O Aperila 2, le Associated Press faasilasila o le a le toe fa'atagaina le faaupuga "tagata ulufale mai faasolitulafono" po'o le fa'aaogaina o le "solitulafono" e fa'amatala ai tagata o lo'o nonofo i se atunu'u e aunoa ma se fa'atagaga. E valu aso mulimuli ane ISA aso nei, o le nusipepa e sili ona tele le faasalalauina i le Iunaite Setete, na faasilasilaina a faiga faavae faapena.
O nei suiga o le taunuuga o le tolu tausaga, a le atunuu osofaʻiga taʻimua e le Applied Research Center ma lana upega tafaʻilagi i luga ole laiga, Colorlines.com, o se vaega o le aoina o faʻalapotopotoga ma tagata faʻamalosi e aofia ai le National Hispanic Media Coalition ma Jose Antonio Vargas, tusitala ma na faavaeina le Define American. O le taumafaiga, ua taʻua o le "Tuu le I-Word," o loʻo taumafai nei e faʻavae i luga o ona manumalo e ala i le faʻamalosi. O le Times Niu Ioka ma le Los Angeles Times e mulimuli i le suti.
E itiiti le tuusao-ae e matua taua lava-o suiga foi o le tupu mai lea o taumafaiga musuia a tagata faimalaga ma faʻalapotopotoga, o le toʻatele oi latou e leʻi faʻamaonia, e luʻitauina lo latou tulaga "faasolitulafono". Mai MOFOTO le fa'atinoina o le le usita'i o tagata lautele ma le fa'amalosi i le malo feterale e pu'e ma toe fa'afo'i i latou, i le pasese i luga o le UndocuBus tietie i lenei taumafanafana talu ai i le isi itu o le atunuu, "leai ni pepa ma le fefefe" tagata malaga na tatalaina avanoa taua mo felafolafoaiga faiga faavae ma fuafuaga fou.
Tu'u le I-Word e faavae i luga o le manatu e taua upu, o faaupuga tatou te faaaogaina e sili atu nai lo na o upu, o le gagana tatou te faaaogaina e mafai ona afaina ai tagata taitoatasi. I lenei tulaga, o manumalo lata mai o le tauvaga e taua ma o taumafaiga faifaipea e manaʻomia.
Peita'i, talu ai o le gagana o lo'o i totonu o se mea moni, o le a le uiga o nei manumalo ma taumafaiga i tulaga o se fa'atonuga malosi o le fa'atonutonuina o femalaga'iga ma le fa'aesea lea e fa'asolitulafono ai tagata malaga mai e le o manino. O se meafaigaluega ua vaaia le faatupulaia tele talu ai nei—o le numera o sui o le Border Patrol, mo se faataitaiga, ua siitia mai le tusa ma le 4,000 i le 22,000 i le luasefulu tausaga talu ai. O se tasi e foliga mai o le a sili atu ona mataʻutia ma fa'atauva'a e ala i le "toefuataiga lautele o femalagaiga" lea ua i luga o le laulau.
E pei ona taʻu mai e le igoa o le tauvaga, o le au faitio o le faʻaaogaina o le "i-word" latou te manatu o se faʻailoga lanu. "'Illegals' o se faʻailoga faʻailoga e faʻaaogaina e faʻaleagaina ai ma faʻailoga tagata i tagata malaga ma tagata lanu e tusa lava po o le a le tulaga o femalagaaʻi," o le faʻamatalaga lea a le ColorLines website.
A su'esu'ega lomia i le 2006 e le psychologists Tiane Lee ma Susan Fiske o loʻo faʻaalia ai o le ata lautele o tagata malaga i le Iunaite Setete o aso nei o se tasi o le le faatuatuaina ma le le agavaa. Ae e le'i fa'atagaina tagata malaga lautele, latou te maua, oe sili ona inosia, nofoia se tulaga, finau le sociologist Douglas Massey i le talanoaina o la latou mataupu, "e masani ona faʻapolopolo mo naʻo vaega e sili ona inosia ma faʻaleaga tagata." E mautinoa lava, o le faailogaina o ia tagata e pei “le faasolitulafono”—tuuina atu le malosi o le tulafono ma le setete e fausia ai vaaiga i le lalolagi—ua faamalosia ai lo latou faalumaina.
Ae ui i lea, o le fesili, o le a le aafiaga o le a sili atu le lagona o le gagana i luga o le televave o meafaigaluega o le puleaina o femalagaiga ma leoleo tuaoi-se tasi e tau toetoe $ 18 piliona ma ave fa'atagataotauaina e ala i le toe fa'afo'iina o se tagata e 410,000 na soli fa'amaumauga i le tausaga fa'aletupe talu ai? O le pa'u faifai pea e faasaga i "tagata faasolitulafono" i nai tausaga ua tuana'i ua mautinoa lava na maua ai le malosi fa'aleagaga mo lenei masini. Ae ui i lea, o le mea ua faia se sao tele i le tuʻuina atu o le faaupuga o lona talitonuga faʻapitoa o le faʻatupulaia lea o le taliaina e tagata lautele i le tele o tausaga talu ai o se faiga mo le leoleoina o tuaoi o le atunuʻu ma tagata malaga mai-ma manaoga lautele mo ia mea (o se manaʻoga o le setete ua matua tele lava. matafaioi i le fesoasoani i le gaosiga). I le taimi lava e tasi, o le mamafa o mea faitino ma talitonuga o lena faiga na maua ai le ola i le "i-upu."
Mo nei mafua'aga ma isi mea, o feso'ota'iga i le va o suiga i le gagana ma le fa'atinoga moni e lavelave, ma e masani ona fememea'i. O le mea moni, afai o le taimi ua tuanaʻi o se faʻaaliga, o suiga i le gagana e fesoʻotaʻi ma femalagaiga e mafai i nisi taimi ona faʻaalia i se faiga faʻavae e foliga faʻafeagai ma na suiga.
I le faaiuga o le 1970s, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻasaina e le pulega a Carter le faʻaaogaina aloaia o le faaupuga "tagata ese mai fafo." Nai lo lena, sa ia fa'aaogaina faaupuga e pei o le "tagata faigaluega e le'i fa'atagaina" po'o le "tagata ese e le'i fa'amaonia" e fa'ailoa ai tagata malaga mai e le'i fa'atagaina. Ae ui i lea, o le taimi foi o le pulega a Carter na matua maualuga ai i le feterale o lo'o tu'ufa'atasia i tua'oi ma le fa'atonutonuina o femalaga'iga na amatalia, fesoasoani e fa'ata'atia le fa'avae mo se fa'aputuga tele lea o le a fa'avavevave tele i pulega mulimuli ane.
Na vave ona toe suia e le pulega a Reagan le faiga faavae a Carter ma toe foi i le gagana o le "tagata ese faasolitulafono" ina ua oo mai i le pule, ae ua matua faateleina foi le tele ma le tuputupu aʻe o vaega leoleo o le Immigration and Naturalization Service (INS). I le taimi lava e tasi, sa i ai Reagan o le na lagolagoina ma sainia le Tulafono o le Toefuataiga ma le Pulea o Femalagaaiga (IRCA) i le 1986, ma maua ai e tusa ma le tolu miliona tagata malaga mai fafo e le'i fa'atagaina e agavaa mo le IRCA mo le nofomau tumau ma mulimuli ane avea ma tagatanuu.
O ia taunuuga e laga ai le mataupu i le auala tatou te mautinoa ai o upu e taua i ni auala e suia ma faavasega. O lea la, afai “e leai se tagata e faasolitulafono”—e pei ona taʻua e le “Tuu le I-Word” faalauiloa—pe o lona uiga e le tatau ona tatou taʻua tagata “faasolitulafono”? Pe o lona uiga, pe tatau foi ona uiga, e le tatau ona tatou faia tagata faapena, e le tatau ona tatou vaai i le gaioiga o le faimalaga, pe nofo pe faigaluega i se atunuu e leʻi fanau mai ai se tasi e sese, e le tusa ai ma le tulafono, pe solitulafono-ma galue e suia faiga faaupufai-tamaoaiga a le atunuu e atagia ai lea tulaga? I se isi faaupuga, o le suiga i le gagana e atagia ai pe saili e aumaia se suiga tutusa i mea moni?
E tusa ai ma le Associated Press ma le ISA aso nei, o le tali e manino lava e leai. E pei ona faamalamalama mai e le faatonu sili o le AP i le faasilasilaina o le suiga o faiga faavae, "'faasolitulafono' e tatau ona faamatalaina naʻo se gaioiga, e pei o le nofo i totonu poʻo le malaga atu i se atunuu faasolitulafono."
O lea la, mo le fiafia o le Associated Press, o le faʻafitauli ua naʻo se tasi o gagana e le talafeagai ona faʻaoga i tagata patino poʻo vaega o tagata. O le mea e le o mafaufauina o le faiga lea e mafai ai ona faʻatulafonoina i latou ma togafitia i latou e tusa ai-mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le falepuipui ma le toe tipoti i latou., vaeluaina ma afaina ai le tele o aiga i le faagasologa, ma saofagā i tausaga taʻitasi i le maliliu faʻafuaseʻi o le faitau selau o tagata faimalaga o loʻo faʻaumatia aʻo taumafai e faʻafefe le pulega o loʻo faʻafefeteina o leoleo tuaoi..
O fea e tu ai le Drop the I-Word i lenei mataupu-e ui i lea faatosina o faiga fa'aletagata o tagata malaga mai, o le fa'ai'uga o fa'ailoga lanu, puipuiga o aia tatau a tagata soifua, ma le "mana'oga e va'ai pe fa'afefea ona fa'asa'o a tatou tulafono ina ia fetaui ma o tatou tulaga fa'atauaina"—e tatau ona manino atili. O manumalo e oo mai i le taimi nei i le aufaasālalau e taua tele, ae o le luʻitau mo le faʻasalalauga-ma mo i tatou uma o loʻo lagolagoina-o le faʻataunuʻuina lea o folafolaga sili atu e ala i le faʻamautinoaina o loʻo fesoʻotaʻi malosi i taumafaiga e ausia suiga faʻavae.
Na mātauina e le faifilosofia o Ludwig Wittgenstein i se tasi taimi “o upu o galuega ia,” o lea ua faamatilatila ai le auala e faaatagia ai e upu o tatou olaga. I le tulaga e taua ai upu, e tafe mai, ma fesoasoani e maua ai a tatou vaaiga i le lalolagi ma faiga masani i aso uma, ma fausaga faʻaagafesootai o loʻo tatou faʻapipiʻiina. I le taimi lava e tasi, i le tulaga e manaʻo ai se tasi e luʻitauina le gagana e fesoasoani i le faʻaleagaina ma le faʻaleagaina o tagata soifua ona o latou tupuaga, faʻafanua faʻafanua, poʻo le a le itu o se vaeluaga faavaomalo na latou fananau mai ai, o le taumafaiga e iloagofie o faaupuga talafeagai o se vaega o se tauiviga tele. E tatau lava o se tauiviga le fatuina o se lalolagi e matua ese lava, sili atu ona amiotonu.
I lenei itu, o le taua faasaga i le "i-upu" e tatau ona fusia mau i le tasi e faʻaumatia ai le "i-deed" - i foliga o puipui ma pa o loʻo lapisi ai le US-Mexico borderlands, o le faʻateleina o leoleo femalagaaʻi i le totonu o le atunu'u, ma le fa'atupula'ia o tulafono o lo'o fa'asalaina ai tagata malaga mai ma fa'atupuina o latou olaga fa'atupula'ia, mo se fa'ata'ita'iga. A leai, o le upu, e ui lava o se upu e matua le manaomia, o le a tele lava lena—o se upu. I le taimi nei, o le faiga faʻamalosi o tulafono faatonutonu ma le faʻateʻaina o le a mautinoa e tumau i le tulaga, faʻamalosia lelei le gaosia o "le tulafono" ma isi ituaiga o tagata lafoai, faatasi ai ma ituaiga uma o sauaga, e tusa lava po o le a le mea tatou te filifili e valaau ai.
Joseph Nevins faiaoga fa'afanua ile Vassar College. O lana tusi fou o le Operation Gatekeeper ma tua atu: O le Taua i luga o "Faʻasalaga" ma le Toe Faʻafouina o le US-Mexico Boundary (Routledge).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo