DOBAR ČOVJEK: Ovo je Demokracija odmah! Ja sam Amy Goodman, s Juanom Gonzálezom.
JOHN GONZÁLEZ: Sada se okrećemo rastućem sukobu na Capitol Hillu dok se čini da su republikanci u Senatu spremni blokirati carine koje je predsjednik Trump predložio na svu meksičku robu. Meksički dužnosnici ovog su tjedna u Washingtonu, DC, na razgovorima s Trumpovom administracijom o predsjednikovom planu da uvede carine od 5% na svu uvezenu robu, koje bi mogle porasti na čak 25%. Trump je najavio carine zbog, kako tvrdi, neuspjeha Meksika u zaustavljanju protoka migranata iz Srednje Amerike u Sjedinjene Države. Navodeći potencijalno razorne posljedice za američko gospodarstvo, republikanci iz Senata prkosili su predsjedniku u utorak, najavljujući svoje protivljenje carinama. Ovo je vođa većine Mitch McConnell koji govori na konferenciji za novinare.
VEĆINA VOĐA MITCH McCONNELL: U mojoj konferenciji nema puno podrške za tarife, to je sigurno. Ali cijenimo—imali smo priliku za ručkom razgovarati s brojnim predstavnicima Bijele kuće o ovoj strategiji. Mislim da sa sigurnošću mogu reći da se većina nas nada da će ovo meksičko izaslanstvo koje je došlo ovamo i razgovarati o izazovima na granici i što bi Meksikanci mogli učiniti da nam pomognu više nego što jesu, biti plodonosno i da će ove tarife neće udariti.
AMY DOBAR ČOVJEK: Govoreći u utorak iz Londona, predsjednik Trump je odgovorio na mogućnost da republikanci blokiraju carine.
PREDSJEDNIK DONALD ADUT: Ne, ne mislim da će to učiniti. Mislim da je glupo ako to rade. … Želim vidjeti sigurnost na našoj granici. Vidjet ću sjajnu trgovinu. Vidjet ću mnoge stvari koje se događaju, i to se događa. I kao što znate, nazvao je Meksiko. Žele se upoznati. Sastat će se u srijedu. Tajnik Pompeo će biti na sastanku, zajedno s nekolicinom drugih koji su jako dobri u tome. I idemo vidjeti možemo li nešto učiniti. Ali mislim da je vjerojatnije da se tarife nastave. Vjerojatno ćemo razgovarati za vrijeme dok su tarife uključene i one će biti plaćene.
AMY DOBAR ČOVJEK: Meksički dužnosnici danas se u Washingtonu sastaju s potpredsjednikom Mikeom Penceom i državnim tajnikom Mikeom Pompeom.
Za više, idemo u Portland, Oregon, vidjeti Lauru Carlsen, direktoricu američkog programa Centra za međunarodnu politiku sa sjedištem u Mexico Cityju.
Dobrodošli u Demokracija odmah!, Laura. Možete li govoriti o tome što se ovdje događa, prijetnji predsjednika Trumpa, za što optužuje Meksiko i odgovoru Meksika?
LAURA CARLSEN: Ova prijetnja nametanjem carina od 5%, koje će u listopadu porasti na 25%, je ekonomska ucjena. U biti ono što on govori jest da bi Meksiko trebao učiniti više kako bi ublažio — i to su njegove riječi — „krizu ilegalne imigracije” na granici. U pismu koje je dao u vezi s carinama, kaže da će te carine biti na snazi sve dok Meksiko ne poduzme učinkovite mjere, što će biti određeno našim diskrecijskim pravom i našom prosudbom. Tako da nije ni jasno što točno Meksiko treba učiniti i kako pokušavaju dogovoriti što se zapravo događa na granici.
Moramo zapamtiti da je ova karakterizacija granične krize u biti pogrešna. Ovo nisu brojke bez presedana. A ovo nije neizvodljiva situacija. Ono što je zapravo proizvedena kriza koju Donald Trump koristi u izborne svrhe kako bi stvorio sliku da je imigracija problem broj jedan s kojim se Sjedinjene Države suočavaju, te mobilizirao suštinski rasističku i bjelačku supremacističku bazu.
Ovo, kao što možete zamisliti, nije dobro prošlo u Meksiku. Prvi odgovor predsjednika Andrésa Manuela Lopeza Obradora bio je da napiše vrlo oštro pismo Donaldu Trumpu, doista najsnažnije pismo koje smo do sada vidjeli, jer je bio vrlo pažljiv u odnosima SAD-a i Meksika, posebno u pogledu trgovine i ulaganja. uključeni. A on je rekao: “Ja nisam kukavica. Nisam plašljiva. I naš pristup imigraciji je drugačiji. To uključuje zaustavljanje imigracije u zemljama porijekla iz kojih su ljudi prisiljeni bježati.”
Ovo je situacija koju sada imamo, dok oni idu na sastanke. Mačoistički je potez Donalda Trumpa reći da će uvesti te carine. Ali on je izašao na kraj jer, kao što smo spomenuli, nema potporu Republikanske stranke. I, zapravo, nema podršku posebno ekonomista u vlastitoj Vladi.
JOHN GONZÁLEZ: I, Laura, spomenula si nedostatak podrške unutar Republikanske stranke. Senator Ted Cruz, na primjer, koji je oduvijek bio na glasu kao izrazito tvrdokorni po pitanju useljavanja, istupio je u oporbu, jer očito Teksas, koji ima najveći dio granice s Meksikom, ima i najviše koristi od trgovine s Meksikom. I vidite političare diljem Teksasa u galami zbog ovog prijedloga. Govorimo čak i o tome da je Američka gospodarska komora tužila Trumpovu administraciju zbog ovih carina. Pitam se: Je li u Meksiku došlo do iznenađenja ovim ogromnim odgovorom čak i najkonzervativnijih članova Republikanske stranke?
LAURA CARLSEN: Zapravo nije, jer Meksikanci znaju ono što očito znaju svi osim Donalda Trumpa, a to je da carine najviše utječu na potrošače i uvoznike u Sjedinjenim Državama. Zato su pogranične države toliko zabrinute zbog ovoga, a industrijska i trgovačka udruženja, od Gospodarske komore do Nacionalne udruge proizvođača, i ostali koje ste spomenuli, odmah žure u Washington da počnu lobirati i kažu: "Vi" mora da se šalim. Znate, ovo je—to su naši zarade za život o kojima govorite.” Vertikalno integrirani opskrbni lanci, posebno u automobilskoj industriji, koji se oslanjaju na meksičke dijelove, i njihovi troškovi automatski će rasti.
Dakle, on si puca u nogu, u biti, kako bi dao izjavu da je Meksiko nekako kriv što migranti iz Srednje Amerike bježe od uvjeta, koji su uglavnom stvoreni politikom SAD-a, dolaze kroz Meksiko i stižu na granicu, gdje— i to je, opet, važno - oni ne ulaze, većina, ilegalno. Oni ulaze i traže azil, što je procedura koja je sankcionirana međunarodnim pravom za ljude koji bježe od progona.
AMY DOBAR ČOVJEK: Idemo do meksičkog predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora koji govori na skupu u petak.
PREDSJEDNIK ANDRIJA MANUEL LOPEZ OBRADOR: [prevedeno] I uvijek ćemo braniti naše sumigrante, i to ne samo meksičke migrante, sve one koji iz nužde traže novi život i odlaze na druga mjesta. Idu pješice, jer nemaju mogućnosti ili posla, ili zato što je u mjestima njihova podrijetla puno nasilja. Svi migranti zaslužuju naše poštovanje, naše razumijevanje i našu bratsku ruku. Mi smo ljudska bića.
AMY DOBAR ČOVJEK: Dakle, to je meksički predsjednik, amlo. Laura Carlsen, možete li govoriti o kritici predsjednika u postupanju s migrantima, nasilnoj represiji — koja je počela prije njega, naravno, ali ljudi ga kritiziraju što nastavlja, a posebno zbog pritiska Trumpa?
LAURA CARLSEN: Ovdje imamo kontradikciju. A to je da ovaj diskurs dobivamo posebno kao odgovor na ovaj kazneni, kriminalizirajući model koji Donald Trump pokušava nametnuti Meksiku. Dobivamo ovaj diskurs da ćemo ići na temeljne uzroke imigracije, uz poštivanje ljudskih prava i promjenu paradigme u smislu načina na koji se upravlja migracijskim tokovima u Meksiku i općenito, u kojem se čini da Meksiko želio bi biti predvodnik u stvaranju novog modela, humanijeg modela, kako bi se nosio s onim što je očito tu da ostane, a to je imigracija na globalnoj razini. Međutim, posebno od siječnja, veljače i prijetnje zatvaranja granice od strane Donalda Trumpa, vidimo nešto sasvim drugačije na terenu.
Skupine za ljudska prava koje izvještavaju s južne granice govore o pojačanim racijama. Vidjeli smo da se stopa deportacije Srednjoamerikanaca iz Meksika udvostručila samo od siječnja, od siječnja do svibnja. Pojačano je zadržavanje. A to su prakse koje ranije nisu bile uobičajene u Meksiku, iako smo imali dugu povijest, posebno od Plana južne granice 2014., ponovno, uz pritisak američke vlade, gušenja.
Dakle, s jedne strane imamo diskurs drugačijeg pristupa, ali u praksi vidimo gušenje. I nadamo se, naravno, da u ovim pregovorima nećemo imati nikakvu vrstu, bilo javno ili iza scene, popuštanja ovom kaznenom modelu, i vidjet ćemo ovaj drugi model o kojem su raspravljali više ljudskih prava , više radnih viza, više mogućnosti za azil, inzistiranje da se Sjedinjene Države bave procesuiranjem legalnih tražitelja azila u svojoj zemlji - vidjet ćemo da ovaj drugi model napreduje. Ali to se za sada ne događa. A organizacije civilnog društva vrlo će pažljivo pratiti što se događa na terenu.
JOHN GONZÁLEZ: A jedno od pitanja koje amlo pokrenuo je, nedugo nakon svoje inauguracije, potrebu za nekom vrstom velike inicijative za gospodarski razvoj u Srednjoj Americi koja bi se zapravo bavila temeljnim uzrocima onoga što je dovelo do toliko toga - toliko mnogo ljudi bježi iz zemalja Hondurasa, El Salvadora i Gvatemale . Ima li očekivanja da će ovo biti dio rasprave, iako, očito, Trumpova administracija ide u suprotnom smjeru, prekidajući pomoć zemljama Srednje Amerike kao kaznu za njihov neuspjeh da zadrže svoje građane da odu?
LAURA CARLSEN: To će svakako biti dio pregovora. Dokle će stići, kako kažete, drugo je pitanje. Ali ovo je stup meksičke useljeničke politike. Oni su upravo najavili Integralni razvojni plan za Srednju Ameriku, koji je sastavljen zajedno s Ekonomskom komisijom UN-a, i ide do temeljnih uzroka, što je glavna prednost ovog plana, i govori što treba učiniti da se prisili migracija se može zaustaviti, da bi mnogi od tih ljudi radije ostali u svojim zajednicama, sa svojim obiteljima, u svojoj zemlji, da nije bilo okolnosti koje su ih tjerale iz svojih zemalja. Ovo je očito dugoročni plan za smanjenje imigracije, ali gotovo svi stručnjaci slažu se da je to jedini plan koji bi mogao djelovati.
Sada, što se tiče pitanja pomoći, moramo pažljivo promotriti bilo koji plan pomoći, posebno onaj koji uključuje vladu Sjedinjenih Država, u smislu kamo ta pomoć ide. Donald Trump je zaprijetio da će prekinuti pomoć, a ipak je bio voljan dati više pomoći, podrške i obuke u odlasku u zemlje Srednje Amerike i jačanju represije nad njihovim vlastitim građanima, otežavajući im napuštanje vlastite zemlje, što je karakterističan za autoritarnu državu, i pokušava spriječiti, opet, imigraciju kroz ovaj kazneni, kriminalizirajući model. Dakle, kada govorimo o pomoći, moramo biti sigurni da govorimo o vrsti pomoći koja služi zadržavanju ljudi u zajednicama, priznavanju njihovog prava na vlastite resurse, izbjegavanju vrsta megaprojekata koji zapravo raseljavaju ljude. A to bi bila stvarna promjena dosadašnjeg modela američke pomoći. Stoga su nam potrebni takvi programi koji će ići do temeljnih uzroka imigracije, ali oni moraju biti pažljivo osmišljeni između Sjedinjenih Država i Meksika kako bi se ljudima doista dala mogućnost da imaju zdrav i dostojanstven život u svojim zemljama.
AMY DOBAR ČOVJEK: Što razumijete što se upravo sada događa u Washingtonu, Laura, Pompeo i Pence na sastanku s meksičkim izaslanstvom? Također, opišite upravo povratak iz Tijuane i izvješće s kojim izlazite.
LAURA CARLSEN: Pa, trenutno je u tijeku vrlo delikatan set pregovora, jer toliko toga ima veze s egom Donalda Trumpa, a to se ne pregovara prema normalnim pravilima i procedurama međunarodnih odnosa. Postoji velika mogućnost da će carina od 5% stupiti na snagu kao rezultat toga, što neće završiti prekidom narudžbi za Meksiko, već će završiti povećanjem cijena, većinom, za američke potrošače .
Meksikanci pokušavaju dobiti obvezu da će postojati potpora za razvojni program u Srednjoj Americi iu južnom Meksiku, i očekuju da će iz toga proizaći pregovori. Dakle, ono što se događa je - a najveća briga jest hoće li Meksikanci pokleknuti u smislu više kaznenih mjera za tražitelje azila kada su u Meksiku.
Upravo sam bio u Tijuani. I situacija tamo doseže humanitarnu krizu, jer, u biti, postoji 8,000 ljudi koji su vraćeni prema onome što se zove program “Ostani u Meksiku”, program koji meksička vlada nikada nije trebala prihvatiti od Sjedinjenih Država, gdje ljudi koji su već zatražili azil u Sjedinjenim Državama vraćaju se u Meksiko da čekaju svoja saslušanja. To može potrajati i godinu dana. Dakle, te brojke rastu. Imamo nove migrante koji dolaze i imamo sve veće stope deportacije ljudi, uglavnom Meksikanaca, natrag u Tijuanu. Dakle, postoje rijeke imigranata koji dolaze u pogranične gradove preko meksičke granice, na meksičkoj strani. Nema potpore—praktički nikakve potpore vlada. I premda civilno društvo, s obje strane granice, radi herojski posao zbrinjavanja ovih uglavnom očajnih obitelji iz Srednje Amerike, nešto se mora dati.
Pojačavanje ovog kaznenog, kriminalizirajućeg modela, prisiljavanje Meksika da prihvati više tražitelja azila iz Sjedinjenih Država samo će pogoršati tu situaciju. A onda će se humanitarna kriza koju vidimo, smrt djece koja se dogodila s obje strane granice, zatočenički centri i nehumani uvjeti povećati.
AMY DOBAR ČOVJEK: Želimo vam puno zahvaliti, Laura Carlsen, što ste nam se pridružili, direktorici američkog programa Centra za međunarodnu politiku sa sjedištem u Mexico Cityju.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije