Talosaga Faanatinati Okinawan mo Fesoasoani
Feteena'i Okinawans ma Iapani i luga ole nofoaga fou ole militeri a Amerika
Fa'ailoa mai e Gavan McCormack ma fa'aliliu e Doug Lummis
faʻatomuaga
I Iapani ma le lalolagi o Iapani o se atunuu faatemokalasi, lea e mautinoa ai le pule silisili ese, pulega o tulafono, ma le vaevaeina o malosiaga (pule, tulafono, faamasinoga). Ua taʻu soo atu e le Palemia Abe Shinzo i fono faavaomalo - e aofia ai le US Congress ma le UN General Assembly - o le tulaga lea. Ae o le mea o loʻo faʻatupulaia i le taimi nei i le taimi o feteʻenaʻiga i le va o le malo o Abe ma tagata o Okinawa, o loʻo taʻitaʻia e lo latou Kovana, o loʻo fautua mai i se isi itu.
O le galuega a Okinawa, i lona tulaga i le taimi nei, malosi, e mafua mai i le naunautaiga a le malo o Abe e faʻaumatia le faʻatosina o le maliega a Okinawan na feagai ma le nofoia (mo le taimi lona lua) ia Tesema 2012 e leai se nofoaga fou e tatau ona fausia i totonu o le itumalo. O lea vaaiga muamua na aliali mai i le 1996, i le taimi lava na faalauiloa ai le fuafuaga a Henoko. I lalo o le fuafuaga a le malo, o le a fausia ai se nofoaga faamiliteli tele i Oura Bay (itumalo o Henoko) mo le US Marine Corps, lea e mafai ona siitia atu i ai le Futenma Marine Base o loʻo i ai nei, le aoga ma le le talafeagai, o loʻo tuʻu nei i le ogatotonu o le Aai o Ginowan. E oo atu i le 2012 o le maliega a Okinawan o le tetee i lena mamanu na lofituina, na faasoa atu e oo lava i sui o Okinawan o le LDP o loo pulea e Abe, o le Kovana, ma ulu o le toetoe lava o taulaga ma aai uma o Okinawan. E le'i i ai lava i le tala fa'aonaponei o Iapani se itumalo na matua'i autasi le tetee i le malo tutotonu i se mataupu o lea taimi.
O le 2013 na vaaia ai taumafaiga malosi a le malo o Abe e talepeina lenei finagalo autasi a Okinawan. Ia Aperila, na faamanuiaina i le mauaina o ni sui se toalua o le LDP o le National Diet shift ground. Ia Tesema na faapena foi ona faia e le toatolu na totoe (o le faalumaina o le toalima uma na pu'eina lelei e le ata o latou aoaiga, punou ulu, e le pule o le pati, Ishiba Shigeru),[1] sosoo ai ma le Kovana lava ia. E aunoa ma se faʻamatalaga mo lona fesuiaʻiga o le tulaga, na tuʻuina atu e Nakaima Hirokazu le pemita e amata ai le toe faʻaleleia o Oura Bay e faʻataga ai le faʻavae e alu i luma. E oo mai i le taimi nei na te leʻi tuuina mai se faʻamatalaga mo lana suiga tele.
Su'esu'ega Fa'aleaga Fola o le Vasa, Oura Bay, Okinawa Times, Oketopa 12 2015.
Sa salalau le ita i Okinawa. I le tausaga na sosoo ai, na toe tau ai Okinawans, filifilia muamua se Nago City (lea e aofia ai i totonu o ona tuaoi le nofoaga o Oura Bay) pulenuu ona sosoo ai lea ma le (Novema 2014) o se Kovana fou o le itumalo i luga o tulaga faʻavae faʻavae. I le vaega mulimuli, na faatoilaloina e Onaga Takeshi ia Nakaima i le tele o palota (100,000 palota).
(Ryukyu Shimpo ata).
E oo ane i le taimi na tulai mai ai Onaga i le tofi ia Ianuari 2015, peitai, o galuega sauniuni (su'esu'e) ua uma ona faagasolo i le nofoaga ua filifilia i Henoko mo le ono masina. Na ia tofia se komiti "Third Party" (Experts), o tagata tomai faapitoa i tulafono ma le siosiomaga, e suʻesuʻe auala na malilie ai Nakaima i le tanu. Na lipotia e lena Komiti ia Setema 2015 e moni lava o na faiga sa sese faaletulafono.[2] I le mae’a ai o iloiloga tatau i ia sailiiliga, na tuuina atu ai e le Kovana Onaga i le aso 13 Oketopa se poloaiga e faaleaogaina ai le pemita tanu.
Ae ui i lea, e oo atu i le taimi lea, ua 15 masina o faagasolo galuega sauniuni i le Oura Bay ma ua tuʻuina atu konekarate mo le tele o galuega e faʻatatau i galuega tanu, e faʻamoemoe e aofia ai, pe a faʻaauau le poloketi, o le lafoai i le Fagaloa o le 3.5 miliona (sic) e sefulu tone uta uta lapisi lapisi. Ae peitai, mai le aso 13 o Oketopa, ina ua uma ona faaleaogaina e le Kovana le tusi saisai faaletulafono mo soo se galuega faapea, na avea ai i latou, i se tulaga manino, e le tusa ai ma le tulafono (ma o le mea moni na taofia mo le taimi nei).
I masina e oo atu ai i le faafitauli o loo i ai nei, e lei natia e Kovana Onaga lona faamoemoe e faaleaogaina, ma e lei natia foi e le Failautusi Sili o le Kapeneta o Suga Yoshihide le faamoemoe o le malo o Abe e le amanaiaina soo se poloaiga ae faaauau pea galuega, tusa lava pe tau. le Kovana e ala i faamasinoga. O le tulaga faaletulafono o le gaioiga a le Kovana na faamaonia i se faamatalaga malosi mai le faauluuluga o le Federation of Japanese Bar Associations (Murakoshi Susumu), e le Iapani Civil Liberties Union, ma mai Okinawan loia faapitoa.[3] Na foliga manino foi o le mataupu a Okinawan na ogatasi ma le toe teuteu (2000) Local Self Government Law, lea na matua suia ai le sootaga i le va o le malo ma le malo faaitulagi, mai luga, maualuga-maualalo, i le tutusa, felagolagomai. I tulaga faʻavae ma tulafono, o le Palemia Abe ma le Kovana Onaga e tatau ona vaʻaia tutusa.
Okinawa Kovana Onaga
Ae ui i lea, mo lana vaega, o le malo o Abe o loʻo galue pea e pei e leʻi suia lava le tulafono. Ua na ona manatu le Failautusi o le Kapeneta, Suga, e fa’amautu e le malo so’o se fa’aiuga e mana’omia e le fa’amasinoga. I totonu o itula talu ona tuuina atu e le Kovana lana poloaiga e faaleaogaina, na faailoa ai e Suga e faapea na suesueina e le Malo le tagi a Okinawan ma maua ai e leai se faavae e faaauau ai le fausiaina, tusa lava po o le a, a o tuuina atu e le Matagaluega o le Puipuiga se tagi i le Matagaluega o Fanua ma Atinae (lea e o lo o i ai le fa’amasinoga i mataupu tau tanu) e talosagaina ai se iloiloga o le gaioiga a le ali’i kovana i lalo o le tulafono o le Administrative Complaint Investigation Law ma se poloaiga le tumau e taofia ai le fa’atinoina o lana poloaiga. Ina ia faia lenei mea, na faʻaaogaina e le malo o le atunuʻu se faiga faʻaletulafono na fuafuaina (i lalo o le Mataupu 1 o le tulafono 1961) e ofoina atu ai se faʻasalaga i tagatanuu mafatia o loʻo faitioina le faʻaleagaina o pulega, ma faʻamalosi, tusa lava pe le faʻamaoni, e faapea, i le faʻagasolo i nifo o le tele o le lotoifale. tetee i le fausiaina o se nofoaga faamiliteli mo le US Marine Corps. sa “pei lava o se tagata patino” (aippan shijin to doyo).[4]
O le naunautaiga o le malo o Abe e faagasolo i le fausiaina o Henoko na faamaonia e le sui o le kapeneta o Oketopa 7, ina ua avea le tolu o laina faigata o Okinawa o Suga Yoshihide, Kishida Fumio, ma Nakatani Gen (Failautusi o le Kapeneta, Minisita o le Va i Fafo ma le Puipuiga), faʻatasi ai ma le course Abe lava ia, na faamalosia e le siitia o Shimajiri Aiko i le kapeneta o le Minisita mo Okinawa.[5] O Shimajiri o ia, ia Aperila 2013, na taitaia le toe faafoi atu o le au tetee a le Okinawan LDP i le pulea o Tokyo, ma tatalaina ai le auala i le suiga o le malosiaga ma le toe faafoi atu o Kovana Nakaima ia Tesema o le tausaga lava lea. Sa lauiloa Shimajiri, pe a le o se "laulelei" - lauiloa, i Okinawa mo lena faalataina taua ma mo ana faʻamatalaga faʻafefe i le tetee i le faʻavaeina o le tetee o se "tagata le faʻamaoni," i le pulenuu o Nago City Inamine Susumu ( mo le “faaaoga sese o lona malosi”) ma le Coastguard ma le Riot Police mo lo latou filiga i le talepeina o le tetee a Henoko (“tuuina o se taofi i gaoioiga faasolitulafono”).
Shimajiri Aiko, Minisita mo Okinawa i le toe faatulagaina o le kapeneta a Abe Shinzo, Oketopa 2015
O lo'o i ai nei le aso 22 o Oketopa ma le aso 16 o Novema e faila ai e le itumalo lana tali i nei su'ega e lua a le malo o le atunu'u (i le fa'afoliga o sitiseni tumaoti). Talu ai o le mea moni o le a faamasinoina e le malo lana lava mataupu - o le faaiuga a le Matagaluega o Eleele i le talosaga a le Matagaluega o le Puipuiga - e mautinoa lava o le a manumalo. I lena taimi, o le a alu le feeseeseaiga i le faamasinoga, lea e mautinoa lava e faaumiumi taualumaga, ma, talu mai le 1959 "Sunagawa Case" na taofi e le Faamasinoga Maualuga e le faia se faaiuga i mataupu e faatatau i le feagaiga tau puipuiga ma le Iunaite Setete. ona sa latou “maualuga faapolokiki” ma popole i le i ai o Iapani.[6] E matua le taumate i Iapani a Abe e mafai ona maua se faamasinoga ua sauni e luiina lenei aoaoga faavae loloto. E le mafai e Okinawans ona faʻamoemoe se toomaga faʻamasinoga.
O le mea lea, o le mea taua e ono avea ma feeseeseaiga tuusaʻo i le va o le setete o Iapani ma tagata o Okinawa, i luga o auala ma luga o le sami, i fafo atu o nofoaga o loʻo i ai nei ma luga o auala e ulufale atu ai ma alu ese mai le nofoaga o Oura Bay Henoko. , ma i fono a le atunuu ma le lalolagi atoa. I le tulaga e malamalama ai Okinawan faitioga, o latou manaʻoga e toetoe lava a mautinoa e lagolagoina. Ua faitio tagata Okinawans i le faateleina o le malosi o le militeri a Amerika, i luga o fanua na aveesea mai ia i latou i le silia ma le onosefulu tausaga talu ai, e "bayonets and bulldozers" aʻo fafagaina i latou i totonu o tolauapiga pe, i le taimi na faʻasaʻoloto ai mai ia i latou, i lalo o pulega a le militeri a Amerika. I le tusiaina o le laina i le oneone Henoko ma fai mai "Leai," ua latou faia se faʻataʻitaʻiga, e le faʻatupu vevesi, maʻeleʻele faʻatemokalasi tauiviga. Talu ai o le faʻavae o Henoko ua fuafuaina e fausia ai se fesoʻotaʻiga autu i le US power projection system e ala i le 21st seneturi, o le Okinawan "Leai" e matua taua tele, i Uosigitone e pei o Tokyo. O le mulimulita'i ma le toto'a i tulafono fa'avae uma, la'asaga fa'aletulafono e tete'e ai i le fausiaina, ae ua le amana'ia pe fa'atulafonoina i la'asaga ta'itasi o le ala e le Malo, o le tete'e tu'usa'o na'o mea e totoe i Okinawa.
O le mea e ofo ai, o le Okinawans o loʻo taʻitaʻia i la latou faʻasagaga ma le malo o le atunuʻu e se faipule faʻapolokiki (Onaga) o ia o se tagata faʻasao faʻamaoni ma o se sui ola o le Liberal Democratic Party (LDP). I se tagata fa'aleaganu'u fa'aleaganu'u, o amioga a le malo o Abe ua na o le "fa'aleagaina" (daraku, o se upu na te faʻaaogaina atili ma sili atu). O le mea ua fai mai Onaga, ma tagata Okinawan, e faapea, ina ua mavae le 70 tausaga, ua oʻo i le taimi latou te maua ai le faatemokalasi lea e tatau ona faʻalauiloaina e lo latou malo ma lona US lagolago i le lalolagi. E pei ona tuu atu e Onaga i le Komiti o Aia Tatau a Malo Aufaatasi i Sineva i le aso 21 o Setema,
"E mafai e se atunuu ona faʻasoa faʻatatau e pei o le saʻolotoga, tutusa, aia tatau a tagata, ma le faatemokalasi ma isi malo pe a le mafai e lena atunuu ona faʻamaonia na tulaga mo ona lava tagata?"
E ui lava i le tele o le eseesega i le va o le malo ma tagata o Okinawa ma le malo o le malo, lagolagoina e le malo malosi o le lalolagi, o le mafuaaga o Okinawan e mamao lava mai le leai o se faamoemoe. O faʻalavelave o loʻo lofituina faasaga ia Okinawa i tulaga o le malosi e matua lofituina i lona fiafia i tulaga o le faamasinoga tonu ma le amiotonu. Ua luasefulu tausaga talu ona taofia e tagata Okinawan fuafuaga sili ona lelei a malo sili ona malolosi e lua a le upu. Ua latou totogia se tau mamafa, i lea aso ma lea aso o le feagai ai ma le taufaamatau ma le vevesi o le faateleina o le faʻatupuina o leoleo faʻatupu vevesi ma leoleo o le Talafatai, ae sa latou faʻaauau pea.
O le pepa o lo'o mulimuli mai o se talosaga mata'ina, mamana, na tu'uina mai i le fatu o le tauiviga. Mo le taimi muamua, o le Henoko movement ua tuʻuina atu se valaau i "itulagi uma o Iapani ma le lalolagi atoa" e "sau ma auai i le nofo-i totonu." O le apili e aofia ai na lava upu e le tasi ae faalua, ma faaopoopo mai: "Afai e lava tagata e faʻapotopotoina, e mafai ona taofi le fausiaina o le faavae."
Ou te manatu, o le mea moni lena. Afai o le faitau selau o tagata tetee o loʻo potopoto nei i aso taʻitasi i le Camp Schwab faitotoa o le a faʻalauteleina i le faitau afe, poʻo le fiasefulu afe, e tatau ona ioe le setete. O le tele e mafai ona malamalama ma lagolagoina le gaioiga i luga ole laiga, ma afai e mafai ona faʻatasi, o le sili atu lea. Mo i latou e le mafai ona auai faaletino, o isi filifiliga atonu e aofia ai le tuʻuina atu o iugafono i faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, tuʻuina atu o tusi tetee i Iapani (poʻo le US) faʻalapotopotoga faʻavaomalo, ma le lafoina o tusi poʻo ni manatu i nusipepa.
-Gavan McCormack (faʻafetai ia Doug Lummis, o ia foʻi na faaliliuina le pepa o loʻo mulimuli mai).
Gavan McCormack o se faatonu o le Asia-Pacific Journal ma le tusitala o le tele o suʻesuʻega o Okinawa faʻaonaponei ma Iapani, e aofia ai (tusia faʻatasi ma Satoko Oka Norimatsu) Atumotu Resistant: Okinawa Fa'asagatau Iapani ma le Iunaite Setete, Rowman ma Littllefield, 2012. O lenei tusi mulimuli, e pei o le tele o ana galuega talu ai nei, ua lomia i le gagana Iapani, Korea, ma Saina faapea foi ma le Igilisi. Va'ai, talu ai nei lava, "Okinawa o se manua taulaga," Le Monde Diplomatique, Oketopa 2015.
Douglas Lummis is o se tasi sa avea muamua ma US Marine na tu i Okinawa, ua leva ona nofomau i Okinawan ma aʻoga, tusitala o le tele o suʻesuʻega i le Igilisi ma le Iapani, e aofia ai Fa'a Temokalasi Fa'atemokalasi. O ia ose Asia-Pacific Journal sao faatonu.
Fa'amatalaga Faanatinati e uiga i le Fa'aleaogaina o le Pemita Fa'asao o Henoko e le Kovana o Okinawa o Takeshi Onaga
Le Fono a [Henoko] faasaga i le Nofoaga Helicopter
Oketopa 14, 2015
O le 13 Oketopa Okinawa Kovana Takeshi Onaga na faʻaleaogaina le pemita e faʻatino ai le tanu o fanua i Oura Bay, na faʻatagaina e le Kovana muamua o Hirokazu Nakaima, ma faʻamatalaina o loʻo i ai ni tulafono faʻaletulafono. O matou o le Anti-Helicopter Base Council e lagolagoina ma le le faatuaoia lenei faaiuga, ma sili atu nai lo se isi lava taimi e tuuina atu ai lo matou lagolago atoatoa i le Kovana.
Peita'i ua amata ona faia e le Ofisa o le Puipuiga a Okinawa se tagi fa'aletulafono e fa'atatau i le fa'aleaogaina o ia lava ua fa'ailoa e le tusa ai ma le tulafono. O le Malo o Iapani e le gata ina manaʻo e soli le taua-renouncing fuaiupu o le Faavae, ae ua naunau foi e toe maua fanua mai le tele o le eseesega o Henoko ma Oura Bays, nofoaga o le dugong puipuia faava o malo, ina ia fausia ai se nofoaga fou osofaiga mo. le US Marine Corps.
O le Kovana, ma Okinawa lava ia, o le a le maua i latou lava o le vavae ese, matou te valaau atu i tagata o itulagi uma o Iapani, ma le lalolagi atoa, ina ia galulue faatasi ma i matou, ma o mai ma auai i le sit-in lea na faia. faʻaauau i le ulufale atu i le fausiaina mo - i le taimi o le tusitusi - 465 aso. I le taimi lava e tasi matou te valaau atu ai i malo uma i totonu o Iapani ina ia tuuina atu i a latou aufono ni iugafono e manaomia ai le faaaloalo i le lotoifale.
O le Anti-Helicopter Base Council o se vaega o tagatanuu, na faavaeina i le taimi o le 1997 Nago City pelepesite i luga o le fesili pe tatau ona fausia lenei nofoaga fou i Henoko. I lenei pelepesite, lea na faia i lalo o le anavatau, "I mataupu taua, o le a filifili tagatanuu o Nago", o le toatele na tetee i le faavae. E ui lava i lea, ae ua 18 tausaga mulimuli ane o loʻo taumafai le malo o Iapani ma Amerika e faʻatautaia le poloketi.
O le taimi o le Taua a Okinawa ma i le fenumiai ina ua mavae le toilalo na ave faamalosi ai e le militeri a Amerika lo tatou fanua ma fausia ni faavae i luga e aunoa ma la tatou maliega. I le taimi nei, 70 tausaga talu ona maeʻa le taua Okinawa, lea e aofia ai le 0.6% o le teritori a Iapani, o loʻo i ai le 74% o nofoaga uma a Amerika i Iapani, ma mafatia i le faʻaleagaina o le siosiomaga ma faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave latou te aumaia.
O le maeʻa ai o le 1995 faʻamalosi faʻamalosi a se teine aoga tulagalua e tolu US GI na faʻafefe ai Okinawa i le ita, ma manaʻomia le faʻaitiitia o le avega a Okinawa. Aemaise lava, matou te manaʻomia le tapunia vave ma le aveeseina o le Marine Corps Air Station i Futenma, lea e tu i le ogatotonu o se taulaga tumutumu, e le o tausia tulafono vaalele a Iapani poʻo le US, ma ua taʻua o le sili. malae vaalele matautia i le lalolagi. Ae ui i lea, na manaʻomia e le malo o Iapani ma Amerika se fale e sui ai, ma faʻamalosia e tatau ona fausia lenei fale sui i totonu o Okinawa, i Henoko. Ma o le taimi lenei, o le talepeina ma le taimi ua tuanai e ala i le fai mai o le manaʻomia o le saogalemu, latou te fuafua e faia le tulaga faʻaonaponei, e totogi uma i tupe a tagata fai lafoga a Iapani.
I lenei aso 21 o Setemast Kovana Onaga, faatasi ai ma le lagolago malosi a le au Okinawans oe tetee i le fausiaina o le faavae fou, na ave lana mataupu i le Fono a Aia Tatau a Tagata a Malo Aufaatasi, lea na ia faamatalaina ai le auala i le 70 tausaga talu mai le taua o aia tatau a tagata ma aia tatau a ua solia e le tagata lava ia o Okinawans. Na ia faitioina le malo o Iapani mo le le amanaiaina o le finagalo o tagata Okinawan, ma faalauiloa lona faamoemoe e taofi le fausiaina o le nofoaga fou.
Peitai na tali mai le sui o le malo Iapani i lena fono, “Ua matou sauni e toe faafoi le 0.2% o nofoaga autu a Amerika i Okinawa. Ua toe manuia le tamaoaiga o Okinawa. O le sootaga saogalemu ma Amerika e taua tele ia i matou. O le a faʻaauau pea ona matou faʻamatalaina nei mea ia Okinawa. Ma i le fonotaga a le au tusitala na sosoo ai na ia faapea atu ai i le aufaasālalau a Iapani, "O se faafitauli faavae e le o se mataupu talafeagai mo le Fono a Aia Tatau a Tagata", ma teena atoa le talosaga a Kovana Onaga.
E pei lava o le fonotaga a le Diet talu ai nei, na le amanaʻia ai e le malo o Iapani le finagalo o tagata lautele ma faʻafeiloaʻi i le Tulafono Tau Faʻasalaga fou, lea e faʻatagaina ai le puipuiga faʻatasi, o lea ua saunia ai le mamoe e ala i le fausiaina o le nofoaga fou. Ina ia puipuia aia tatau a tagata soifua a Okinawa ma lana aia tatau o le tagata lava ia, ma mo le atinaʻeina o le faatemokalasi a Iapani, e tatau ona tatou taofia le fausiaina o lenei nofoaga fou i Henoko.
Ua tatou i ai i se suiga faasolopito. O le fa'alotoifale o le tagata lava ia ua lamatia. Matou te talosagaina tagata mai itulagi uma o Iapani, tagata mai itu uma o le lalolagi, o mai ma auai i le nofo-i totonu i Henoko. Afai e lava tagata e faʻapotopotoina, e mafai ona taofi le fausiaina o faʻavae.
O iugafono e unaʻia ai le aia tatau a Okinawa e fai ai le filifiliga a le tagata lava ia, faʻaalia le lagolago mo tagata Okinawan, ma le tetee i le fausiaina o le nofoaga fou i Henoko ma Oura Bay, ua talia e le fono a le aai o Berkeley i le US, ma Iapani e o fono a le aai ma taulaga a Suita, Amagasaki, Iwakura, Musashino, ma Hakuba. Matou te fa'amalosia malosi tagata i le lalolagi atoa ina ia fa'amalosia a latou pulega fa'alotoifale e fa'atulafono fa'ai'uga fa'apea. I lenei auala e mafai ai ona tatou faʻalauiloaina le toe faʻafoʻi atu o le aia tatau o le tagata lava ia i lima o tagatanuu, ma se faʻatemokalasi e tautua moni ai manaʻoga o tagata. (faaliliu e Douglas Lummis).
14 Oketopa, 2015
Ashitomi Hiroshi,
Le Fono a [Henoko] faasaga i le Helicopter Base,
1-10-18-202 Ominami,
Nago City, 905-0015, Okinawa Iapani.
FAX: 0980-53-6992
Saofaga Tupe Lagolago:
「ヘリ基地反対協議会」 Numera o le Falemeli: 01700-7-66142
[1] “Jimin 5 ma Henoko lena,” Ryukyu shimpo, 26 Novema 2013.
[2] Gavan McCormack, "Faʻatomuaga: Le Lipoti a Tagata Tomai ma le Lumanaʻi o Okinawa,"
The Asia-Pacific Journal, Vol. 13, Lomiga. 29, Nu. 2, Iulai 20, 2015.
[3] “Shonin torikeshi, Nihon benren 'hoteki kyoyo' kaicho ga seimei,” Ryukyu shimpo, Oketopa 14, 2015, ma le “'Shinsa seikyu wa futekiho' kennai bengoshi ra ken ni ikensho,” Ryukyu shimpo, Oketopa 14, 2015. Mo le faamatalaga a Iapani Civil Liberties Union “Henoko umetate shonin torikeshi ni kansuru seimei,” Oketopa 13, tagai: http://www.jclu.org/file/20151013seimei.pdf/
[4] “'Boeikyoku ga taiko sochi' Beigun yusen koko ni kimawaru,” faatonu, Okinawa taimusu, Oketopa 15, 2015.
[5] O lana faila na aofia ai e le gata o Okinawa ae faʻapea foi i Northern Territory, saienisi ma tekinolosi, avanoa, vasa, faʻafitauli faʻalotoifale, IT, ma le "Cool Japan."
[6] Va'ai talanoaga i Gavan McCormack ma Satoko Oka Norimatsu, Atumotu Resistant – Okinawa Faafeagai Iapani ma le Iunaite Setete, Boulder: Rowman ma Littlefield, 2012, itulau 53-54.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo