In lana tusiga i luga o le Trump fou initiative e pu’e fa’apagota matua o lo’o masalomia na latou fuafua e aumai a latou fanau i le Iunaite Setete faatasi ai ma le fesoasoani a tagata fa’anana, O le Times Niu Ioka lipotia mai e uiga ia José, o se tamaloa mai El Salvador. I le silia ma le 10 tausaga talu ai, na malaga atu ai i laʻua ma lona toʻalua i le Iunaite Setete, ae tuʻu ai le la tama tama o Henry i le tausiga o tauaiga. Ina ua talavou Henry, na amata ona faamataʻuina o ia e sui o kegi i le lotoifale ona o lona musu e auai ma i latou. I le fefe i le ola o lona atalii, na lafo atu ai e José tupe i lona atunuu ma faatulaga ia Henry e ave faanana i le vaeluaga o le Iunaite Setete ma Mekisiko.
“E le mafai ona fai e aunoa ma se fesoasoani,” o le faaaliga lea a José, e faatatau i le malaga faigata i luga o le laueleele i le Iunaite Setete. “E le’i iloa e lo’u atalii le auala, ma sa matautia. Sa ou popole,” sa ia tautino mai ai, “ae o lo’u popole tele lava o le a le saogalemu la’u tama i El Salvador. O le nofo ai iina semanu e oti ai.” Ma o le tuu atu o ia e nofo ai iina—mo le le saunia e José o le auala e fesoasoani ai ia Henry e saili lona ala i le saogalemu i le Iunaite Setete—semanu e avea ai ma se lafoaia o ona tiutetauave o se matua.
O le faafitia o le aia tatau a José e puipuia ai lona atalii e ala i le fesoasoani ia te ia e malaga atu i le saogalemu o se faiga sauā. E pei o Michelle Brané, o le faatonu o le polokalame o aia tatau ma faamasinoga i tagata malaga mai le Komisi o Tagata sulufai a Tamaitai, faasino, o le pulega o loʻo "faʻasalaina matua mo le taumafai e laveaʻi ola o a latou fanau." O se agaleaga e masani ona ufiufi e ala i talosaga i le manatu o le paia o le tulafono-ma le manaomia ona tausisia.
O le fa'auluuluga a le US Department of Homeland Security (DHS) ma le ta'ita'i o le gataifale ua litaea Ua faamatala mai e John Kelly, mo se faaaʻoaʻoga, o lana faitalia e iai “se matafaioi e faamautinoa ai e lē faia faapea e i latou o loo taupulepule e soli a tatou tulafono tau femalagaaʻiga e aunoa ma se faasalaga.” E pei ona masani ai i ia faiga fa'asa-fai taumafaiga a le setete e taofia le "fefaatauaiga o tagata"-e ta'uamiotonuina i latou e le au ofisa e ala i le fa'atulagaina o i latou lava o ni tagata malolosi, ma le amio mama e puipuia le tagata mama. Jennifer Elzea, sui failautusi failautusi a le DHS's Immigration and Customs Enforcement (ICE), o lesi foi mea, fai mai o latou "O ē na tuʻuina saʻo tamaiti i le auala e afaina ai e ala i le tuʻuina atu oi latou i faʻalapotopotoga faʻa-solitulafono o le a tali atu."
O nisi taimi e faailoa ai e le au ofisa o le US tulaga faigata e faamalosia ai tagata e tuua Amerika Tutotonu, aemaise lava atunuu o lona taʻua o le Northern Triangle (El Salvador, Kuatemala, ma Honduras), ma o mai i le Iunaite Setete. I lana molimau i le masina na te’a nei i le Komiti o le Faatatauina o Tupe a le maota, mo se fa’ata’ita’iga, Na saunoa le Sui Faatonu o le ICE Thomas Homan o le galuega a sui o le ICE: “[O] o ni tagata tomai faapitoa e faamalosia tulafono, ae e iai o latou loto. Pe latou te lagona le faanoanoa i mea o loo tutupu i Amerika Tutotonu? Ioe. Na ou alu i Amerika Tutotonu, o na atunuu e le manaia e pei o le Iunaite Setete, e sili atu le manaia, ma e le mafai ona ou tuuaia se tasi i le manao e sau iinei.
E tuuaia e Homan i latou, e ui i lea, oe na faatino o latou manaoga, ma malaga atu i le Iunaite Setete i fafo atu o auala aloaia: “E le mafai ona e manao e avea ma se vaega o lenei atunuu ma e le faaaloalo i nei tulafono. E le mafai ona e maua i auala uma e lua. Afai e te manaʻo e avea ma se vaega o lenei atunuʻu, mulimuli i le tulafono, faʻaaloalo i le tulafono, ma o le a matou talia lena mea. Ae e le mafai ona e maua i auala uma e lua. E le mafai ona e fai mai, ou te fia avea ma se vaega o le atunuu sili i le lalolagi, ae ou te manao e le amanaiaina a latou tulafono. E le mafai ona e maua i auala uma e lua. E le o Amerika na ou ola a’e ai.”
O Amerika Homan na ola aʻe i totonu ma tumau pea o se atunuʻu e itiiti pe leai ni auala faʻaletulafono mo i latou o loʻo sosola ese mai le le saogalemu ma le vevesi o le olaga i aso uma i nofoaga e pei o le atunuu o Henry e malaga atu i le Iunaite Setete. O le mea moni foi, o se atunuu ua solia e lona malo ituaiga uma o tulafono (e aofia ai lana lava) i le faʻatinoina o ana faiga faʻavae i fafo, e le itiiti ifo i El Salvador, ua faʻanoanoa ai le olaga mo le toʻatele.
I lea tulaga, o le talosaga a le Faatonu o le ICE o le tulafono e leai se aoga - e tusa ai ma le fautuaga e iai se auala faaletulafono e mafai ai e tagata e pei o Henry ona malaga atu i le Iunaite Setete. I le taimi lava e tasi, o upu a Homan e taua tele: Latou te faʻaalia le auala e masani ona avea ai le tulafono o se meafaigaluega a le tagata faʻasauā, o se meafaigaluega talafeagai e faʻamaonia e faʻamaonia ai le amioletonu-i lenei tulaga, o le teenaina o le aia tatau i le feoai i totonu o le atunuu. foliga o le sauaina ma le le tagolima. A uma mea uma, o le a le meafaigaluega a le US e le aofia ai-le mea ua taʻua o le puipuiga o tuaoi i le gagana aloaia-e ese mai i se meafaigaluega e taofia ai tagata matitiva o le lalolagi i lo latou tulaga (ma fafo atu o "tatou"), o se vaega o se poloketi o le faatumauina o se lalolagi o tulaga le tutusa o le tamaoaiga lautele?
I sa le mafai ona fesoasoani ae mafaufau i lenei mea e tusa ai ma se tusi fou na ou faitauina talu ai nei: O se Faatuatuaga Tulaga: Le Fasiotia o Tuafafine Maura saunia e Eileen Markey. O le ulutala e faasino i Maura Clarke, o se nun Maryknoll na fasiotia ma le sauā i El Salvador e sui o le militeri a le atunuu na lagolagoina e le Iunaite Setete ia Tesema 1980. Na soifua mai ma tausia i se aiga faigaluega i le vaega o Rockaway i le taulaga o Queens i Niu Ioka, sa galue Clark o se misionare Katoliko i Amerika Tutotonu mo 20 tausaga, toetoe o i latou uma i Nicaragua i le taimi o le pulega Somoza.
O le tusi matagofie a Markey e tele ona itu-o le malaga mai Irish i le Iunaite Setete ma le faʻafeiloaʻiga, o fesoʻotaʻiga faʻavaomalo o ituaiga eseese, ma le Katoliko ma se ekalesia ua suia e ala i suiga o aʻoaʻoga i totonu o le faʻalapotopotoga lava ia ma le lautele o matagi o saolotoga lotu. E le gata i lea, o se talaʻaga o le fouvalega ma se talaaga o se fafine na avea ma mea faʻapitoa e ala i lona ola ma galue ma tagata matitiva i Amerika Tutotonu i tulaga o le ogaoga o faiga faʻapolokiki-tamaoaiga ma le militeri. O nei aafiaga na fesoasoani ia te ia e iloa ai o le "tulafono" o loʻo faʻaaogaina e pulega a le setete e masani lava o se meafaigaluega o sauaga, o se tasi e faʻaaogaina e faʻamaonia ma lagolagoina ai le amioletonu, ma o le mea lea o le manaʻomia o le tulituliloaina o faiga faʻapolokiki o loʻo faʻamatalaina e tulafono maualuluga - ae maise o le faamaoni i se Atua e tutu faatasi ma e matitiva ma a latou tauiviga mo se lalolagi amiotonu.
Ia Aokuso 1980, i le silia teisi atu ma le tausaga talu ona manumalo le fouvalega a Nicaragua, o le tautinoga a Clarke i nei tulafono maualuluga na uunaia ai o ia e siitia atu i El Salvador, o se atunuu ua pagatia i le tele o le le tutusa, mativa, ma faiga sauā. Sa ia faia faapea ma le fefe, ma le iloaina e mafai ona maumau lona ola.
O lana gaioiga o se tali atu i se tasi o valaau e lua na tuuina atu e Óscar Romero, le akiepikopo o le faamasinoga tonu o San Salvador, i le amataga o le tausaga. O le mea muamua o se tusi tatala ia Peresitene Jimmy Carter O le talosagaina o le faamutaina o le militeri a Amerika ma fesoasoani tau tamaoaiga ia El Salvador, lea, na finau ai Romero, o le a "le masalomia le faamaaiina o le le tonu ma le sauaina na mafatia ai" e i latou o loo tauivi "mo a latou aia tatau faaletagata." O le lona lua o le faauluuluga o le Maryknoll Sisters e auina atu nisi nuns.
I totonu o vaiaso talu ona lolomiina le tusi ia Carter, o le na le tali mai lava, o le a maliu Romero, fasiotia e sui o se vaega oti e lagolagoina e le militeri a o faia misa i San Salvador. O tagata nonofo i pitonuu sili ona tamaoaiga o le laumua na faamanatuina le fasiotiga i lena afiafi, o lipoti a Markey, e ala i le fanaina o fana i luga o le ea.
Na taunuu Clarke i El Salvador i lalo o le siʻosiʻomaga mai totonu ona o ona aiga pule ma le au fitafita saua i tua atu oi latou na faia ni faʻalavelave matuia e faasaga i le taʻutaʻua o le atunuu. “Sa i soo se mea lava le oti,” o le tusi lea a Markey. "O tino o tagata na fasiotia e le militeri ma le au oti na tuua e pala i autafa o le auala po o fanua na togiina ai i latou-o se poloaiga a le faamasino e manaʻomia aʻo leʻi mafai ona siitia se tino." O tino oti sa masani ona taia i se tulaga matautia. E le'i umi talu ona ia taunuu, ae vaai atu Clarke i puao o fafaga i tino. "E foliga mai e le talitonuina ae e tupu i aso uma," o lana tusi lea i le isi tuafafine o Maryknoll.
A o ia galulue vavalalata ma tagata i le eria o Chalatenango, Clarke ma isi patele ma nuns iina na oo mai i lalo o masalosaloga a le militeri o ni tagata galulue faatasi ma le au fitafita a le atunuu. E lē o toe umi ona sosoo mai lea ma le faamataʻu mai o le oti. I le po o Tesema 2, 1980, sui o le militeri Salvadoran na taofia ai Clarke, Tuafafine Ita Ford, Tuafafine Dorothy Kazel, ma Jean Donovan, o se tagata faigaluega Katoliko, a o latou tietie atu e latalata i le laumua. I le tasi ma le afa aso mulimuli ane, na maua ai o la tino i se tuugamau papau; e toalua tamaitai na faaalia faailoga o le toso teine.
I le tali atu, na vave ona taofia e le pulega a Carter fesoasoani uma ia El Salvador, ae na o le toe faʻafoʻi mai i ni nai vaiaso mulimuli ane ina ua maeʻa suʻesuʻega a le militeri Salvadoran na faʻasaʻolotoina ai le vaegaau a le atunuu mai soʻo se aʻafiaga i le fasiotia o fafine e toafa. O se tasi o gaioiga mulimuli a Carter i le tofi, o le tala lea a Markey, o le toe amataina lea o fesoasoani a le militeri, ma faaopoopo i ai le $5 miliona faaopoopo e tau ai se osofaʻiga na faia e le FMLN, le vaegaau a El Salvador, ia Ianuari 1980. I aso pogisa o le pulega a Reagan , lea na faia le mea sili e taofia ai se suʻesuʻega ogaoga o fasiotiga tagata ma faia ni faʻalavelave i luga o nuns, US lagolago mo le militeri Salvadoran na o le faateleina.
E leʻi oʻo i le 1992 e oʻo mai ai le taua a El Salvador o se faaiuga feutagai. E tusa ai ma le komisi o le upumoni a le atunuu, e sili atu i le 75,000 Salvadorans na maliliu i le taimi o le taua-o le toatele o i latou i lima o le setete ma ona sui.
E ui o le tele o mea na tutupu talu mai lena taimi-ae le itiiti ifo le suiga o le FMLN i se vaega faaupufai lea o loʻo pulea nei le atunuu-o loʻo tumau pea El Salvador o se atunuu ua iloga i le tele o ituaiga o sauaga ma le le saogalemu, fa'amalosia le to'atele e malaga atu i le Iunaite Setete. Faatasi ai ma se tasi o le maualuga o le fasioti tagata i le lalolagi-o se tasi na faaosofia e le ave faamalosi e Amerika o sui o kegi i El Salvador—o se atunuu matautia, aemaise lava mo alii talavou. Tuʻufaʻatasia ma o a'afiaga fa'aletonu o se maliega "fefa'ataua'iga saoloto". (DR-CAFTA) na tuʻuina atu i le atunuʻu laʻititi i le silia ma le sefulu tausaga talu ai e o se soofaatasi a Salvadoran elites ma le malo o Amerika, ua iʻu ai i se tulaga e lē mafai ai ona faatumauina le olaga mo le toʻatele. .
O talosaga apili i le tuuaia o le le solia o le tulafono i le tulafono a Uosigitone o le puipuiga o tuaoi ma femalagaiga ua natia ai le matafaioi a le Iunaite Setete i le gaosia o mea taua e mafua ai ona sosola ese tagata e pei o Henry mai o latou atunuu. Ua fa'apogisaina fo'i pe fa'afefea le fa'atupula'ia tele o mea faigaluega a le US talu mai le ogatotonu o le 1990s o lona uiga o le to'atele o tagata su'esu'e sulufa'i i totonu o le Iunaite Setete e tatau ona fa'alagolago i tagata fa'ananā e o'o atu i le atunu'u. O le mea moni, o le si'itia o totogi o tagata faatau faananā-e masalo ona o le faateleina o le manaoga mo a latou auaunaga-o se tasi lea o "fa'ailoga" o le manuia na fa'ailoa mai e le US Border Patrol i totonu. lana 1994 pepa o fuafuaga lea e faavae ai le taimi nei faiga fa'a leoleo o le puipuiga.
E ala i le faʻatapulaʻaina o le feoaʻi o tagata o loʻo oʻo i tulaga o loʻo lamatia ai a latou aia tatau a tagata-pe o le saua tuusaʻo poʻo le faʻaleagaina o le mativa-e taʻua o le puipuiga o tuaoi ma tulafono o loʻo i ai e faʻafeagai ma aia tatau a tagata. O i latou foi o se vaega ma se vaega o se faatulagaga le tonu o le lalolagi. O se tasi lea o lo'o fa'amanuiaina ai se vaega to'aitiiti o le lalolagi, e sili atu pe itiiti fo'i e uia tua'oi ma le faigofie. I le taimi nei, o le toʻatele o tagata matitiva ma le faʻaleagaina o loʻo faʻamalosia e nonofo i nofoaga e le o ola ai se olaga soifua manuia, pe faʻatulafonoina a latou taumafaiga e faʻafefe ai faʻalavelave mataʻutia ua tuʻuina e tagata faʻapitoa e taofia ai a latou gaioiga.
I se tasi o ana tusi mulimuli a o lei fasiotia o ia, na tusia ai e Maura Clarke, “O le a saili pea le aiga o tagata ma moomoo mo le faasaolotoina.” O le sailiga ma le naunautaiga lena e faaosofia ai taumafaiga a le tele o matua e aumai a latou fanau i le Iunaite Setete. Ma o se sailiga ma se manaoga e le mafai e se tulafono, pe tatau ona saili e faafitia.
O Joseph Nevins o loʻo aʻoaʻo faʻafanua i le Vassar College. Faatasi ai ma ana tusi e iai Maliu e Ola: O se Tala o le US Immigration i se Tausaga o le Global Apartheid (City Lights Books, 2008), ma Operation Gatekeeper ma tua atu: O le Taua i luga o "Faʻasalaga" ma le Toe Faʻafouina o le US-Mexico Boundary (Routledge, 2010). Mulimuli ia te ia i luga ole Twitter @jonevins1
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo