1. Možete li, molim vas, ZNetu reći što Kolebljivci i Zapatisti je oko? Što pokušava komunicirati?
Staughton: Knjiga govori o potrebi marksista i anarhista da odlože svoje ideološko oružje i stvore jedinstveni otpor ljevice onome što kapitalizam radi svijetu. Neprijateljstvo između dviju tradicija pomalo je poput svađe između proširenih obitelji koje se prenose s generacije na generaciju: Hatfields i McCoys u američkoj povijesti ili obitelji Romea i Julije. U stvarnosti bi marksizam i anarhizam trebali biti poput dvije ruke, jedna analizira strukturu stvari, druga baca beskrajne prefigurativne inicijative. Nijedna tradicija nije bila toliko uspješna da bi o drugoj mogla govoriti s uzvišenim odbacivanjem ili prezirom. Trebamo jedno drugo.
Andrej: Naš način da se distanciramo od ovog Shakespeareovog odnosa između anarhizma i marksizma je korištenje pojma izravne akcije i pratnje. Čineći to, dolazimo do "Haymarket sinteze", koju su nedavno oživjeli Zapatisti, sinteze koju vidimo kako se stalno iznova pojavljuje kroz američku povijest. Počinjemo s anarhistima iz Haymarketa i takozvanom "čikaškom idejom"; nastavljamo s istraživanjem povijesti takvih pokreta kao što su Industrijski radnici svijeta, Zapatisti, kao i pojedinaca, poput Simone Weil ili Edwarda Thompsona, koji su tražili fuziju između ove dvije tradicije. Pod pratnjom podrazumijevamo specifičan oblik uzajamne pomoći i prakse gdje aktivistica i potlačeni hodaju rame uz rame, dijeleći kruh, kako se to kaže, dijeleći određena znanja i iskustva. Govorimo o odnosu izravne akcije i teorije. I Staughton i ja jako smo umorni od nedavne pomodne "visoke teorije" koja govori u "mnoštvima", i koja ima tendenciju biti, dobro, nerazumljiva; umjesto toga zagovaramo "nisku teoriju", teoriju koja proizlazi iz prakse, kao i ono što Staughton gore opisuje kao strukturnu analizu stvari. Mislimo da se novi pokret treba baviti strategijom i programom, da mora razviti ozbiljnu strategiju i ozbiljan program, da anarhisti moraju naučiti plivati u moru naroda i da mi trebamo učiniti najbolje je ponovno stvoriti istinski nesektašku zajednicu borbe koja bi nalikovala iskustvu pokreta masovne radničke klase kao što je onaj čikaških anarhista koji su "izumili osebujnu vrstu socijalizma" one vrste koju mi zagovaramo u knjizi.
2. Možete li ZNetu reći nešto o pisanju knjige? Odakle dolazi sadržaj? Što je utjecalo na to da knjiga bude takva kakva jest?
Andrej: Staughton je sasvim neočekivano ušao u moj život. Kad sam se odlučio preseliti iz Jugoslavije, razmišljao sam o tome da pišem o nekim ozbiljnim stvarima koje su sada popularne u akademskoj zajednici, kao što je postkolonijalna teorija ili nešto slično. Susret sa Staughtonom uništio je moju akademsku karijeru i vratio me u svijet ozbiljne politike i intelektualnog angažmana sa svijetom izvan knjižnice. Sada, nešto ozbiljnije, moj susret s fascinantnim životom Staughtona Lynda dogodio se u trenutku kada sam pokušavao shvatiti zašto je globalni pokret, tzv. antiglobalistički pokret, u takvoj krizi. Mislio sam da je razgovor, ili, bolje rečeno, niz razgovora, između mladog balkanskog anarhista koji je godinama organizirao globalne pokrete izravne akcije inspirirane zapatistima, i iskusnog američkog revolucionara, pod utjecajem marksizma, koji je bio dio svake jedina velika borba u poslijeratnoj američkoj povijesti, bila bi korisna mlađim aktivistima. Imao sam na umu Studente za demokratsko društvo i Industrijske radnike svijeta, a oboje su "ponovno izumljeni" posljednjih godina. Beograd i Youngstown i mnogo bliže nego što izgleda na karti. Most između njih dvoje prelazi lakondonsku džunglu i zaobilazi respektabilne institucije visokog obrazovanja.
Staughton: To je u biti bila Andrejeva ideja i stalno je on postavljao sljedeće pitanje, i sljedeće. Forma knjige vraća nas na činjenicu da je komunikacija među ljudskim bićima u osnovi razgovor. Sjetite se susreta između bijelog pacifista i Afroamerikanca (James Earl Jones) koji ga je trebao ubiti u MATEWAN, "Dijalog s Christinom" Ignazija Silonea u Kruh i vino, Marechal i Rosenthal u Velika iluzija, Sokratova pitanja, Isusove parabole.
3. Čemu se nadate Wobblies i Zapatistis? Što se nadate da će doprinijeti ili postići politički? S obzirom na trud i težnje koje imate oko knjige, što biste smatrali uspjehom? Što bi vas razveselilo u cijelom pothvatu? Što bi vas navelo da se zapitate je li bilo vrijedno svog vremena i truda?
Staughton: Na internetu se jutros (20. prosinca 2008.) čita o iračkom novinaru koji je gađao predsjednika Busha cipelama, o izraelskim učenicima 12. razreda koji odbijaju biti dio vojske koja okupira Zapadnu obalu, o običnim grčkim radnicima koji okupiraju uredi saveza sindikata kako bi spriječili tu birokratsku organizaciju da suzbija spontana zbivanja na ulicama i lokalnim vijećnicama. Takva hrabra djela treba shvatiti kao nešto šire od savjesnog odbijanja pojedinaca da postanu dio obrasca stvari koje su namjeravali kapitalizam zadnje faze i njegova tvorevina, država. Taj širi otpor počeo je s "Basta!" (dosta!) Zapatista i s njihovom idejom "mandar obediciendo": oni na položajima vlasti moraju vladati u poslušnosti onome što Marcos naziva "dolje", to jest nama. Ujedinjuje nas afirmacija "drugog svijeta" koji su zamislili prosvjednici u Seattleu.
U Sjedinjenim Državama postoji tradicija koju je započeo Paine, a prenijeli drugi intelektualci radničke klase poput Williama Lloyda Garrisona, Fredericka Douglassa, Alberta Parsonsa (u svom govoru poroti prije nego što je osuđen na smrt) i Eugenea Debsa, koja kaže : Mi smo građani svijeta. To je, zajedno sa strahotama Drugog svjetskog rata, mjesto gdje je nastala UN-ova Deklaracija o ljudskim pravima.
Andrej: Moramo marksistički avangardizam proglasiti mrtvim. Dosta je bilo kolonijalizma i kolonizatora, država i tvornica. Moramo otkriti nove načine vođenja politike. Pratnja, kao i "internacionalizam srca", ova prekrasna tradicija prema kojoj je "moja zemlja svijet," dobri su koncepti vodilje za još neistraženo područje inovativne revolucionarne prakse koja spaja povijesno iskustvo Bartolomea Vanzzetija i subcommandante Marcos, iz Rosa Luxemburga i autohtone Bolivije. Nadamo se da bi naša knjiga mogla biti doprinos ozbiljnoj raspravi o izgradnji pokreta ukorijenjenog u iskustvu običnih ljudi, a ne pokreta marksističkog ili anarhističkog "profesora", pokreta koji odbija "zgrabiti" ili biti zahvaćen od strane moć države, pokret koji je horizontalan i organiziran odozdo.
Možete kupiti Wobblies i Zapatisti: Razgovori o anarhizmu, marksizmu i radikalnoj povijesti na: https://secure.pmpress.org/index.php?l=product_detail&p=56
or
http://www.amazon.com/Wobblies-Zapatistas-Conversations-Anarchism-Marxism/dp/1604860413/ref=pd_bbs_sr_1?ie=UTF8&s=books&qid=1230237951&sr=8-1
Podaci o knjizi i o autorima
Kolebljivci i Zapatisti nudi čitatelju susret dviju generacija i dviju tradicija. Andrej Grubačić je anarhist s Balkana. Staughton Lynd doživotni je pacifist, pod utjecajem marksizma. Susreću se u dijalogu u nastojanju da spoje anarhističku i marksističku tradiciju, da razgovaraju o pisanju povijesti od strane onih koji je čine i da nas podsjete na ideju da je "moja zemlja svijet". Obuhvaćajući lijevo libertarijansku perspektivu i naglašeno aktivističko stajalište, ovi su razgovori namijenjeni čitanju u klubovima i grupama afiniteta novog Pokreta.
Autori nas prate na putovanju kroz moderne revolucije, izravne akcije, antiglobalističke kontrasamite, škole slobode, zapatističke zadruge, Haymarket i Petrograd, Hanoi i Beograd, 'namjerne' zajednice, divlje štrajkove, rane protestantske zajednice, indijanske demokratske prakse , Klub radničke solidarnosti Youngstowna, okupirane tvornice, samoorganizirana vijeća i sovjeti, životi zaboravljenih revolucionara, sastanci kvekera, antiratni pokreti i zatvorske pobune. Zanemareni i zaboravljeni trenuci međurasne samoaktivnosti iznose se na vidjelo. Knjiga privlači pažnju čitatelja koji vjeruju da je bolji svijet, s onu stranu kapitalizma i državne birokracije, doista moguć.
Mišljenje:
"Nema sumnje da smo izgubili velik dio naše povijesti. Također je vrlo jasno da se onima na vlasti u ovoj zemlji to sviđa. Evo knjige koja nam pokazuje zašto. Ona pokazuje ne samo da je drugačiji svijet moguć, nego i ono već postoji, postojalo je i pokazuje beskrajni potencijal da probije umjetne zidove i podjele koje nas trenutno zatvaraju. Izuzetan doprinos književnosti ljudske slobode i dolazi ni trenutka prerano."
– David Graeber, autor Fragmenti anarhističke antropologije i Izravna radnja: Etnografija
"U ovim očajnim, često tragičnim vremenima, gledamo unatrag, naprijed, čak i na svoje snove kako bismo mogli nastaviti zamišljati svijet u kojem bi pravda mogla biti dio života više ljudi. Gledamo u živote koje smo živjeli prije naših, u priče i njihova značenja, do strategija izvučenih iz svijeta politike ili drevnih mudrosti. Gledamo u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, Europi i ovdje u Sjedinjenim Državama. Spremni smo prihvatiti svaku novu ideju ili obnovljenu strategiju. Život Staughtona Lynda i posao ga je stavio u jedinstvenu poziciju da traži nekoga poput Grubačića, postavlja bitna pitanja i priča značajne priče. Grubačićevo iskustvo savršeno nadopunjuje Lyndovo. Ovdje imamo najbolje od nedogmatičnog marksizma slušajući najkreativniji i najhumaniji anarhizam . Ali ova knjiga nikada nije opterećena neumoljivom teorijom. Upravo suprotno: to je niz razgovora u kojima se čitatelj osjeća potpuno prisutnim. Ona pruža prekrasan okvir za obogaćivanje razgovora koji nikada nije prestao: o tome kako možemo napraviti ovaj svijet bolje mjesto."
– Margaret Randall, autorica Sandinove kćeri, Kad se pogledam u ogledalo i vidim tei Narativ moći
O autorima:
Staughton Lynd predavao je američku povijest na koledžu Spelman i Sveučilištu Yale. Bio je direktor Freedom Schools tijekom Ljeta slobode Mississippija 1964. godine. Rani vođa pokreta protiv Vijetnamskog rata, bio je na crnoj listi i nije mogao nastaviti kao akademik. Potom je postao odvjetnik, iu tom je svojstvu posljednjih trideset godina pomagao radnicima i zatvorenicima. Napisao je, uredio ili suuredio sa svojom suprugom Alice Lynd više od desetak knjiga.
Andrej Grubačić je balkanski disident. Radikalni povjesničar i sociolog, autor je Globalizacija i odbijanje i nadolazeći naslovi: Skrivena povijest američke demokracije i Čitatelj Staughton Lynd. Suputnik pokreta za izravnu akciju nadahnutih Zapatistima, posebice Peoples’ Global Action, i suosnivač Global Balkans Network i Balkan Z Magazine, gostujući je profesor sociologije na Sveučilištu San Francisco.
ZNetwork se financira isključivo velikodušnošću svojih čitatelja.
donacije