Savaliga a Palesitina: Fa'asagaga i totonu o se Fa'afanua Ua mou atu, saunia e Raja Shehadeh (Scribner, 2008), pepa i tua, 224 itulau, $15
Crossing With the Virgin: Stories From the Migrant Trail, saunia e Kathryn Ferguson, Norma A. Price, ma Ted Parks (University of Arizona Press, 2010), paperback, 240 pp., $17.95
Le Maliu o Josseline: Tala o Femalagaa'iga Mai Arizona-Mexico Borderlands, saunia e Margaret Regan (Beacon Press, 2010), pepa i tua, 256 itulau, $15
Migra! A History of the US Border Patrol, saunia e Kelly Lytle Hernández (University of California Press, 2010), pepa, 336 itulau, $21.95
I le faʻaaogaina o faamasinoga e taʻusalaina ai se vaega o le fanua o Eloisa Tamez, na tuʻu ai e le pulega se pa uʻamea 18-futu le maualuga i tua o lona fanua, o se puipui e tauamiotonuina i le igoa o le pu uliuli faaupufai e taʻua o le saogalemu o le atunuu. I le faia o lea mea, latou te vavaeeseina lelei le avanoa i le isi vaega o meatotino a le polofesa iunivesite. O lona aiga na umia le pule faaletulafono i le fanua, muamua e sili atu i le 10,000 eka le tele, talu mai le 1767, aʻo leʻi leva ona taunuu le setete fia aai ma ona kolone i luga o le vaaiga. Talu mai lena taimi, o mea eseese-o tagata nofoia ma tagata ofisa o le lotoifale, o le tufatufaina atu o vaevaega i suli, ma le faatauina atu o fanua-ua faaitiitia i se vaapiapi, tolu-eka e alu atu mai le fale o Tamez e oo atu i le tuaoi aloaia faavaomalo e uiga i. tasi ma le afa maila le mamao.
E ui lava e foliga mai na tupu lenei tala i Palesitina o loo nofoia, ae o le aiga o Tamez e sau mai le faitau afe o maila le mamao—i le Vanu o Rio Grande, e latalata i Brownsville, Cameron County, Texas, i le tuaoi o Amerika ma Mekisiko. E pei o le tele o o latou tuaoi, na maua e le aiga o Tamez le suafa i a latou meatotino mai pulega faakolone Sipaniolo, ae o latou sootaga Lipan Apache i fanua o le eria e toe foi mamao atu. I le vaitaimi o le mea ua taʻua o le Homeland Security, peitaʻi, o ia aʻa e itiiti sona uiga. E oo mai ia Ianuari 2010, ina ua faailoa atu le aiga o Tamez i le Texas Observer, na ave faamalosi e le malo tele fanua mai le 199 o tagata o le itumalo o Tamez ma sasaina nisi o a latou togalaau citrus, ina ia maua ai se avanoa mo pa puipui fou. O atinae, na valoia ai e Margo Tamez, le afafine o Eloisa, i le molimau i le Faalapotopotoga a Amerika i le 1, o le a vavaeeseina ai aiga Apache mai o latou nofoaga paia i le isi itu o le Rio Grande ma faaitiitia ai lo latou gafatia e ola ai i luga o le laueleele, ma faamalosia ai i latou e siitia atu i se isi nofoaga.2008
E pei lava o nofoaga na o tagata Iutaia ma le mea ua taʻua e Isaraelu o le pa puipui ua faamoemoe e taofia ai le feoai i Palesitina, e faapena foi, o pa pupuni ua faateleina ai le afaina o tuaoi US-Mexico. I tulaga uma e lua, na o le savali—ma isi ituaiga o fegasoloaʻiga i aso uma—e mafai ona faamataʻuina ai pulega o loo taumafai e pulea le laueleele ma taofia ai i latou ua manatu o tagata i fafo e tumau. O lenei malosi o loʻo faʻamatalaina manino e le loia ma le tagata fai aia tatau o Raja Shehadeh, o se tagatanuu o Ramallah, West Bank, i lana Savaliga Palesitina. I lenei tusi matagofie, tiga, ma aʻoaʻoga i le taimi lava e tasi, o loo faamatala ai e Shehadeh ni savaliga uumi se ono, po o le sarhat (le tele o le upu Arapi sarha), lea na ia faamatalaina o se ituaiga o feoaʻi solo, “e lē faatapulaaina i le taimi ma le nofoaga,” lea e alu se tagata sopo “i le mea e ave ai o ia e lona agaga e fafaga ai lona agaga ma toe faafou ai o ia.” E le o se faaupuga e faʻatatau i soʻo se savaliga, o le sarha "o lona uiga o le tuʻuina atu," o lana tusi lea. "O se faiga maualuga e leai ni fualaau faasaina, faiga Palesitina."
I le faʻamatalaina o savaliga, lea na faia i le Faletupe i Sisifo i le va o le 1978 ma le 2006, na suʻesuʻeina ai e Shehadeh le matagofie ma le malosi o le laufanua o le eria ma ofoina atu se vaaiga faʻapitoa i le auala na suia ai e le galuega a Isaraelu ina ia faʻafitia ai le mamalu o le Palesitina. faitau aofa'i. O se sini autū o le taumafai lea e “faamaumau lagona ma le vaaiga o le laueleele a o leʻi oo i lenei mala” faatasi ma le “faamoemoe e faasaoina, a itiiti mai i upu, mea ua leiloa e faavavau.” Faatasi ai ma mea ua leiloa o le avanoa avanoa ma le saʻo "tau lava o le savali ma tofo i mea o loʻo ofoina mai e le natura . . . e aunoa ma le ita, fefe po o le le mautonu . . . e aunoa ma le fefe i le leiloa o mea ua latou fiafia i ai.” I le tulaga o le gaoia pea o fanua o Isaraelu, na lagona ai e Seata “e pei o se tasi ua taʻu atu ua maua o ia i se maʻi mataʻutia,” ma lona taimi e ola ai—e savali—“ua uma.”
O avanoa avanoa ma le malosi e savali ai o loʻo faʻatuputeleina foʻi i lalo o le siʻosiʻomaga i tuaoi o US-Mexico, e pei ona faʻaalia ma le faʻamalosia e le lua faʻaputuga lata mai o tala mai le US-Mekisiko tuaoi - Crossing With the Virgin, na tusia faatasi e sui e toʻatolu o le tagata faimalaga. vaega fesoasoani mo tagata Samaria, Kathryn Ferguson, Norma A. Price, ma Ted Parks; ma The Death of Josseline, saunia e le tusitala o Tucson Margaret Regan. O le sopoia o tuaoi, o nei galuega ua faamanino mai, e masani lava o se galuega e tetee atu ai i le oti mo i latou e ulufale atu i le Iunaite Setete "faasolitulafono" mai Mekisiko. O le lau'ele'ele faigata ma isi mea tau le si'osi'omaga, fa'atasi ai ma le mamao e tatau ona uia e fa'ata'amilo ai le fa'alauteleina o masini leoleo, e ta'ita'iina ai le to'atele e fano a'o le'i o'o atu i lo latou taunu'uga. Faatasi ai ma le sili atu ma le 2,000 tino oti na toe maua mai i le itu i saute o Arizona talu mai le faaiuga o le 1990s, o le oti ua avea ma ala o le olaga i le itulagi tuaoi, lea e taʻua e Regan o se "fasioti fanua."
O igoa ma tala o nei tagata soifua e fetaui ma lo latou maliu faʻafuaseʻi i tuaoi e tele lava ina le vaaia i felafolafoaiga masani a Amerika i mataupu tau femalagaaiga. E aofia ai Lucresia Domínguez Luna, o lē na fano i lima o lana tama tama e 15 tausaga, o Jesús, a o latou taumafai e oo atu i se tane ma se tamā o loo nonofo ma faigaluega i le Iunaite Setete, ma o lana tala o loo faamatala ma le faamomoiloto e Norma Price; faatasi ai ma i latou o Josseline Jamileth Hernández Quinteros—o se teineitiiti e 15-tausaga mai El Salvador na maliu ona o le maalili i le itu i saute o Arisona a o taumafai e faatasia ma lona aiga i Los Angeles—o lana tala faanoanoa o Regan na ia faamatalaina.
O nei maliu o loʻo tautala i le pito i tua o le "saogalemu" i se lalolagi o faʻalavelave faʻale-aganuʻu ma tamaoaiga le tutusa. Saogalemu mo i latou i totonu e manaʻomia ai le le saogalemu mo i latou ua faʻamatalaina o fafo atu o tuaoi sociopolitical-geographical o vaega faʻapitoa o le paneta, o se le saogalemu e mafua mai i le i ai o le mea faigaluega faʻamalosia.
*****
O le leoleoina o tagata faimalaga ma le faʻatonutonuina o tuaoi o le teritori i le Iunaite Setete e le o se mea fou. Ae o le tele lava o setete taʻitasi, ae le o le malo tele, na leoleoina le feʻaveaʻi o tagata-o tagatanuu ma tagata e le o ni tagatanuu-seia oʻo i le 1870s. O le taimi lena na amata ai ona pasia e Uosigitone tulafono e faʻatapulaʻaina ai femalagaaiga i luga o le faʻavae o agafesootai, faʻapolokiki, tamaoaiga, ma faʻalapotopotoga faʻapitoa. O le 1882 Chinese Exclusion Act—faatasi ai ma taumafaiga manuia a tagata Saina na malaga mai ma a latou lagolago e aloese mai pulega e faatatau i le Tuusaunoaina e ala, faatasi ai ma isi auala, o le ulufale atu i Kanata ma Mekisiko—na taitai atu ai i le uluai leoleoga o tagata malaga mai i tuaoi o le teritori o Amerika.3
O le mea fou o le taimi nei o le lautele ma le loloto o le faʻaaogaina ma le faʻatonutonuina o meafaigaluega. O le Border Patrol, lea ua avea nei ma faalapotopotoga aupito tele a le malo tele e faamalosia tulafono, mo se faataitaiga, ua tupu tele talu mai le 1990s: I le 1994, o le lala sooupu e tusa ma le 4,200 sui; i aso nei e tusa ma le 21,000. I lena taimi, o le numera o moega taofia o femalagaiga na tupu mai le 5,000 i le 33,000, na faʻaalia e se fesoʻotaʻiga e tusa ma le 350 feterale, itumalo, ma nofoaga faʻapitonuʻu lea na falepuipui ai e le Matagaluega o Homeland Security pe tusa ma le 380,000 tagata malaga mai i le 2009, e tusa ai ma le Detention Watch Network. O faʻaaliga sili ona vaʻaia o lenei tuputupu aʻe o loʻo i totonu o le US-Mekisiko tuaoi-eleele, lea o le umi o puipui, pa, ma pa puipui ua faʻatupulaʻia mai ni nai taseni maila 'tau i le ogatotonu o le 1990 i le silia ma le 600 maila i aso nei. Ma o loʻo i totonu o le itulagi lea e tusa ma le 18,000 o sui uma o le Border Patrol o loʻo faʻapipiʻiina.
O Southwest e le o taimi uma e taulaʻi ai le lala sooupu, e pei ona lipotia e Kelly Lytle Hernández i lana talaʻaga malamalama o le Border Patrol, Migra!. I uluai tausaga o le lala sooupu (faatuina i le 1924), o le itu o tuaoi o Kanata ma Mekisiko na tofia e tusa ma le tutusa o le mamafa—a itiiti mai e pei ona faailoa mai e le faasoasoaina o tagata ofisa. Ae na vave ona mou ese atu le tutusa tutusa ina ua amata ona taulaʻi e pulega feterale le vaega a le leona o le faamalosia i le vaeluaga o le US-Mexico ma tagata o Mekisiko.
O le a le mea o loʻo faʻamatalaina ai lenei suiga, faatasi ai ma isi mea, e le pei o le vaega o le Iunaite Setete e latalata i Kanata, o le US Southwest, sei vagana ai se vaega itiiti e aofia ai le itu i saute o Arisona ma sautesisifo o Niu Mekisiko, na maua e ala i taua (1846–48). (I le 1853, na tuʻuina atu ai e Mekisiko lena vaega itiiti, i se fanua-ma tagata-saofia euphemistically taʻua o le Gadsden Purchase, i le tali atu i le taufaamatau a Uosigitone e ave faamiliteli le teritori mauoa.) Ma o le tuaoi i saute o le itulagi vaeluaina atunuu e lua o latou ituaiga etno. -o le tu'ufa'atasiga fa'ale-aganu'u ma tulaga fa'ale-aganu'u-tamaoaiga e matua'i 'ese'ese. O eseesega e fesoʻotaʻi ai ua leva ona faʻafaigofieina le matafaioi a Mekisiko o se punavai o totogi maualalo ma le faʻaaogaina o tagata faigaluega mo le Iunaite Setete. Ua fa'avasegaina e le sosaiete fa'ale-aganu'u a Amerika ia fa'ailoga fa'ailoga tagata, fa'atasi ai ma fa'aletonu uma ma fa'aletonu e le maalofia.
E ui o le malosi o le fefe ma le 'inoʻino ua faʻaitiitia ma tafe, o tagata Mekisiko maualalo tupe maua, ma Latinos i le lautele, ua leva ona faʻatusalia o le faʻaalia o le tetee o mea uma e manatu faʻapitoa e lelei. O le mea ua suia o igoa o loʻo faʻapipiʻi ia i latou-"Komunisi," "tulafono," "solitulafono," ma le "tagata faatupu faalavelave" i totonu o le sili ona faʻatauvaʻa faʻaagafesootai-ma faʻamatalaga faʻaupuga faʻapitoa na faʻaaogaina e faʻatulafonoina ai lo latou vavaeeseina, o se tasi o le sili ona malosi " o le tulafono o le tulafono,” lea e maua ai i lenei tulaga le itiiti ifo o puipuiga mo i latou ua maua i le upega tafaʻilagi o leoleo. E pei ona tausua e se tasi sui o le Border Patrol ia Regan, o le US Constitution o loʻo i ai se "fetu" mo le itulagi tuaoi. E ui o le Tulafono o Aia Tatau e faʻasaina ai suʻesuʻega ma le faoa faamalosi, o le tala lea a Regan, e mafai e le Border Patrol ona ulufale i fanua o soʻo se tasi (ae le o fale) i totonu o le vaeluaga faʻavaomalo, ma faʻatulaga ni siaki i luga o auala e taofi ai avetaavale-e aunoa ma se mafuaʻaga.
O le sone tuaoi ua faʻalauteleina, ma o loʻo faʻamatalaina e le malo tele o se 100-maila le lautele o loʻo faʻataʻamilo i pito o le atunuʻu. O lenei fa'auigaina agalelei e mafai ai e le Border Patrol ona fa'atuina nofoaga e siaki ai le alatele e lata ane i White River Junction, Vermont; e faia salu i le fale pasi a Greyhound i West Palm Beach, Florida; pe alu i nofoaafi pasese i sasae-sisifo i Havre, Montana—fausia se nofoaga leoleo e aofia ai le toeitiiti atoa le lua vaetolu o le faitau aofaʻi o le US i le mea ua taʻua e le American Civil Liberties Union o se “Constitution-Free Zone.”4 Mo i latou e lagolagoina lea “ mafiafia,” o le manatu o le malo feterale ua le mafai ona taofia tagata malaga mai fafo mai le ulufale atu pe nonofo i totonu o le Iunaite Setete e manaʻomia ai le faʻamalosia atili o le nofoaga o le atunuʻu. E faʻamalosia ai foʻi le faʻatupulaia o leoleo o tagata faimalaga i totonu: Ua aveʻesea e le malo feterale le faitau miliona o tagata talu mai le ogatotonu o le 1990-o le tausaga faʻaletupe 2010 na vaʻaia ai se faʻamaumauga 392,862 faʻateʻaina-ma o lea o le vavaeeseina o le faitau selau afe o tamaiti sitiseni Amerika mai le tasi pe sili atu o latou matua.
Ae ui i lea, o suiga e sili ona loloto le lagona i totonu o nofoaga e lata ane i le vaeluaga o le US-Mexico-lea, e ui lava i lona amataga sauā ma le mea moni e faapea o tagata malaga mai ua leva ona feagai ma le tele o ituaiga o sauaga e feutagai ai, e mafai ai ona feoai solo i le va o taulaga tuaoi o Amerika ma o le "masaga" nofoaga tutotonu i Mekisiko seia oʻo i se taimi lata mai nei. O na aso e foliga mai e fai si mamao, ona o le felafolafoaʻi o taua i fualaau faasaina, "tagata solitulafono," ma le mataʻutia o loʻo faia i tuaoi - ua fai mai le Border Patrol i aso nei e taulaʻi atu i le "puipuia o tagata faatupu faalavelave ma auupega a tagata faatupu faalavelave, e aofia ai auupega o le tele o faatafunaga, mai le ulufale atu i le atunuu. Iunaite Setete,” e tusa ai ma lana upega tafaʻilagi.
O le tulaga lea na taunuu ai le faiga o pa puipui i tuafale o Eloisa Tamez. "Ou te lagona e pei o loʻo matou nonofo i se sone o loʻo nofoia i le taimi nei," o le tala lea a le fitafita fitafita e 17 tausaga i le Texas Observer. O se tasi taimi pulenuu o Douglas, Arisona, Ray Borane e faaleoina lenei uiga i se upusii mai Regan. Na ia faamatalaina Douglas o se "aai nofoia" - faatasi ai ma le 453 Border Patrol agents o loʻo tu iina i le 2000, e toetoe lava valu faʻaopoopoga i luga o le 1994 - aʻo faʻatusaina i le "se vaega militeri." Na taʻua mulimuli ane e Regan ia Mike Wilson o le Tohono O'odham Nation, o ona fanua faaleaganuu e vaeluaina e le tuaoi faavaomalo, ma o ia e faatusaina le Border Patrol i “le Rez” i “se autau o loo nofoia.”
I le tautalagia o tuaoi US-Mexico e sili atu le lautele, o le Crossing With the Virgin contributor Kathryn Ferguson o loʻo faʻamatalaina le eria o se "sona maualalo o taua o loʻo i ai alii ma fana-Border Patrol, National Guard, gaoi, Minutemen, ranchers, tulimanu, helikopa. , ATV, leoleoga solofanua, ma Humvees.” Na ia lipotia mulimuli ane se feiloaiga faapitoa: I se tasi po, a o la tietie atu ma lana uo agai i matu mai le vaeluaga faavaomalo, na faafuasei lava ona faatauasoina i laua e moli o le malae. Na latou fetaiaʻi ma “se nofoaga e siaki ai le Border Patrol, o ni alii mataʻutia ma fana e fai mai e taofi.” E ui i loʻu i ai i le itu i saute o Arisona, "E tatau ona ou faamanatu ia te aʻu lava o loʻu atunuu lenei," o lana tusi lea. “Ou te leʻi iai i se oganuu nofoia e isi atunuu.”
*****
E faigofie ona fa'ailoga uiga fa'apea hyperbole. Ae o le tusia o mea tutusa i le va o mea e tutupu i tuaoi US-Mexico ma mataupu masani o galuega-pei o, fai mai, Palesitina-e le o le faʻamaoniaina o le tutusa e pei o le faʻamaonia o mea tutusa. O le mea e sili ona iloagofie o le faʻaleagaina faʻapitoa o loʻo aofia uma ai, mai le faʻaleagaina o tagata tagatanuu o latou punaoa ma ala o le olaga i le tulituliloaina o tagata soifua mo le "solitulafono" o le ulufale atu i le teritori o le atunuʻu e aunoa ma le faʻatagaina o le pule silisili ese.
E le o taimi uma e leiloa ai le amioletonu i luga o ona tagata gaosi vave. Na sii mai e Lytle Hernández se faatalanoaga i le 1978 ma se sui o le Border Patrol: “Afai e te vaai i itu faaletagata,” o le tala lea a le sooupu, e faatatau i lana galuega, “o loo matou taofia tagata fiaaai mai le o mai i le galuega, [ma] e leai. matagofie i le vaai atu.” Po'o le fa'amatalaga a se isi sui i le 2007, "E matua faigata lava ona fa'alelei lenei galuega. Ua tatou manuia e nonofo i se atunuu e tele avanoa. Ma o le toʻatele o tagata tatou te feiloaʻi i ai iinei e mananaʻo e faʻataunuʻu lena miti. Ae paga lea, o la tatou galuega e taofi lena miti. O le mea lena matou te faia i aso uma.”5
O Isaraelu e iai lana lava Leoleo tuaoi, o latou tiute e aofia ai le puʻeina ma le tuliesea o tagata faigaluega e leʻi faʻatagaina e masani, ae le naʻo, Palesitina. I se aofaʻiga o molimau a tamaʻitaʻi fitafita na galulue i teritori o loʻo nofoia na tatalaina i le 2010, na faʻamatala ai e se Leoleo Faʻataʻitaʻi ma le faʻanoanoa e uiga i lana galuega o le faʻamalosia o le tuaoi i le va o le Faletupe i Sisifo ma Isaraelu talafeagai: "I le afa itula e mafai ona e puʻeina le 30 tagata e aunoa ma se taumafaiga.” E tusa ai ma le mea o le a tupu i nei “tagata ese faasolitulafono”—fafine, tane, tamaiti, ma tagata matutua—na ia faamatala mai e faapea: “E latou te mananaʻo e tutu i latou, ma o loo iai le pese lauiloa a le Leoleo Tuaoi (i le gagana Arapi): 'One hummus, one. pi, ou te fiafia i le Leoleo Tua'o'—latou te faia latou te usuina lenei mea. Usu, ma oso . . . ma afai e ata se tasi o i latou, pe latou te filifili e talie se tasi, latou te tu’i ia te ia.” O ia sauaga, ua lipotia mai o se mea masani, “e mafai ona faaauau mo le tele o itula, e faalagolago i le le fiafia o [leoleo].”6
E ui o atunuu mauoa uma e taofia le faamoemoe, miti, ma le ola o tagata malaga mai fafo latou te pueina, o le natura loloto o le mauaa o sootaga i le va o le "matou" ma "latou" i le tulaga o Mekisiko ma le Iunaite Setete, ma Palesitina ma Isaraelu, o lo'o fa'avasegaina faiga o le pulea ma le fa'ate'aina. Ma o a latou fa'asologa fa'asolopito ma fa'aonaponei fa'afanua-lea e fa'afeagai ai manatu faigofie o le "i'inei" ma le "i'ina," e ui lava i taumafaiga a le au fai tuaoi-o loʻo tulaʻi mai ai mataupu tau amio. I se uiga manino, o le galuega a Isaraelu e sili ona faigata i le leoleoga feoai.
I le avea ai o se vaega o ana taumafaiga e faʻaleagaina Hamas ma faʻateleina lona faʻaumatiaina o Palesitina e ala i le vaevaeina o latou teritori, ua faʻasaina e Isaraelu tagata Gaza mai le tulituliloaina o aʻoaʻoga i le iunivesite i le Faletupe i Sisifo o loʻo pulea e Palesitina, ma ua puʻea ma toe faʻafoʻi le tele o tamaiti aʻoga i Kasa.7 I le i le taimi lava e tasi, ua saili Isaraelu e pulea le tuaoi o Kasa, i se vaega e ala i le faalauteleina, ma faamalosia malosi lona finagalo. E masani ona fana e fitafita Isaraelu tagata Palesitina, e aofia ai tamaiti, faʻafefe mo mea faufale i totonu o faʻatafunaga na faia e Isaraelu ia Ianuari 2009 osofaʻiga a Gaza, mo se faʻataʻitaʻiga. I le 2010, e tusa ai ma le Save the Children, e 26 tamaiti faapena na fanaina i tafatafa o le tuaoi ma Isaraelu, e aofia ai le 16 o e na i tua atu o le 328-yarda le sone e le alu i Isaraelu lea e oo atu i le Gaza Strip.8
O ia tulaga o sauaga e le o aliali mai i tuaoi o Amerika ma Mekisiko i aso nei-o le mea sili ona leaga na faia i le 1800s ma le amataga o le 1900s e le US ma pulega faalotoifale, faapea foi ma tagata Anglo na nofoia, a o latou faatoilaloina ma aveesea le Native and pre- faatoilaloina le faitau aofai o tagata Mekisiko. Ae ui i lea, o tausaga talu ai na vaaia ai le tele o mea na tutupu i pulega a le US, e pei o Isaraelu, fana i luga o tuʻuaʻiga o tagata togi maʻa poʻo le fanaina o tagata sopoia tuaoi. O loʻo faʻamatalaina e le sui o le Crossing With the Virgin Norma Price le autopsy o Juan de Jesús Rivera Cota e 16 tausaga, na fasiotia i se pulufana o le Border Patrol i le 2005, mo se faʻataʻitaʻiga. Ae, e pei ona masani ai mo tulaga o loʻo faʻamalosia malosi ai le faiga o le pulega ma e tele lava ina le vaaia e pei o sauaga-a itiiti mai ia i latou o loʻo taliaina-e faʻapea foʻi, o faʻaaliga iloga o le le tonu ma le faʻaleagaina o loʻo i ai, o maliu mai fafo o le sili ona manino.
O le isi o le Operation Streamline. Na amata mai i le 2005, o le polokalame o lo'o iai nei tuaoi (toese Kalefonia) e fa'atautaia le faitau selau o tagata e sopoia tuaoi Mekisiko i aso ta'itasi e ala i le fa'amasinoga feterale ma fa'asalaina i latou i le solitulafono o le ulufale fa'asolitulafono. I le ioeina o le nofosala (lea e masani ona latou faia), e maua e ua molia faasalaga i soo se mea mai le taimi e tuli ai i le ono masina ona toe tipoti aloaia ai lea, ma avea ai o se solitulafono pe afai latou te toe foi atu ma nofosala i soo se mea mai le lua i le 20 tausaga i le falepuipui.
Sa ou molimauina lea vaaiga i totonu o le maota faamasino i Tucson ia Mati 2009 ina ua ta’usala e le faamasino feterale le to’a 69 o i latou ua molia i lea aoauli, o lima uma o loo saisai i filifili i o latou puimanava ma vae o loo fusifusia. Mulimuli ane, na talanoa atu le faamasino, o se fafine e tupuga mai i Mekisikō, na fanau ma ola aʻe i le taulaga tuaoi o Nogales, Arizona, i se vaega o tamaiti aʻoga i iunivesite na asiasi atu i le potu faamasino. I le tali atu i se fesili e uiga i le aoga o le polokalame i le faʻafefeina o tagata e le faʻatagaina e malaga mai, na ia faʻamatalaina o se faʻamaʻimau atoatoa o punaoa. Ina ua fesiligia pe aisea ua faaauau ai ona ia faia lea galuega, sa faamatala e le faamasino e iai ana fanau e ao ona aooga i le kolisi. Na ia faamatalaina mulimuli ane lona nuu e “pei o se teritori ua nofoia.”
E le o se mea e ofo ai le tautua a le faamasino i le galuega tonu na ia ta'ua. O lo'o tautala i fete'ena'iga ma lavelave o lo'o fa'aalia e tagata soifua, ma o se fa'aaliga fo'i o le auala e mafai ai e pulega o galuega ona fa'atasia le au faitio. E tusa ai ma le tulaga ua masani ai le pulega o le galuega-e le o vaaia e pei o lea-ua faʻaalia atili ai le manuia lea na faʻamalo ai e le au nofoia mafaufauga o le toʻatele: I aso nei e sili atu ma le afa o sui o le Border Patrol o Latinos, le le to'atele mai le itulagi tuaoi. O loʻo faʻaalia ai foʻi pe faʻafefea e le faʻaumatiaina ona faʻaititia filifiliga mo tagata o loʻo nonofo i le fanua, o tuaoi e aofia ai nisi o vaega sili ona matitiva o le Iunaite Setete, faʻatasi ai ma faʻamatalaga faʻale-agaoioiga mo le lautele lautele o le faitau aofaʻi o Mekisiko aemaise lava le mataʻutia. I le tulaga o Palesitina, e toʻatele e faia galuega faufale ma galuega i nofoaga tonu lava i le Faletupe i Sisifo ma le tele o Ierusalema lea na faateteleina ai lo latou tulaga pagatia.
I ia tulaga, o le laina i le va o le tagata nofoia ma le nofoia, leoleo ma leoleo, e masani ona faanenefu i le mea sili: I le aso 10 o Ianuari, na pueina ai e le pulega a Amerika ia Marcos Gerardo Manzano Jr., o se sui o le Border Patrol, ona o le tuuaia o le taofia o tagata malaga mai fafo i lona fale, o se tasi o o i latou o lona tamā faalua na tipoti muamua. O nisi o ona tuaoi, toetoe lava oi latou uma e tupuga mai Mekisiko, i le vaega o San Ysidro o San Diego na faaalia le alofa mo Manzano. “O le a se mea e mafai ona ia faia?” o se tasi tuaoi na taʻua e faapea, ma faaopoopo atu e uiga i le tama o Manzano: "O ia o le aiga." Mo pulega a le Iunaite Setete, o le faamaoni faapena o le autu lea o le faafitauli: “O lona faamaoni i lona tama sa sili atu le malosi nai lo le faamaoni i le Puipuiga o Tuaoi,” sa ta’usalaina ai e se tasi ofisa, “ma o le mea moni faanoanoa lena.”9
*****
E fa'amaonia e le au lagolago o pulega fa'aletulafono le le tonu i ni auala eseese, o se tasi o le fa'atalosagaina o le pule o le tulafono na fa'atuina e le mana fa'ato'ilalo. I lenei itu, o le uluai le tonu o le nofoia o loʻo faʻaauau pea ma faʻapogisaina e le tusitala talafaasolopito o Arno Mayer na taʻua o se "sauaga o le faʻasao" - faʻaleagaina faʻaletino ma faʻalapotopotoga ua faʻapipiʻiina e tetee atu, ma faʻamalosia e, tagata taʻitoʻatasi ma vaega o loʻo teteʻe i le faʻalapotopotoga lautele lea. na fa'atupu fa'atupu vevesi ona o se mea sese na muamua atu (o se "fa'asa'oga fa'avae" mo Meyer).10
O le faamaoniga lona lua o le nofoia o loo taua ai le “mafai ona faasaʻo”: E pei ona fai atu se tasi o tagata Isaraelu na nofoia Sehadeh i le puipuia o le auai o lona atunuu i le mea, e tusa ai ma tulafono faava o malo, fanua Palesitina: “Sa i ai se taua ma sa tatou manumalo.” O ana upu na ou manatua ai se tauaofiaga na ou molimauina i Los Angeles i le aso 4 o Iulai, 1997. Sa valaau e le au tetee le taofia o tagata femalagaaʻi e leʻi manaʻomia ma mo le faateleina o le militeri o le tuaoi US-Mexico. O se tasi o i latou sa i ai se tamaitai o loo tauaveina se faailo e faasino tonu i tagata e tupuga mai i Mekisiko e faitauina, “1848: Na e faiaina, na tatou manumalo. Fa'ato'a uma.”
O le mea na leiloa i le faitau aofaʻi aʻo leʻi faatoilaloina ma a latou fanau i tulaga uma e lua e le gata o fanua ae, mo i latou ua vavae ese mai le teritori lea na latou maua muamua ai, o aia tatau uma, e pei o le aia tatau e feoai ai, ola, ma faigaluega. i totonu o le eria. Ma mo na sui o le faitau aofa'i ua fa'ato'ilaloina o lo'o maua i totonu o tuaoi o fa'alapotopotoga fa'ateleina po'o (i le US mataupu) o le a mulimuli ane malaga atu i ai, o latou aia tatau i totonu o le atunu'u fou o le a fa'amaonia ma fa'atapula'aina. O le gaoi o se vaega e le mafaaseseina o le faagasologa e Amerika ai le mea ua taʻua nei o le US Southwest, ma avea ai se Isaraelu o loʻo faʻaauau pea ona faʻalauteleina.
O le mea e tatau ona aumaia ai le faamoemoe i le feagai ai ma ia faiga le tonu, o galuega e faauigaina e le tumau—po o le mea sili e tatau ona i ai. O le Iunaite Setete o loʻo i ai le avanoa sili atu ia Isaraelu i le faʻatagaina o ana teritori faʻatauvaʻa e ala i se feagaiga faʻavaomalo, e ui lava o se tasi na iloa lelei i le fana, ae o loʻo i ai le tele o le taimi e faʻaumatia ai ma faʻatonuina le faitau aofaʻi o tagatanuʻu ma Mekisiko na ia mauaina ma faʻamautu le pulea lelei. . E pei o lea, o le US "galuega" o loʻo vaʻaia-i le fale ma fafo-o se isi mea, ma e mautinoa lava e le tumau (a itiiti ifo i le taimi vaʻaia). O lea la, o le manumalo e foliga mai ua mavae, a itiiti mai i le toatele. I le tulaga o Palesitina, e ese mai ai, o le taimi ua tuanaʻi o loʻo ola pea, ma o le ita faʻavaomalo na faʻatonuina ia Isaraelu ma le tetee tuusaʻo a Palesitina o loʻo nonofo i lalo o galuega.
Ae ui i lea, o manatu manino o tulaga e lua e tautala, atonu, e sili atu i le natura masani o a tatou faʻamatalaga o galuega nai lo le loloto ma le taua o eseesega i le va o nofoaga e lua. E ui o Raja Shehadeh e manino lava le popole i galuega masani, o lona mafaufau ma faitioga o galuega e popole tele i mataupu tetele. I lana tusi mulimuli sarha, na ia fetaiai ai ma se tagata Isaraelu—o se tasi o le faitau selau afe o tagata kolone ua ia inoino i ai ona o le “saua o o latou faamoemoega ma amioga agaʻi i loʻu laueleele.” I le faaopoopo atu i le gaoia o fanua ma le faaleagaina o le vai maaleale o le eria, o tagata nofoia o se vaega taua o le pulega a Isaraelu lea e taofia ai le feoai. E le natia e Sehadeh lona ita mai le tagata nofoia. Ae, i le taimi lava e tasi, ua mafai ona ia vaʻaia se fesoʻotaʻiga ma le tauleʻaleʻa ona o le faʻatasi ma le faʻaaloalo i le fanua.
“Ou te alofa i nei mauga e le itiiti ifo nai lo oe,” o le tautinoga lea a le tagata nofoia i le tali atu i le luʻi a Sehadeh. “Sa ou ola ae iinei. O vaaiga ma manogi o lenei laueleele o se vaega paia ia te au. O lo’u fale lenei.” Na talia e Shehadeh le valaaulia a le tagata nofoia e faatasi ma ia i le ulaina o se paipa vai o hashish. A o lagona e Sehadeh se faaletonu patino—“sa amata ona ou lagona le tausalaina i le mea sa ou faia, ma le loto i ai, e faasoa atu nei mauga ma lenei tagata nofoia”—ua mafai foi ona ia vaai i tala atu o le feteenaiga i le va o le nofoia ma le tagata nofoia: “Ae na ou mafaufau: o lo'o i ai pea o'u mauga e ui i le mea ua tupu. Ae o latou foi o se tasi e mafai ona talisapaia i latou."
O inei ua aliali mai ai le faitioga atoa a Shehadeh i le galuega, ma le luasefulu tausaga le matua o le “filemu,” lea na fesoasoani e faalautele ai le faatoilaloina e Palesitina ma maua ai se fofo e lua-setete e toetoe lava a le mafai ona mafaufauina, ona o le lautele ma le loloto o le i ai o Isaraelu i Palesitina. O le mea e sili ona lamatia o le amio a tagata i le eleele ma le tasi i le isi. I lenei tulaga, o le faafitauli e masani lava ia i latou e vaai i le fanua o se tapoleni avanoa, o se tasi e mafai ona latou vaneina ma faatumu e aunoa ma se manatu i laau, fauna, ma laufanua faaletino, ma latou faaalia le inoino i ona tagata soifua ma o latou sootaga. i ai.
I le tele o itu, e taliaina e Shehadeh faiga na muamua atu i le foafoaina o le setete o Isaraelu. E aofia ai i latou o le tama o lona tama, o se tamaloa sa nofo ma le lotomaualalo i Ramallah aʻo faimalaga i le vaitau i le va o le taulaga ma ona fanua i mauga lata ane, ma le Semi-nomadic Bedouin, o tagata o loʻo i ai i le itulagi e toe foʻi i seneturi. Na tusia e Sehadeh, “se vaaiga ese o le nuu,” o se vaaiga na “vaai i ai o se vaaiga atoa.” Ona iai foʻi lea o faifeʻau o le lotu Orthodox Eleni o loo ola i se olaga faaesea i le tele o senituri ua leva ona iai monaseri e latalata i Ieriko, o se vaituloto o le “filemu ma le filemu” lea latou te lē “faalavelave ai i mea faalelalolagi o loo tutupu i fafo atu o o latou faitotoʻa.” Ua manaʻo Sehadeh e maua mai “faagaeeina mai lenei uputuu umi, ma saʻili se nofoaga toʻafilemu” lea “e mafai ona sulufaʻi atu i ai ma nofo ai i taimi leaga” ma tausia ai lona “faanoanoa i le malosi lē taofiofia o Isaraelu” ona o le “oo mai le taimi e tatau ai i se tasi ona toʻafilemu. talia le mea moni, e tusa lava pe faigata, ma saili ni auala e ola ai e aunoa ma le aveesea o le taua faaletagata lava ia ma mataupu faavae.”
E ala i le faʻaauau pea ona auai i le tauiviga e faʻasaʻoloto le fanua, ae i se auala e sili atu i tua atu o faʻasalalauga faigofie o uo ma fili ma e aofia ai le auai i se mea e sili atu i tua atu o iinei ma le taimi nei, ua tuua e Shehadeh le tagata faitau ma se faʻaaliga e sili atu. o le feteenaiga foliga faigata i le va o Isaraelu ma Palesitina. I le faailoaina o le tumau o le laueleele ma le natura le tumau o so o se fausaga faaletagata, ua faatagaina ai e Shehadeh se nonofo faatasi ma le filemu ma le tonu mo i latou uma o loo aumau i totonu, ma maua ai se tautinoga lē manatu faapito, e pei o le alofa i le laueleele finau i le va o le Metitirani ma le Vaitafe o Ioritana.
O tuaoi US-Mexico i aso nei o se tasi o le atuatuvale i le tele o itu, ae, pei o soʻo se nofoaga, o se tasi foʻi ua vaeluaina ma feteʻenaʻiga ma faʻalavelave. O se itulagi ua faaletonu ona o atinae leaga, faatasi ai ma le lamatia o le suavai, le faamoemoe o le umi o lamala ua faateteleina ona o suiga o le tau.11 O se tasi foi ua ufitia e se US leoleo e faaleagaina ai laufanua o le itulagi, laau toto, ma fauna. Ae e le mafaitaulia tagata faimalaga o loʻo faʻaauau pea ona luʻitauina le pulega o le faʻateʻaina ma faʻatoʻilaloina i tulaga eseese.
E pei ona finau mai le tusitala o le Crossing With the Virgin Ted Parks, "O le a o mai tagata malaga pe a iai le malosi" e tuliesea ai i latou. Ona o nei mafuaaga ma isi mea, e faigata ai ona mafaufau i le tulaga o le tagata nofoia i se taimi umi. Ae ui i lea, ona o le faʻatupulaia o le malosi o galuega i le tulaga o le faʻamaʻaʻaina o pulega faʻamalosia, e faigata foi ona vaʻai i lona mutaaga i se taimi vaʻaia. Ae ui i lea e le manaʻomia ona taʻitaʻia atu i se faʻatagaina i le le taliaina i le igoa o le mea moni.
“E tusa lava pe tatou te faia [faiga lē tonu faaleagafesootai] e pei ona tuuina mai mo faamoemoega o se gaoioiga vave i se tulaga patino,” o le tusi lea a se tagata fai aʻoaʻoga faapolotiki o Joseph Careens, “e lē tatau ona galo ia i tatou la tatou iloiloga o o latou uiga faavae. A leai, o le a tatou faaiʻuina le faʻatulafonoina o mea e tatau ona onosaia.” 12 Ma a fua i le uiga autu o tuaoi o Amerika ma Mekisiko, soo se vaifofo tonu i taua faifaipea ma le tele o itu e tatau ona luitauina ai lona faavae o sauaga, ma faaaliga faaonaponei o lena sauaga.
Atonu o se vaaiga talitutusa ma le vaaiga a Sehadeh ua saunia ai punaoa e mafai ai ona tatou faaauau pea ma mafaufau ma faatupuina se lalolagi e le mafai ona galue. O se va'aiga e fa'aaloalo i le malosi o le 'ele'ele ma opogi lona matagofie, ma fa'ataga ai fo'i le su'esu'e i tulaga o ala ma nofo ai. E talisapaia foi e faapea o le laueleele o le a sili mamao atu nai lo le puupuu o le olaga o feteenaiga faaletagata ma faiga le tonu, ma o le a iu lava ina tumau e ui lava i le faatafunaga fesootai.
O Joseph Nevins o loʻo aʻoaʻo faʻafanua i le Vassar College. O ia o le tusitala o le Dying to Live: A Story of US Immigration in an Age of Global Apartheid (City Lights Books, 2008) ma le Operation Gatekeeper and Beyond: The War on "Illegals" and the Remaking of the US-Mexico Boundary (Routledge , 2010).
1. Melissa del Bosque, “All Walled Up,” The Texas Observer, Ianuari 20, 2010.
2. Wendy Kenin, “Tamez Stronghold: Indigenous Response to the US Border Wall,” Green Pages, Iulai 17, 2009.
3. Tagai Erika Lee, At America's Gate: Chinese Immigration During the Exclusion Era, 1882–1943 (University of North Carolina Press, 2003).
4. ACLU, “O E Nofo i se Sone Saoloto o le Faavae?” Tesema 15, 2006.
5. Maria Politzer, “ 'O La Tatou Galuega le Taofi lena Miti': O Le Galuega Leai, Le Fa'aiu a le Puipuiga o Tuaoi,” Reason, Aperila 2007.
6. Amir Shilo, “Female Soldiers Break The Silemu,” YNetnews.com, Ianuari 29, 2010
7. Kevin Fugalaau, “Faamasinoga a Isaraelu: Ua le mafai ona toe foi mai le Faamasinoga a Palesitina ua Aveesea,” CNN.com, Tesema 9, 2009.
8. Save the Children, “Oti e Galulue i Kasa,” Ianuari 19, 2011.
9. Richard Marosi, “Ua Tu’uaia le Ofisa o le Puipuiga o Tuaoi i le Puipuia o Tagata ulufale mai faasolitulafono,” Los Angeles Times, Ianuari 14, 2011.
10. Arno Mayer, The Furies: Violence and Terror in the French and Russian Revolutions (Princeton University Press, 2002).
11. Lauren Morello ma Climatewire, “Desert Southwest May Be First US Victim of Climate Change,” Scientific American, Tesema 14, 2010.
12. Joseph Carens, “Open Borders and Liberal Limits: A Response to Isbister,” International Migration Review 34, nu. 2 (2000): 636.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo