Ovotjedni predsjednički sastanak između meksičkog predsjednika Felipea Calderona i Baracka Obame izvana je izgledao kao na brzinu organizirana vježba kontrole štete. No dok je većina analitičara naglašavala napetosti između susjednih nacija koje su sudjelovale u sastanku, prava kriza iza posjeta bio je neuspjeh onoga oko čega se dvojica čelnika najviše slažu: rata protiv droge južno od granice.
Nakon dugotrajnog zatvorenog sastanka, predsjednici su stali pred kamere kako bi ponovno potvrdili svoju zajedničku predanost ratu koji je od 35,000. odnio 2007 života Meksikanaca, a broj žrtava često raste za 50 ubojstava dnevno. potvrdio je Obama američku strategiju pojačanog angažmana u meksičkom ratu protiv droge, u kojoj stoji: "Vrlo smo svjesni da bitka koju predsjednik Calderon vodi unutar Meksika nije samo njegova bitka, već i naša." Obećao je da će ove godine isporučiti 900 milijuna dolara sredstava izdvojenih u okviru Inicijative Merida, sigurnosnog sporazuma koji je 2007. pokrenula administracija Georgea W. Busha i produžio na neodređeno vrijeme pod Obamom.
Dvonacionalni odnosi pretrpjeli su ozbiljne udarce u tjednima koji su prethodili Calderonovom posjetu Washingtonu. Objavljivanje tisuća Wikileaksovih depeša između američkog veleposlanstva u Mexico Cityju i State Departmenta otkrilo je duboku zabrinutost američkih dužnosnika u pogledu sposobnosti meksičke vlade da provede svoj visokorizični rat protiv narkokartela i kolebljivog javnog mnijenja. Cable 10MEXICO83, na primjer, navodi da je "nesposobnost GOM-a (Vlade Meksika) da zaustavi sve veći broj ubojstava povezanih s narkoticima u mjestima kao što je Ciudad Juarez i drugdje... postala jedna od Calderonovih glavnih političkih obveza kako je javnost sve više rasla zabrinuti za sigurnost građana.” U depeši se navodi "službena korupcija", rivalstvo među agencijama, "tužne" stope kaznenog progona i "spora i nesklona riziku" meksička vojska.
In intervju s El Universal, ljutito je odgovorio Calderon, nazvavši izjave pretjeranima, veleposlanika "neukim" i navodeći nedostatak koordinacije među agencijama unutar Sjedinjenih Država. Meksički dnevnik nastavlja s objavama telegrama Jornada obećavaju više neugodnosti za obje vlade u pokušaju prikazivanja samouvjerene i ujedinjene fronte u ratu protiv droge.
Napetosti su uslijedile i nakon ubojstva Jaimea Zapate, američkog agenta imigracije i carine u San Luis Potosíju 15. veljače. Iako je meksička vlada uhitila navodne napadače – članove narko-kartela Zetas – incident je istaknuo rizike droge ratna suradnja i moć kartela. Kontradiktorne izjave meksičke vlade o tome što se dogodilo i apsurdna hipoteza vojske da ubojice nisu znali da napadaju američke agente (na autu agenata su bile američke diplomatske tablice) samo su produbile percepciju nedostatka transparentnosti. Unutar Meksika, incident je pojačao strahove da će američka vlada zahtijevati izravniju uključenost, posebice ukidanje zabrane stranim agentima da nose oružje na meksičkom teritoriju.
Nedavna bujica komentara visokih američkih dužnosnika poslužila je za potpirivanje nepovjerenja prema američkoj vladi. Sek. Državne sigurnosti Janet Napolitano glasno je nagađala o mogućim vezama između meksičkih narko-kartela i Al Qaide, a podtajnik Vojska Joseph Westphal karakterizira organizirani kriminal u Meksiku kao "pobunu", dok otvoreno podižu avet o slanju američkih trupa. Meksički kolumnisti i antimilitarizacijski aktivisti intenzivirali su kritike rastućeg angažmana SAD-a u nacionalnoj sigurnosti zemlje.
Te napetosti proizlaze iz predanosti obiju vlada produbljivanju i jačanju vojnog saveza temeljenog na ratu protiv droga koji ubrzano gubi potporu stanovništva i pokazuje se kontraproduktivnim. Središnja briga predsjedničkog summita nisu bila relativno površna trvenja između zemalja, već želja da se podupre opkoljeni rat protiv droge.
Unatoč pričama o sve lošijim odnosima, Calderonova i Obamina administracija zapravo nadziru rađanje povijesno neviđene suradnje između dviju nacija.
Problem je u tome što je gotovo sva ta suradnja usredotočena na ozbiljno pogrešan pristup suočavanju s transnacionalnom trgovinom drogom. Veleposlanstvo SAD-a u Mexico Cityju proširilo se u golemu mrežu programa i infrastrukture pod vodstvom Washingtona. Kontroverzna inicijativa Merida, koja je za još jedan krug financiranja u Kongresu, dodijelila je više od 1.5 milijardi dolara za pomoć u borbi protiv meksičkog rata protiv droge s razorno negativnim učincima. Osim porasta nasilja, binacionalni odnos, koji bi trebao biti višestruk i usmjeren na miran suživot, otet je od strane zagovornika modela rata kako bi se smanjio protok ilegalne droge na američko tržište i suočilo s organiziranim kriminalom tamo gdje je je najmoćniji — u brutalnoj borbi. Pentagon je oduševljen svojim otvorenim pristupom meksičkom sigurnosnom aparatu, a Calderonova vlada — koja ulazi u izborni režim — treba političku i ekonomsku potporu za svoju vodeću ratnu politiku.
Ali novi odnos iskovan u ratnim sobama loša je vijest za meksički narod. Ankete sada pokazuju da većina stanovništva ne vjeruje da njezina vlada dobiva rat protiv droge i smatra da su društveni troškovi previsoki. Novi pokret nazvan Nema više krvi zavladao je cijelom zemljom, a regije poput Ciudad Juareza, gdje je militarizacija bila najveća i gdje je nasilje ne slučajno uzelo najveći danak, bilježe uspon masovnih pokreta za obranu ljudskih prava, poziv na kraj militarizaciji i iznijeli alternativne strategije. Među njihovim zahtjevima je preusmjeravanje oskudnih resursa od napada na kartele za rješavanje društvenih potreba, vraćanje oružanim snagama njihovog ustavnog mandata nacionalne obrane i okončanje nekažnjivosti za zločine popravljanjem pravosudnih sustava i sustava javne sigurnosti i napadom na korupciju vlade.
To je također loša vijest za američku javnost. Otvaranje ratne fronte u Meksiku nije samo destabiliziralo našeg najbližeg susjeda, već i crpi resurse potrebne u američkim zajednicama. Ugovori koje financira vlada dani Blackwateru i Blackhawku za borbu protiv rata u Meksiku mogli bi se koristiti za škole u krizi. Uz tekuću gospodarsku krizu i dva rata preko oceana, izgledi za dugotrajnu upletenost južno od granice štete svima osim cvjetajuće ratne ekonomije.
Predsjednici Obama i Calderon mogli su iskoristiti ovaj sastanak za ponovno promišljanje strategije. Obojica su povremeno ukazivali na potrebu smirivanja rata s drogom okretanjem više pristupima konzumiranja droga koji su usmjereni na zdravlje i odustajanjem od progona policajaca i pljačkaša usvajanjem sofisticiranijih metoda razbijanja financijskih struktura i provođenjem usredotočenijih obavještajnih operacija.
Širok raspon alternativnih politika postoji kako bi se zamijenio beskrajni rat droga. Zabrinutost za ljudska prava, zajedno s dugoročnom učinkovitošću, trebala bi dominirati u razmatranju koje od ovih usvojiti. Rat protiv droge u Meksiku izazvao je smrt, eroziju vladavine prava, povećao rodno uvjetovano nasilje i značajno izmijenio svakodnevni život u mnogim dijelovima zemlje. Ova kriza trebala je izmamiti mrvicu samokritičnosti i spremnosti da razmotre reforme od čelnika koji su razvili strategiju.
Umjesto toga, predsjednički summit napravio je predstavu vraćanja binacionalnih odnosa na pravi put – upravo u pogrešnom smjeru.
Laura Carlsen je direktorica američkog programa Centra za međunarodnu politiku u Mexico Cityjuwww.cipamericas.org.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije