"E le mafai ona e feagai ma le lumanaʻi seʻi vagana ua e faʻafeiloaʻi foi ma le taimi ua tuanaʻi," o le tala lea a Richard Holbrooke, o le na maliu i le aso 13 o Tesema. Ma e tusa ai ma aso ua mavae a Holbrooke, na ia mauaina le tele o iloiloga susulu i alalaupapa o le mana. Na taʻua o ia e Peresitene Obama, mo se faʻataʻitaʻiga, "o se sauai moni o faiga faavae a Amerika i fafo.” O le Failautusi o le Setete o Hilary Clinton na taʻua o ia "o le faifeau sili, [se tasi] e mafai ona tilotilo i lalo o le au faipule," ae o Nicholas Kristof o O le Times Niu Ioka na manatu o ia e “silisili i mea uma . . . o se tagata loto.”
O le a le mea o loʻo misia e le faʻavaeina o le pese o le faʻafetai o le aʻafiaga ia i latou o loʻo i luga o le mauaina o tulafono faʻapitoa na faia e Holbrooke ma le malosi o le lalolagi a Amerika ua leva ona ia siamupini. Faatasi ai ma isi nofoaga, o loʻo faʻaauau pea ona mafatia Timor i Sasaʻe i aʻafiaga o galuega a Holbrooke. O le oo atu i le tulaga o lena taimi ua tuanai ma ona faaaliga i aso nei, o se vaega manaomia lea o so o se taumafaiga ina ia aumaia se lumanai lelei i Timor i Sasae, le Iunaite Setete, ma mamao atu.
O Holbrooke sa i Jakarta, Initonesia ia Nov. 21, 1999, ina ua ia fa’ailoa le mana’oga e fa’atatau i mea ua tuana’i mo le manuia o fanau. O le alii sa avea ma amepasa a le Malo o Clinton i lena taimi, sa valaau atu i le malo o lena atunuu e tali atu mo ana solitulafono i Timor i Sasae.
O le asiasiga na sau i le mulivae o se osofaʻiga mataʻutia o le mataʻutia ma le faʻaumatia e le militeri a Indonesia (TNI) i Timor i Sasaʻe. Ina ua maeʻa le faʻasalalauga e faʻapea o le faitau aofaʻi o le teritori o loʻo nofoia faasolitulafono na palota tele mo le tutoʻatasi i se palota a Aukuso 30, 1999, na faʻatautaia ai e UN, o le TNI ma ana sui o le militeri na faʻaalia se galu o sauaga mataʻutia. I ni nai vaiaso, na latou faʻaumatia ai le tusa ma le 80 pasene o fale ma atinaʻe o le teritori, ave faamalosi pe tusa ma le 250,000 tagata (pe tusa o le kuata o le faitau aofaʻi) i Initonesia, faʻamalosi le numera o fafine ma teine, ma fasiotia le silia ma le 1,000 tagata. .
Ua na'o le gaioiga mulimuli lea o le toeitiiti atoa le 24 tausaga o se galuega sauā a Initonesia. E tusa ai ma le komisi o le upumoni aloaia a Timor i Sasae, o osofaiga a Initonesia ma le nofoia na mafua ai le tele o le faitau sefulu afe o tagata Timor i Sasae na maliliu, faʻateleina sauaga faʻafeusuaiga, ma le faʻaumatiaina o le faitau aofaʻi o le atunuu.
O le tulaga lea na faailoa atu ai e Holbrooke i lana au maimoa i Jakarta e faapea "o tagata Amerika e talitonu loloto i le tali atu," ma taʻua ai "se tasi o le lua pe tolu ki i le faatemokalasi." Ina ua fesiligia pe o le a le tele o le tali atu e tatau ona i ai, na faia e Holbrooke se faʻatusatusaga i le suʻesuʻega a le US o le Watergate scandal i le amataga o le 1970s, lea na iu ai ina aʻafia ai le peresitene: "[A] ou te talanoa e uiga i le tali atu, o Amerika o lona uiga o le tali atu atoatoa," sa ia faamalamalama mai.
Ana fa'amaoni Holbrooke i le mea na ia fai mai ai, semanu e alu mamao atu le tali atu i gataifale o Initonesia.
(I.e.
O le pulega a Ford lea na tuuina atu ai ia Suharto o Initonesia le moli lanumeamata mo le US-auupegaina ma aʻoaʻoina TNI e faʻalauiloa se osofaʻiga atoa i Timor i Sasaʻe i le aso 7 Tesema, 1975. Ma o Richard Holbrooke, faʻatasi ai ma le ofisa na ia na ulu i le Matagaluega o le Setete, o le sa avea ma uluai tusiata o faiga faavae a Amerika agai i Timor i Sasae i le taimi o le au peresitene o Jimmy Carter.
O se taimi na matua faateleina ai e le White House le fesoasoani a le militeri a Amerika ia Jakarta e ui lava i faaiuga a le UN e taʻusalaina le osofaʻiga a Indonesia, ma valaau mo le vave alu i tua, ma faʻamaonia le aia tatau a Timor i Sasaʻe e fai ai lana filifiliga. O se taimi foʻi lea na faamatalaina ai e le Auaunaga Suesuega Faitulafono a le Palemene a Ausetalia le tulaga i Timor i Sasaʻe o se “fasioti tagata i se tulaga e leʻi tupu muamua i le talafaasolopito o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.”
Ae ui i lea, e ui lava i ia tulaga mataʻutia ma lona tulaga i totonu o le US foreign policy apparatus, e masani lava ona filifili Holbrooke e le auai i le Fono a le Konekeresi e feagai ma Timor i Sasae. E pei ona faamatalaina e se tasi tusitala e uiga i lona le mafai ona faaali atu i le tasi i le 1980, “Mr. Na faailoa mai e Holbrooke o loʻo pisi tele o ia e sauni mo se malaga e faʻaalia i le aso 6 Fepuari. Ae peitai, sa ia maua le taimi e talimalo ai i se taumafataga o le fusiua uliuli mulimuli ane i le aso lava e tasi.[I]
Ia Mati 1977, na taʻu atu ai e Holbrooke i le diplomat Ausetalia o James Dunn e faapea, o le tulaga faʻafanua o Initonesia ma le tamaoaiga o le suauʻu e "matua taua tele i le US E pei ona tatou vaʻaia," o le tala lea a Holbrooke, "o le pulega a Suharto o le mea sili lea e mafai ona fai, ma o le a matou faia. leai se mea e fa’alavelave ai.” I se isi faaupuga, o le pulega a Carter o le a le lagolagoina Timor i Sasae, ae o le a, nai lo le "sii i lalo" le pule malosi a Initonesia, e lagolagoina o ia-i auupega, fesoasoani tau tupe, ma le puipuiga o le malo. E ui lava i taunuuga mataʻutia o lenei faiga faʻavae, na maua e Holbrooke le ita tele e folafola atu i se faʻamatalaga saunia i le 1979 i le Konekeresi e faapea "o le manuia o tagata Timorese o le sini autu lea o la tatou faiga faʻavae agai i Timor i Sasaʻe."[Ii]
E pei lava ona ia pepelo i le Konekeresi i le 1979, na faaseseina e Holbrooke ana au faalogologo i Jakarta i le luasefulu tausaga mulimuli ane. O le mea moni, na ia fa'ailoa fa'aaliali e uiga i le tanuina o talanoaga a Timor i Sasa'e.
O le natura faamoemoeina o lenei “faagaloina” sa faaalialia lē maasiasi ia Me 13, 2000, i Italia i le Bologna Center o le Iunivesite o Johns Hopkins. O le fofoga fetalai o Richard Holbrooke. Na faailoaina o ia o Paul Wolfowitz, sa avea ma pule o le Aoga a le iunivesite mo Advanced International Studies. E pei o Holbrooke, na faia e Wolfowitz se sao taua i le faʻatulagaina o faiga faʻavae a Amerika agai i Initonesia ma Timor i Sasaʻe, ma suitulaga ia te ia o le Failautusi Fesoasoani a le Setete mo Asia i Sasaʻe ma le Pasefika.
Ina ua uma le faafeiloaiga fuga a Wolfowitz, na viia ai e Holbrooke le sa avea muamua ma amepasa i Jakarta (i lalo o Reagan) o se “auai faifaipea i le taumafaiga e saili le faiga faavae sa’o mo se tasi o atunuu sili ona taua i le lalolagi, Initonesia.” Na faʻaauau pea ona faʻamatala e Holbrooke pe faʻapefea ona faʻaalia e Wolfowitz "gaioiga se mea e sili ona taua e uiga i faiga faʻavae a Amerika i fafo i se tausaga palota ma o le maualuga lena o loʻo i ai pea autu masani i le va o itu. O Timor i Sasae o se faataitaiga lelei. Sa ma fesootai soo ma Paul ina ia mautinoa tatou te taofia mai le tauvaga a le peresetene, lea e leai se aoga i Amerika po o Initonesia fiafia.”[Iii]
(I.e.
Ona o ia taumafaiga e lua, e le o se mea e ofo ai le lipoti a le komisi o le upumoni a Timor i Sasae-ma lona valaau mo se faamasinoga faava-o-malo, ma toe faaleleia ma se faatoesega a atunuu na lagolagoina solitulafono a Initonesia-ua matua tanumia lelei i le Iunaite Setete. Uosigitone (ma ana uo i Sisifo) ua le amanaiaina le lipoti ma ana fautuaga, ma o le aufaasālalau autu, i le mulimuli i lenei taʻitaʻiga aloaʻia, ua latou le amanaiaina.
E faapena foi, e le o se mea e ofo ai le leai o se tasi o nei faamatalaga le fiafia ua maua lona ala i totonu o faasalalauga autu o faasalalauga o le maliu o Holbrooke. O le mea e ofo ai le mālō e le'i ta'ua e le mekasini o Barbara Crossette le matafaioi mataga a Holbrooke i Timor i Sasa'e—e le o lona auai muamua foi i le kolisi, o lona auai i le tau solitulafono a Amerika i Vietnam (faatasi ai ma isi gaoioiga leaga).
I se maliu e sili ona susulu, O le Atunuu Na taʻua e le tusitala o Malo Aufaatasi Holbrooke o “se foʻia faafitauli,” o se tasi e “lē toʻafilemu, malosi ma e lē musu lava e talepe faiga masani a le malo,” ma “aʻoaʻoga e lē masani ona iloa e tagata lautele.”—e pei o le “faaiʻuina le tulaga faapaia o Isaraelu” i totonu o Malo Aufaatasi.
O le faʻasalalau faʻafefe o Holbrooke o se faʻataʻitaʻiga o le loloto o loʻo i ai le mea e taʻua e Andrew Bacevich, i Tulafono a Uosigitone: Ala a Amerika i le Taua Tumau, le talitonuga Amerika. O se seti o talitonuga e faapea mai o le galuega a le Iunaite Setete o le “taʻitaʻi, laveaʻi, faasaʻoloto, ma iʻu ai ina suia le lalolagi.” E va'aia le lalolagi i le masani o le uliuli ma le pa'epa'e, fa'atasi ai ma malosiaga manino o le lelei-o le Iunaite Setete ma ana uo-ma tetee atu i malosiaga leaga. O lenei faʻatuatuaga faʻatasi ma se "Tasitasi fefe" o faʻamaoniga e faʻavae i lalo o le militeri a Amerika: o le filemu ma le faʻatonuga faavaomalo e manaʻomia ai le auai o le militeri Amerika i le lalolagi atoa, o se militeri e mafai ona faʻaalia le malosi i le lalolagi atoa, ma se tasi e faʻalavelave i le lalolagi atoa e faʻafetaui ai faʻamataʻu o loʻo i ai pe faʻamoemoeina. O le credo-trinity consensus e fausia ai le faavae o "tulafono" e mulimulitaia e Uosigitone ma taumafai e faʻamaonia le mea na te faia, fai mai Bacevich, aʻo "taofia le faʻalavelave o mafaufauga faʻafefe" e mafai ona oʻo atu ai i felafolafoaiga malosi.
I le taimi atoa o lana galuega talatala i le aveina o vai mo le malo o Amerika, na faaalia ai e Holbrook o ia lava o se tagata talitonu mausali, ma e lagolagoina, nei "tulafono" ma le tulaga mataga o le lalolagi - o se faatulagaga le tutusa o le lalolagi mai le Iunaite Setete atoa. e maua ai fa'amanuiaga fa'aletonu. O le lagolagoina ma le faʻaleleia o lenei tulaga quo e le mafai pe a aunoa ma tagata e pei o Richard Holbrooke, ma aunoa ma le naunau e faʻapipiʻi le anoanoai o ituaiga o sauaga.
(I.e.
I le lata i le faaiuga o lana fasi pepa i Holbrooke, na tusi ai Nicholas Kristof e uiga ia te ia o se tagata tuuto o le aiga, o se tasi e popole tele i lana ava ma lana fanau. O ia foi, na ia lipotia, "o se fautua lē faavaivai . . . o le aʻoaʻoina o teineiti ma le aumaia o tamaʻitaʻi i fafo atu o tuaoi o sosaiete i le tulaga masani."
E pei o tagata soifua uma, o Holbrooke e le masalomia o se tagata lavelave ma feteenaiga. Ae ui i lea, na ia tumau faamaoni i le pule sili o pulega eseese a Amerika sa ia tautua ai, ma le talitonuga faavae lua e aofia ai tulafono a Uosigitone. Masalo o le mafuaʻaga lea na ia faʻamaonia ai le le mafai pe le naunau e faʻalautele lana tausiga ma le lagolago i nofoaga e pei o East Timor. I aso nei o se tasi o atunuu sili ona matitiva o le lalolagi, o se nofoaga lea, e tusa ai ma se lipoti a Malo Aufaatasi i le 2006, e 90 mai le 1,000 tamaiti iina e maliliu a o lei oo i lo latou aso fanau muamua, o le afa o le faitau aofaʻi o tagata e le iloa faitautusi, 64 pasene e mafatia i le le lava o meaʻai, afa. leai se avanoa i vai inu saogalemu, ma e 40 pasene e nonofo i lalo ole laina aloa'ia o le mativa, e fa'amatalaina i se tupe maua e 55 sene i le aso.
O ola i tua atu o nei fuainumera, e le o se vaega itiiti, o le talatuu a Richard Holbrooke.
O Andrew Bacevich o loʻo tuʻuina mai se faʻamatalaga talafeagai i le mea na mafua ai Holbrooke. I le tatalaina o lana tusi, na tusia ai e le kolone a le US Army ua litaea ma ua avea nei ma polofesa o sootaga faavaomalo i le Iunivesite o Boston e uiga ia te ia lava, ma lana lava malaga faapolokiki-atamai mai le malosi malosi Cold Warrior i le faitio loloto o le militarism a le US ma le malo: "O le naunautaiga faalelalolagi e taofia ai le aoaoina moni. Fesili mai. Ou te iloa. O se alii talavou e faanatinati na te iloa le mea na te manao ai ma le mea e agai i ai; pe a oo mai i le toe tepa i tua po o le faafiafiaina o mafaufauga sese, e leai sona taimi po o se manao. Pau lava le mea e taua o le alu i se mea. E na'o le fa'aitiitia o le fa'anaunauta'u ona fa'ato'a avea lea o a'oga ma avanoa."
E pei o le malo o Amerika sa ia auauna i ai, o Holbrooke o se tasi sa i ai le “faanaunautaiga faalelalolagi”—o le ituaiga emeperoa. Na faauu mai le Iunivesite o Brown i le 21, sa vave ona ulufale i le US Foreign Service ma galue ai i Vietnam ma Vietnam mo le ono tausaga. I le 35 o ona tausaga, na avea ai o ia ma tagata aupito itiiti i le talafaasolopito o Amerika na umia le tulaga o le Failautusi Fesoasoani a le Setete mo Asia i Sasaʻe ma le Pasefika Mataupu. Ma i lana pou mulimuli, sa avea o ia ma "sui faapitoa" a le pulega a Obama i Afghanistan ma Pakisitana.
E pei ona lipotia lautele, o upu mulimuli a Holbrooke i lana fomaʻi aʻo leʻi alu i se taotoga e leʻi toe malosi lava o ia "E tatau ona e taofi lenei taua i Afghanistan." E ui ina finau le White House e faapea sa ia tausua, ae masalo ua amata ona mou atu le naunautaiga faalelalolagi o Holbrooke ona o le manino o le gasegase po o le latalata i le oti e mafai ona tupu i nisi taimi, ma ua amata ona ia salamo loloto i nisi o ana faaiuga. E ui e le mafai ona tatou mautinoa pe aisea na ia fai mai ai le mea na ia faia, ia tatou ave ana upu i le loto ma faʻamutaina le taua a Amerika i Afghanistan e avea o se auala e faʻafeiloaʻi ai ma se taimi ua tuanaʻi leaga ma lona fesoʻotaʻi vavalalata o le taimi nei.
-
O Joseph Nevins o se polofesa faʻafanua i le Vassar College. Faatasi ai ma ana tusi o Ose Mata'utia e le mamao tele: Fa'asao Tele i Timor i Sasa'e, ma Maliu e Ola: O se Tala o le US Immigration i se Tausaga o le Global Apartheid.
Nicholas Kristof vaega: http://kristof.blogs.nytimes.com/2010/12/13/richard-holbrooke-rip/?pagemode=print
Barbara Crossette vaega: http://www.thenation.com/article/157102/legacy-triumph-and-controversy-richard-holbrooke-1941-2010
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo