S venezuelanskim oporbenim čelnikom koji se proglasio predsjednikom zemlje i izgleda da Trumpova administracija podupire državni udar, Venezuela tetura prema novoj fazi krize. A tu bi krizu moglo pogoršati tvrdolinijaško vodstvo Organizacije američkih država (OAS), najstarije i najutjecajnije regionalne organizacije na svijetu.
Luis Almagro, glavni tajnik OAS-a, nedavno najavio svoju ponudu za još jedan 5-godišnji mandat na čelu organizacije. To bi bio veliki korak nazad za dobro upravljanje u regiji.
Tijekom svog mandata, Almagro je djelovao protiv mnogih osnovnih načela i mandata organizacije i dosljedno je zastupao interese SAD-a ispred interesa svojih susjeda, općenito podržavajući saveznike i kažnjavajući protivnike američke vlade. Konkretno, aktivno je tražio promjenu režima Venezuela.
Almagro je često neutemeljene tvrdnje protiv Venezuele i Kube odjekuju retorika opasnih terorista poput Luis Posada Carriles. Njegove otvorene intervencije u unutarnju politiku zemalja potpuno su preokrenule diplomatske pomake u rješavanju kontroverzi, podijelile kontinent i navele vlastitu urugvajsku političku stranku da ga izbaci i založi se za njegovo uklanjanje s čela OAS-a.
Poticanje na korupciju i diktaturu
Štoviše, budući da se Almagro postavio kao arbitar u unutarnjim poslovima nacija kojima upravljaju ljevičari (iako je zatvarao oči pred očiglednim nepoštivanjem zakona u desničarskim režimima), njegovo vlastito vodstvo suočava se s ozbiljnim optužbama za korupciju u vezi s upravljanjem sredstvima za opkoljena antikorupcijska misija u Hondurasu.
Nesvakidašnjim potezom Almagro je sam sebe postavio na čelo u odsustvu od Misija za podršku borbi protiv korupcije i nekažnjivosti u Hondurasu (MACCIH), zadržavajući kontrolu nad misijom i financijama u Washingtonu. MACCIH je osnovan 2015. godine kao rezultat pritiska građana i stavljen pod okrilje OAS-a.
Glavni predstavnik MACCIH-a, bivši peruanski premijer Juan Jimenez Mayor, rezigniran u frustraciji u veljači 2018., navodeći nedostatak podrške od Almagra, povlačenje sigurnosnih mjera za njegov tim i "pakt o nekažnjavanju" između Almagra i JOH.
Jiménez također javno optužio je Almagra da je zaposlio sebi bliske osobe za pozamašne plaće unatoč činjenici da komisija u Hondurasu ne zna što rade. S znakove korupcije u sklopu antikorupcijske misije OAS-a, pravnici MACCIH-a zatražili su reviziju od strane glavnog inspektora OEA-e. Iako su zemlje članice podržale zahtjev, revizija nije provedena.
Napetosti između Almagra i antikorupcijske komisije rasle su se mjesecima. MACCIH je nedavno preuzeo neke velike istrage usred političke krize u zemlji. Od državnog udara 2009. Honduras je teturao iz jedne krize u drugu. Nacija je pretrpjela niz korupcijskih skandala pod režimima nakon puča vladavina prava je pogoršana, a državno i kriminalno nasilje uzletjeli su, često ruku pod ruku.
U studenom 2017. predsjednik Hondurasa Juan Orlando Hernandez ponovno je izabran na izborima koji se smatraju nelegitimni od strane većine populacija i mnogi stručnjaci. iako OAS proglašen izbori u biti previše prljav da bi ga nazvao, honduraška oporba kritizirala je OAS zbog prešutne potpore američkom veleposlanstvu u podržavanju Hernandeza (JOH), dok su masovni prosvjedi zahtijevali od njega da odstupi s vlasti i snage ubijene najmanje 16 prosvjednika.
Početkom 2018., s nastavkom postizbornog sukoba, MACCIH je otkrio korupcijsku shemu koja uključuje članove honduraškog kongresa. Predmet navodi da su zakonodavci izvučeno stotine tisuća dolara u javnom novcu (u zemlji u kojoj 25 posto stanovništva živi od 5.50 dolara dan ili manje). MACCIH je od tada podnio nekoliko sličnih slučajeva protiv korupcije u vladi, posljednji 11. prosinca. Kako je misija napadala korupciju, počela je primati prijetnje i nailaziti na ono što je jedan član, peruanski tužitelj Julio Arbizu, zvan “ozbiljne prepreke” svom radu izravno od Almagra.
A Evaluacija iz lipnja 2018 MACCIH-a od strane stručnjaka s Američkog sveučilišta slaže se da se velik dio krivnje za prepreke i neuspjehe MACCIH-a može izravno pripisati Almagru. Studija zaključuje: "Politički smjer MACCIH-a otkrio je OAS oslabljenu i podijeljenu, kojom upravlja impulzivan i nedosljedan glavni tajnik." Izvješće citira člana antikorupcijske komisije koji je rekao da je Almagro “proveo više vremena špijunirajući naše kolege kako bi izvijestili Washington što Jimenez Mayor namjerava nego radeći na onome što smo mi trebali raditi”.
Almagrove odluke da napusti političku krizu u Hondurasu i odustane od procesuiranja korupcije i državnih zločina, potkopavajući vlastitu misiju, pridonijele su egzodusu tisuća Hondurašana koji traže utočište u Sjedinjenim Državama. Od revizije njegovog ureda koju su zatražili članovi MACCIH-a i zemlje donatori je blokiran, optužbe protiv Almagra za zlouporabu sredstava nisu razjašnjene.
Dijeljenje hemisfere
Almagrova podrška čelniku Hondurasa kojeg vlastiti narod smatra diktatorom u oštrom je kontrastu s njegovom iznimno agresivnom kampanjom protiv Venezuele.
U šokantnom prekidu diplomatskog mandata, prošlog rujna Almagro zaprijetio vojnom intervencijom svrgnuti Madurovu vladu. Ovo stajalište krši Povelju OAS-a i razloge postojanja organizacije, artikulirane u članku 21.: “Teritorij države je nepovrediv; ne smije biti predmetom, čak ni privremeno, vojne okupacije ili drugih mjera sile koje poduzima druga država, izravno ili neizravno, na bilo kojoj osnovi.” Članak 3 nalaže "poštovanje osobnosti, suvereniteta i neovisnosti država". Šire gledano, Almagrova nemilosrdnost se suočava s brojnim organizacijskim obvezama rješavanja sukoba diplomacijom i mirnim putem.
Almagrova izjava, iako nije neočekivana, izazvala je lavinu kritika diplomata. Njegova vlastita stranka, Široki front Urugvaja, izglasano jednoglasno da ga izbaci, a urugvajska vlada najavila je da će se protiviti njegovom ponovnom izboru. Naknadno, njegova trenutno prepoznavanje čelnika Nacionalne skupštine Juana Guaidóa kao "glavnog predsjednika" Venezuele, državni udar koji je također podržao Donald Trump, baca gas na krizu koja bi lako mogla buknuti nasiljem baš u trenutku kada su se otvarali diplomatski kanali.
Promicanje intervencije u savezništvu s Trumpovom administracijom pažljivo je zabilo klin između nacija i snaga u hemisferi. Almagrove pokušaje promjene režima u Venezueli dosljedno su podržavale meksička i kolumbijska vlada, ali je nova meksička vlada Andrésa Manuela Lopeza Obradora mudro odlučila da ne nastavi igrati ulogu Almagro-Trumpovog lakeja u OAS-u i suzdržan od izjava većine Lima grupe da ne priznaje Madurov reizbor. Iako je Almagro pronašao novog saveznika u neofašističkoj brazilskoj vladi Jaira Bolsonara, taj će savez samo učiniti politiziranu prirodu njegove strategije još bolnijom.
Opsjednutost šefa OAS-a Venezuelom nagrizla je njegovo vodstvo i odvratila organizaciju od suočavanja sa zajedničkim prijetnjama regiji. Njegov ljubazan odnos prema Trumpovoj administraciji značio je umanjivanje važnosti potrebe za promicanjem zajedničkih mjera za usporavanje klimatskih promjena. Niti je organizacija pod Almagrovom vladavinom zauzela čvrst stav u obrani prava migranata unatoč tisućama smrti i kršenjima ljudskih prava.
S povlačenjem SAD-a iz međunarodnih sporazuma o klimatskim promjenama, migracijama i drugim zajedničkim interesima – i Brazilom koji slijedi njihov primjer – postoji sve veći jaz u upravljanju u najhitnijim pitanjima s kojima se hemisfera suočava. OAS mora djelovati kako bi popunio tu prazninu, kreativnim rješenjima za zajednički rad prije nego što nejednakost i ravnodušnost pošalju planet u vrtoglavicu.
Almagro je daleko više bio zainteresiran za promjenu antidemokratskog režima nego za suočavanje s ovim kritičnim izazovima. Regija ima priliku obnoviti regionalnu suradnju na zajedničkim prioritetima. Ali to će zahtijevati promjenu vodstva.
Molimo pomozite ZNetu i Z Magazinu
Zbog problema s našim programiranjem koje smo tek sada konačno uspjeli riješiti, prošlo je više od godinu dana od našeg posljednjeg prikupljanja sredstava. Kao rezultat toga, potrebna nam je vaša pomoć više nego ikada kako bismo nastavili donositi alternativne informacije koje ste tražili 30 godina.
Z nudi najkorisnije društvene vijesti koje možemo, ali u procjeni onoga što je korisno, za razliku od mnogih drugih izvora, naglašavamo viziju, strategiju i aktivističku relevantnost. Kada se, na primjer, obraćamo Trumpu, to je da pronađemo načine izvan Trumpa, a ne da samo ponavljamo, uvijek iznova, koliko je užasan. A isto vrijedi i za naše bavljenje globalnim zagrijavanjem, siromaštvom, nejednakošću, rasizmom, seksizmom i vođenjem rata. Naš prioritet uvijek je da ono što pružamo ima potencijal pomoći u određivanju što učiniti i kako to najbolje učiniti.
U rješavanju problema s programiranjem, ažurirali smo naš sustav kako bismo lakše postali nositelji i davali donacije. Bio je to dug proces, ali se nadamo da će svima biti prikladnije da nam pomognu u rastu. Ako imate bilo kakvih problema, molimo da nas odmah obavijestite. Potrebni su nam podaci o svim problemima kako bismo bili sigurni da će sustav i dalje biti jednostavan za korištenje za sve.
Međutim, najbolji način pomoći je postati mjesečni ili godišnji uzdržavatelj. Sutainers mogu komentirati, objavljivati blogove i primati noćne komentare izravnom e-poštom.
Također možete ili alternativno dati jednokratnu donaciju ili dobiti pretplatu na tiskano izdanje Z Magazina.
Pretplatite se na Z Magazin ovdje.
Svaka pomoć će puno pomoći. I odmah pošaljite e-poštom sve prijedloge za poboljšanja, komentare ili probleme.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije
1 Komentar
OAS je rijetko zastupao interese Latinske Amerike ili, točnije, dobrobit naroda Latinske Amerike. Uglavnom je postojao kako bi zastupao interese vlade i korporacija SAD-a. Mogli bismo reći da je čak i gori, ali nije bitno drugačiji.