Pitanje. Šta je zajedničko Seumasu Milneu, Ovenu Džonsu, Mehdiju Hasanu, Lori Peni, Džuli Bindel i Ričardu Sejmuru? Svi su, naravno, istaknuti ljevičarski komentatori koji pišu za mejnstrim novine poput Guardiana. I svi rade briljantan posao privlačeći pažnju na mnoga važna pitanja. Ali imaju i još jednu zajedničku stvar – svi su imali relativno malo toga da kažu o klimatskim promjenama koje je stvorio čovjek.
Možda je njihov relativni nedostatak brige zato što zdravlje naše klime nije toliko važno ili posebno hitno? Uostalom, što bi moglo biti važnije ili hitnije od pitanja kao što su rat i mir, vladina agenda štednje, sljedeći izbori, siromaštvo, nejednakost, homofobija, rasizam ili feminizam?
Osnovne činjenice o klimatskim promjenama ukazuju na drugačiju stvarnost. Još 2009. godine, istraživački centar bivšeg generalnog sekretara UN-a Kofi Annana, Globalni humanitarni forum, istakao je kako su klimatske promjene odgovorne za 300,000 smrtnih slučajeva godišnje i pogađaju 300 miliona ljudi. A sa naučnim konsenzusom koji procjenjuje da svijet trenutno ide ka minimalnom porastu temperature od 4°C u odnosu na nivoe iz 1990. godine do 2100. godine (a možda i ranije), budućnost zaista izgleda vrlo mračno.
Svjetska banka je rezimirala kako će ova budućnost izgledati u svom izvještaju iz 2012. godine „Smanjite vrućinu: Zašto se mora izbjegavati topliji svijet za 4°C“. „Scenariji od 4°C su razorni“, objašnjava se u predgovoru izveštaja. “Poplavljenje primorskih gradova; povećanje rizika za proizvodnju hrane koji potencijalno vodi ka većim stopama pothranjenosti; mnoge sušne regije postaju suše, vlažne regije vlažnije; toplinski talasi bez presedana u mnogim regijama, posebno u tropima; značajno pogoršala nestašicu vode u mnogim regijama; povećana učestalost tropskih ciklona visokog intenziteta; i nepovratan gubitak biodiverziteta, uključujući sisteme koralnih grebena.” Hajdemo malo detaljnije u nekoliko ovih područja. Prema izvještaju Guardiana iz 2009. godine, nova istraživanja klimatskih naučnika pokazuju da bi nivo mora mogao porasti za metar ili više do 2100. godine, što će uticati na "deset posto svjetske populacije - oko 600 miliona ljudi" koji žive u ranjivim područjima. Što se tiče uticaja klimatskih promjena na naše okeane, od kojih prvi čini potonje kiselijim, Međunarodni program o stanju okeana sažeo je prošlogodišnju situaciju na sljedeći način: „Ovo [zakiseljavanje] je bez presedana u poznatoj istoriji Zemlje. Ulazimo u nepoznatu teritoriju promjene morskog ekosistema i izlažemo organizme nepodnošljivom evolucijskom pritisku. Sljedeće masovno izumiranje je možda već počelo.”
Nije dovoljno zastrašujuće za tebe? Kevin Anderson, profesor energetike i klimatskih promjena na Univerzitetu u Mančesteru, tvrdi da će svijet od 4°C vjerovatno biti “nekompatibilan s organiziranom globalnom zajednicom”. Trojica akademskih koautora poglavlja o zdravlju u najnovijem izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama nedavno su napisali da „klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem predstavljaju veliku prijetnju, bez presedana po vrsti i obimu, za dobrobit, zdravlje, a možda čak i za ljudski opstanak .”
Postaje gore. Prošle godine je izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju rekao da je svijet trenutno na kursu za zagrijavanje ne za 4°C, već za 6°C do 2100. godine – cifra koju je također predvidio Globalni Carbon Project, grupa od 31 naučnika iz sedam zemalja predvođena od strane profesorice Corinne Le Quéré, sada direktorice Tyndall centra za istraživanje klimatskih promjena. Specijalista za klimu Mark Lynas, autor nagrađivane knjige Šest stepeni: Naša budućnost na toplijoj planeti, tvrdi da bi povećanje od 6°C do 2100. godine značilo „suočićemo se ni sa čim manje nego s globalnim uništenjem“.
Uz ovako tešku situaciju, relativna šutnja pomenutih novinara o ovoj temi izgleda potpuno nepromišljena. Ako ste zainteresovani za dobrobit onih koji žive na globalnom jugu, ili za pitanja poput siromaštva, prava žena, migracija, gladi i rata, onda se takođe morate uhvatiti u koštac sa klimatskim promenama. „Klimatske promjene su ono što mi najglasnije govori. Djelomično zato što je tako sveobuhvatan”, rekao mi je 2012. američki nenasilni aktivista George Lakey. “Ako ne riješimo taj problem, postoji još mnogo toga s kojim nećemo imati puno prostora za rad. Bićemo na takvom nivou preživljavanja. Biće veoma, veoma teško.”
Da budem jasnija, ne zauzimam moralne visine. Kao pisac, shvatam da i ja moram da više svog vremena i energije usmjerim na klimatske promjene. Zapravo, sva ljevica treba da podigne svoju igru i izvrši veći pritisak po ovom pitanju. Jer kada Svjetska banka ima veće razumijevanje i zabrinutost za opasnosti koje klimatske promjene predstavljaju za svijet od mnogih naših vrhunskih ljevičarskih komentatora, nešto zaista nije u redu.
*Verzija ovog članka pojavila se u Morning Staru
Ian Sinclair je autor knjige The March That Shook Blair: An Oral History od 15. februara 2003. godine, koju je objavio Peace News Press. On tvituje @IanJSinclair
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati