I totonu ma tafatafa o Okinawa, o mea e le mafaatusalia le taua o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia, faatasi ai ma aʻafiaga mo Iapani, US-Iapani ma US-Iapani-Saina, ma mo le filemu ma le faatemokalasi lautele. E pei ona muaʻi vaʻaia e le Kovana muamua o Ota Masahide i le amataga o le tausaga, o le 2013 na avea ma "sili ona leaga (e manino lava e le aofia ai le faʻalavelave matuia o le 1945) mo Okinawa."1
O le “faasologa faapitoa” (“Again Okinawa”) na lomia i lenei tusi talaaga ia Novema na faasino atu i le taua o faaiuga lata mai e lua: tasi ia Tesema ina ua tuuina atu e le kovana o Okinawan lana tali i le talosaga a le malo o le atunuu ina ia ia laiseneina le tanu o sami. mai le itu i matu o Okinawa e faʻatagaina ai le fausiaina o se faʻalavelave tele a le militeri iina mo le US Marine Corps, ma le tasi ia Ianuari ina ua filifilia e le au palota o le Aai o Nago se pulenuu mo le taulaga ua filifilia e avea ma nofoaga o le nofoaga fou. 2 Na fa'alogoina le lagiga o le tala muamua i le lalolagi ia Tesema. O iinei tatou te taulai atu ai.
Tokyo, 17 Tesema
I le aso 17 o Tesema, Okinawan Kovana Nakaima Hirokazu, i Tokyo e manatu mo togafitiga faafomaʻi, na auai i se fonotaga a le Okinawa Policy Council, ma le kapeneta atoa a Abe. Aʻo folafola atu e Nakaima le galulue faʻatasi i le faiga faʻavae o le puipuiga a le atunuʻu lea na faʻateleina le taulaʻi atu i le faʻafeagai ma Saina ma le faʻamalosia o Iapani ma le militeri a Amerika i Okinawa, ma fai mai "Ou te fia saofagā i le mautu ma le atinaʻeina o le itulagi o Asia ma le Pasefika," o le tala lea a Abe. o lona naunautaiga e faia soo se mea i lona malosi e "faamamafaina ai le avega" o faavae i Okinawa.
O Nakaima sa i lalo o le mamafa o le mamafa i le tausaga e tuʻuina atu i se talosaga na tuʻuina atu e le malo o le atunuʻu ia Mati e laiseneina ai le tanu o sami o Oura Bay i Nago City i Northern Okinawa ina ia faʻatagaina le fausiaina o se "Futenma Sui Facility." I luga atu o le tolu tausaga mai le 2010, aemaise lava talu ai o le Conservative Liberal Democratic Party (LDP)'s Okinawa Chapter na vavae ese o ia lava mai le faʻalapotopotoga a le atunuʻu ma faʻaaogaina se faiga faʻavae o le teteʻe i soʻo sea poloketi faavae fou, o se "autoatasi uma-Okinawa" i luga o le faavae. ua tulai mai mataupu. E oʻo atu i le 2013 na foliga mai e le mautonu. Na faaalia manino i le aumalaga faapitoa a Okinawan i Tokyo ia Ianuari 2013. O le 150-malosi o le aumalaga e aofia ai le 38 aai, taulaga, ma nuu pulenuu, 41 ulu o aai, taulaga, po o nuu, ma le 29 sui o le Okinawan prefecture assembly, faatasi ai ma sui o le Chamber of Commerce and Industry ma le Okinawan Women's Association, na tuuina atu i le malo i Tokyo se “Kempakusho” po o se seti o manaoga e fai ma sui o le itumalo. Na sailia ni mea se lua: o le a toe faaui i tua le vaalele a le Marine Corps ma e leai se vaalele fou na faalauiloaina, ma o le 481-hectare Futenma e tatau ona vave toe faafoi e aunoa ma se faatuaoia, e aunoa ma se toe suia (e pei o le fausiaina o soo se nofoaga fou. ).
Nakaima i le 2013 na faʻapea ona faʻapipiʻiina i le va o le itumalo na ia fai ma sui o loʻo finau i le faia o nei manaʻoga ma le malo o le atunuʻu na ia iloa na naunau e teena. A o lei uma le tausaga na ia iloa e tatau ona ia faia se filifiliga.
Fono i Tokyo ma le Palemia ma le Kapeneta i le Okinawa Policy Council i le aso 17 Tesema, na tuuina atu ai e Nakaima se faasologa o talosaga e fai ma sui o le itumalo. O le fonotaga, e aofia ai ma saunoaga a sui e toatolu o le kapeneta ma le Palemia o Abe faapea foi ma le folasaga a Nakaima, e na o le 18 minute na alu ai.3 Na fesili Nakaima mo mea nei:
1) o galuega i totonu o Futenma Marine Air Station, o loʻo i le ogatotonu o le Aai o Ginowan, e faʻamutaina i totonu o le lima tausaga ma toe faʻafoʻi atu le eleele i Iapani;
2) ia toe fa'afo'i atu i Iapani i totonu o le fitu tausaga le vaega fa'a-Makiminato logistics base (Camp Kinser) a le Marine Corps;
3) e faapea o le Tulaga o Malosiaga Maliega (SOFA) e tu'uina atu ai le avanoa fa'apitoa i fafo atu o le teritori i le aufaigaluega a le militeri a Amerika ia toe fa'aleleia ina ia fa'atagaina a itiiti mai o nisi asiasiga i luga o le si'osi'omaga o nofoaga;
4) o nisi (tusa o le afa) o le 24 Osprey tiltrotor vaalele o loʻo faʻagasolo atu i Okinawa e faʻafeiloaʻi i nofoaga autu;
5) e faʻamaonia e le malo o le atunuʻu le faʻatagaina o poloka poloka i Okinawa o le 340.8 piliona yen mo le fy 2014 ma faia se tautinoga e faʻaauau, faʻaauauina fesoasoani tau tamaoaiga i le itumalo e aofia ai ma le fausiaina o se "auala nofoaafi" ma le iloiloga lelei i le avea ma sui o Okinawa e avea ma nofoaga. mo “Sone Fa'apitoa Fa'apitoa mo Turisi.”
O le talosaga a Nakaima e leʻi tupu muamua. Na tuufaatasia e le gata e aunoa ma le feutagai ma le sui o faalapotopotoga a Okinawan, ae i tulaga tetele i le tetee atu i faiga faavae na latou faatuina lea na ia taʻua ma toe taʻua i le tele o taimi. O Henoko o le mataupu autu lea i mafaufau o tagata uma a o agai atu le uati i le faaiuga o le tausaga. O se vanu na vavaeeseina ai Tokyo ma Naha i lenei mataupu. A o faia pea e Abe ma lana faigamalo ni tautoga i le malo i Uosigitone o le a faaauau pea le galuega, ae na toe taʻua e Nakaima mai le 2010 lona tuuto atu i ai. kengai isetsu (siitia Futenma i se isi nofoaga i Iapani), ma o le galuega faufale o Henoko sa “toetoe lava le mafai.” I le taufaamatau a le malo o le atunuu e faapea o Futenma o le a avea ma se tagata tumau seivagana ua agai i luma le fausiaina o Henoko, na ia tali atu o le gaioiga tonu lava o le mafaufau po o le tuuina atu o le leo i le manatu o Futenma o se tagata tumau tumau o se "ituaiga o le leaga."4
Ia Tesema 2013 o Henoko na manino le mataupu autu. Na folafola e Nakaima lana tali i le faaiuga o le tausaga, ae e leʻi taʻua e le Palemia poʻo le Kovana Nakaima i luma o le Okinawa Policy Council.
Ae ui i lea, o le tulaga foi lea e le tasi, e oo lava i le tulaga maualuga o le Kempakusho fa'atasi ia Ianuari, na fa'ailoa manino mai e Nakaima na tete'e, pe fa'asāina, le fausiaina i Henoko. E lei auai foi o ia i le Kempakusho po o le nofo i luga o le tulaga o fonotaga tetele na tau atu i ai. I le toe manatu i tua e foliga mai na ia filifilia le taufaasese, e foliga mai e au ma le au teteʻe ina ia maua ai la latou lagolago faʻapolokiki ae tuʻu ai se ala e liliu faasaga ia i latou pe a saʻo le taimi.
O le faafitauli i Futenma na afaina ai Okinawa mo le tele o tausaga. O le toe foi mai o le faavae i totonu o le lima i le fitu tausaga (ie, e oo atu i le 2002) na muai folafola mai e malo e lua i le 1996, o se faamoemoe na toe tuleia i tua i tausaga mulimuli ane, muamua (i le 2006) i le 2014 ma talu ai nei (ia Aperila 2013) i le "2023 pe mulimuli ane."5 O le talosaga a Nakaima "lima tausaga" na tetee ai i le faiga faatemokalasi i le tulaga na faia ai se suiga tutasi o faiga faavae a le itumalo.
E le gata i lea, o le tulaga foi lea o le talosaga mo Futenma e toe foi mai "i totonu o le lima tausaga" e le o se mea e mafai e le malo o Iapani ona tuuina atu e tusa lava pe na matua naunau. O se mea lena e na o le malo o le US e mafai ona faʻatagaina, ma o se failauga o le Pentagon na vave faʻaseseina soʻo se faʻamoemoe o lena mea e tupu i le fai mai e le mafai.6 I se taimi mulimuli ane na iloa ai o le Malo o Iapani na oʻo atu i Uosigitone i le ogatotonu o Novema e taumafai e faʻamaonia le maliliega i le mataupu a Nakaima, o lona uiga aʻo leʻi saofai tonu Nakaima i le laulau a Tokyo e tuʻuina atu, ae na tuʻuina atu i ai se faʻamatalaga avanoa. teena.7 I se isi faaupuga, o le mea na fesili ai Nakaima, ma e foliga mai o loʻo mafaufau i ai le Palemia o Abe, o se mea ua uma ona faʻamutaina e Uosigitone.
I lena tulaga, o le faatinoga lautele na auai ai Abe ma Nakaima e le o se feutagaiga ae o se tala faatino, e foliga mai e tusa ai ma se tusitusiga na tusia e le Failautusi Sili o le Kapeneta, Suga Yoshihide, mo le latou faatinoga,8 ma i tu ma aga o le talafaasolopito o Okinawan talu ai nei na fuafuaina i taimi taua e ala i fefaʻatauaʻiga faalilolilo, pepelo, ma togafiti a le malo o le atunuʻu. A o taulaʻi atu le mafaufau i faʻaaliga i luga o le tulaga o Tokyo, o fefaʻatauaiga moni na faia mamao mai le suʻesuʻeina lautele. E foliga mai foi na siaki atu Nakaima i le falemai i Tokyo mo faiga faaupufai e pei foi o mafuaaga tau le soifua maloloina, ma manao e tapunia o ia lava ma le Palemia ma le Failautusi Sili o le Kapeneta ina ia mafai ai ona faia se maliliega faamalieina, i le faalilolilo, saoloto mai le matafaioi o le e tatau ona tali i le manatu o Okinawan.
Ae mo le vaega o auaunaga a le Makiminato, sa fa'atulaga e toe fa'afo'i se vaega i le 2013 ma le 2014 (tasi ma le lua heta vaega) ma ona vaega tetele (129 ma le 142 hectares) e toe fa'afo'i i le "2025 pe mulimuli ane" ma le "2024 pe mulimuli ane. ” Mo le fa'avae atoa e toe fa'afo'i "i le fitu tausaga" e na'o le fa'auigaina o le fa'atupuina o le aso ua uma ona fuafuaina e tusa ma le tasi le tausaga. Aisea na tatau ai ona filifili Nakaima e faia se faʻamatalaga faʻapitoa i lenei mea, nai lo, mo se faʻataʻitaʻiga, Naha Port (56 hectares), o lona toe foʻi mai, muamua folafolaina i le 1974, talu ai nei na toe tuʻuina atu i le "2028 poʻo mulimuli ane" e leʻi manino, ae masalo na fa'ailoa mai e 'au a Amerika le sauni e tu'u le tasi ae le o le isi. Po o le a lava le tulaga, pe Futenma poʻo Makiminato, o nofoaga uma "toe foi mai" sa faʻalagolago i le saunia o fale fou, suitulaga. Na latou "siitia ma faʻaleleia" nai lo le naʻo le "toe foʻi."
I luga o le Osprey, o le "All Okinawa" manaoga o Ianuari Kempakusho na manino: o le Osprey o se taufaamataʻu ma se faʻalavelave, e le tatau lava ona faʻatagaina i totonu o Okinawa i le taimi muamua, ma e tatau ona aveʻesea atoa. Ae o le mea na tuʻuina atu e Nakaima o se talosaga mo le "faʻamama avega" o se faʻamatalaga o le sauni e lafoai le tulaga aloaʻia a le itumalo ma faʻamalieina le 12 o mea tonu na maua e tagata Okinawane sili ona mamafa. E le gata o le a le mafai ona tuumamaina le avega, ae ua tulai mai o le a siitia, ona o mea uma o le a siitia atu o nisi o aoaoga, ma talu ai o le Self Defense Forces a Iapani ua faamoemoe e amata faatau ma faʻaaogaina i se taimi lata mai.
O le manaʻoga mo le toe iloiloga o le SOFA, e sili ona malamalama o le faʻamatalaga o avanoa faʻapitoa e fiafia i ai le au a le US, ua leva ona totonugalemu i le tetee a Okinawan. Nakaima lava ia na faʻafesoʻotaʻi o ia lava ma le manaʻoga, e masani ona faʻapipiʻi le igoa "faʻavae" (komponteki) i lana valaau mo le toe iloiloga. Ae ui i lea, i luma o le Okinawa Policy Council, na ia tapeina lena upu. E pei foi o isi ana talosaga, o se mea foi lea ua leva ona teena e le US, ma tausisi i ona avanoa, ma e tusa lava pe taofia Nakaima i lona falemai i Tokyo, na toe faamanino mai e le pulega a Amerika latou te le taliaina se toe iloiloga. O le feʻau lava lea e tasi na tuʻuina mai e le Pentagon ma le Matagaluega a le Setete.9 E pei ona taʻua e le Matagaluega a le Setete Marie Harf, o le Iunaite Setete "e leʻi malie ma o le a le mafaufau" e tatalaina le SOFA i le toe faʻatalanoaina.10 O le taimi lava na manino ai, o mea uma na iloiloina e pei o le 2013 o se talanoaga i luga o se maliega faaopoopo e mafai, o le ituaiga na malilie i ai ma Korea i Saute i le 2001, lea e mafai ai e pulega o Okinawan ona tuʻuina atu i ai se avanoa faʻavae mo le asiasia o le siosiomaga. E oo lava i lena mea e foliga mai e le afaina ai le US, pule faitalia po o le faamaluluina o lona musu e totogi mo le faaleagaina o le siosiomaga e mafua mai i le tele o tausaga o fanua ua noatia i le faaaogaina e le militeri. 11
O lo'o fa'atalanoaina atili i lalo le mataupu o lo'o talosagaina fesoasoani tau tupe. O le talosaga mo se "auala" na iloga ona o lona fatuina o le faaupuga uiga ese tekido (malamalama: “laina uamea”) nai lo le faaupuga masani tetsudo, ma mo le leai o se faʻamatalaga i soʻo se suʻesuʻega a le itumalo poʻo faiga faʻavae poʻo le mea e ono tamoe ai soʻo se nofoaafi. I lana feiloaiga ma le Palemia i le vaiaso mulimuli ane, e ui i lea, na taʻua e Nakaima lenei mea o se galuega "North-South", masalo e fesoʻotaʻi ai Nago i le laumua, o Naha. 12 O sea faiga na tulai mai i lea taimi ma lea taimi i aso ua mavae, e masani lava pe a oo mai se faiga palota taua i le Aai o Nago, e mou atu mai le lau pe a uma le palota.
O le “Special Comprehensive Tourism Facilities Zone” e mafai ona malamalama o se faasinomaga laititi i le poloketi mo se kasino. O se vaega malosi i totonu o le National Diet ua faamoemoe e tuuina atu se pili i totonu o le sauniga a sau o le 2014 ina ia mafai ai ona faia se kasino Iapani ma talu ai o le Palemia Abe ma le Sui Palemia Aso o "faufautua sinia" i le vaega, na sailia e Nakaima. la latou lagolago ina ia filifilia Okinawa e fai ma, po'o se, nofoaga e sili ona fiafia i ai i le taimi lava e mafai ai ona aveese le fa'atonuga i taaloga faitupe.
O le seti o manaʻoga na tuʻuina atu e Nakaima e le tele pe faʻatinoina, ma na folafola mai e ala i le "faʻaitiitia o avega." I le tuʻuina atu o sea mataupu i le malo o Abe "e fai ma sui o le itumalo 1.4 miliona tagata," e aunoa ma le faʻatalanoaina poʻo le sailia o se manatu o sui faʻalapotopotoga a Okinawa, o Nakaima na faʻatatau i le pule a le malo nai lo le tulaga o se tagata filifilia ma le nafa. O lenei mea e ono avea ma faʻafitauli mo le faatemokalasi a Iapani na foliga mai na taia ai ni nai tagata matau i fafo atu o Okinawa lava ia.
Tokyo 25 Tesema, Naha 27 Tesema
I le silia ma le vaiaso mulimuli ane, i le aso 25 o Tesema (Aso Kerisimasi), na toe feiloaʻi ai Nakaima, o loʻo iai pea i Tokyo, ma le Palemia o Abe lea na tuʻuina atu ia te ia le tali a le malo. Na folafola e Abe le faatuina o vaega galulue i totonu o le Matagaluega o le Puipuiga e vaavaai i le ono toe faafoi mai o Futenma ma Makiminato, e faaliliu ai nisi o aoaoga vaalele a Osprey i le atunuu tele o Iapani, ma tatala feutagaiga ma le US i se maliega e mafai ai e malo i le lotoifale. i Okinawa e ulufale i nofoaga autu a le US e suʻesuʻe tulaga tau le siosiomaga. I tulaga tau tupe, na ia malie e tuʻuina atu le 346 piliona yen mo le tausaga faʻaletupe 2014 (e sili atu nai lo le 340.8 piliona na sailia e Nakaima), ma faʻaauau le "faʻapitoa" fuafuaga mo le faʻatupeina o Okinawa (sili atu i le 300 piliona yen, pe tusa ma le 2.9 piliona, i le tasi). tausaga) e oʻo atu i le 2021.13
Na maua e Nakaima nei ofo “ofoofogia ma matagofie.” O fuafuaga tau tupe na foliga mai ia te ia o le faamautinoaina "o paketi sili ona lelei i le talafaasolopito." O le tuua o le vaaiga i le agaga maualuga, na ia alaga atu i le au tusitala ina ia "manuia se tafaoga" ma talanoa e uiga i le tulimatai atu i le Tausaga Fou. O le gasegase na aafia ai o ia ina ua taunuu i Tokyo i le silia ma le vaiaso na muamua atu na foliga mai ua leai.
Lua aso mulimuli ane, i Naha, na ia faia ai le faʻaaliga faʻamoemoeina ia Henoko. O le a ia talia le talosaga e amatalia le tanu o le sami ina ia mafai ai ona amata galuega i le fausiaina o nofoaga fou mo le Marine Corps. I le va o lona tulaga muamua i le 2012, ina ua ia lisiina 175 faafitauli tetele na mafua ai ona ia manatu o le a "le mafai, e ala i le puipuiga o le siosiomaga o loʻo faʻamatalaina i le EI [suʻesuʻega o le siosiomaga] e faʻamautinoa atoatoa le faʻasaoina o le ola o tagata ma le natura. siosiomaga,” ma le tulaga ua ia talia nei e faapea “I le taimi nei o loo faia e le malo faiga uma e mafai ona ia puipuia ai le siosiomaga. O lea ua ou faʻamasinoina o le talosaga e ausia tulaga faʻataʻatia i lalo o le Tulafono o le Toe Faʻaleleia o le Suavai a le Malo,” o loʻo taoto ai se va tele, e le mafaamatalaina.14
E pei ona ta‘ua i luga, o mataupu e foliga mai na soalaupuleina i le va o le Palemia ma le Kovana, sa i lalo o feutagaiga faalilolilo i le va o le malo o Iapani ma le Iunaite Setete talu mai le ogatotonu o Novema, ma e toetoe lava a mautinoa le logoina o le Kovana, ma le faamoemoe o ia talanoaga, e matua ese lava. i feʻau faʻatulagaina ma le faʻaeteete e afua mai i le fale mataaga a le malo o Abe i Tokyo, e le mafai ona "i totonu o le lima tausaga" le toe foʻi mai o Futenma, leai se toe iloiloga o le SOFA, ma, e mamao ese mai le faʻaitiitia, o le faʻaogaina o le Osprey e tatau ona matua tele. fa'alautele, ma fa'alautele atu i le atunu'u tele o Iapani fa'apea Okinawa ma e le Iapani lava ia Puipuiga Fa'apitoa fa'apea le Marine Corps.15 I itu taua, o le fale mataaga a Abe na faʻaalia se faʻaaliga na matua faʻafeagai ma mea moni.
E le gata i lea, toetoe lava a leai se tasi na talitonu i le tetee a Nakaima e faapea e leai se sootaga i le va o ana feutagaiga ma le malo o le atunuu i mataupu faavae ma atinae ma ana iloiloga i le mataupu o le tanu pe talitonu e mafai ona na o se mea na tupu e tatau ona oo mai le taunuuga o le tasi. lua aso a o lei faalauiloaina lana faaiuga i le isi. Na latou vaʻaia mea na tutupu i le aso 25 ma le 27 Tesema o se fefaʻatauaʻiga atoatoa lea na manumalo ai Tokyo i lana faʻasalalauga faʻavae polokalame mo le tau o ni nai folafolaga gaogao faʻatasi ai ma sina faʻaopoopoga o tupe faʻameaalofa poloka i le itumalo.
O le "tala" na toe faamatalaina e le aufaasālalau a le atunuu na mulimulitaʻia le mau na saunia e le Failautusi Sili o le Kapeneta o Suga, na o le lipotia o se maliega na faia ma o se faafitauli ua leva ona le mafai ona foia "na foia," ae i Okinawa na vave ma lautele vaaia e pei o. tasi le isi mea na tupu i le tala faifaipea o pepelo aloaia, taufaasese, ma le faailoga tagata faasaga ia Okinawa i le itu a le malo o le atunuu. Mo i latou, o folafolaga le manino ma le le faʻamalosia a Abe e "faia le mea sili" mo le faʻaitiitia o avega mamafa, faʻatasi ai ma lana tautinoga manino e tuʻuina atu fesoasoani tau tupe i le atinaʻeina o Okinawan, na faʻamalosia ai ni nai tagata. O le toatele na fesiligia ma le masalosalo pe aisea na tuuina atu ai e Nakaima le tele o mea ae na maua se tupe itiiti, ma valaau mo suesuega nai lo le fiafia.
O foliga vaaia o Nakaima o le ofo fiafia ma le faʻafetai i le malo o le atunuʻu, e pei o Okinawa o loʻo faʻaalia le agalelei uiga ese, e le faʻamaoni e fai atu sina mea itiiti. E foliga mai foi e momoli atu ai i le atunuu atoa le manatu e faapea mo Okinawa tinoitupe e taua i luga atu o soo se mataupu faavae tetee. Ae e ui lava i le salalau lautele o le agalelei o le atunuu ma le faigata o feutagaiga a Okinawan, tuuese mea "faapitoa" (talanoaina i lalo), o le foai a Okinawa na siitia mo le FY 2014 e tusa ma le 15.3 pasene i luga o le FY 2013, ina ua uma ona tipiina e tusa ma le 10 pasene le sili atu. o le sefulufa tausaga mai le 1999, ae o le vaega o totoe o Iapani na vaaia le siitia o le sili atu i le 10 pasene.16
O fuainumera na faʻapipiʻiina e ala i le aofia ai o mea faʻapitoa e lua: 30 piliona yen agai i le fausiaina o se auala lona lua mo Naha Malae Vaalele ma 19.8 piliona mo le faʻalauteleina o le Okinawa Institute of Science and Technology (OIST, faʻavae 2001). Na fa'afeiloa'ia e le au fai pisinisi a Nakaima le fa'amoemoe o galuega tanu tetele e na'o le tasi le kilomita i fafo mai le Aai o Naha (o le 2,700 mita ala i luga o le 160 hectare nofoaga) fa'aauau pea mo le tusa ma le 7 tausaga, e tusa ma le 198 piliona le aofa'i, ma tu'ufa'atasia ma le sili atu o le tanu. galuega o lo'o fa'amoemoeina ile nofoaga o Henoko. Ae o le malaevaalele o le atunuu, ae le o le itumalo. Ua i ai nei i le 2010 Naha Malae Vaalele na tulaga 5th pito sili ona pisi i le atunuu (ina ua mavae Haneda, Narita, New Chitose, ma Fukuoka) ma ua leva ona iloa o lona ala vaalele e tasi o le a avea ma se faʻalavelave matuia. O le fausiaina o le auala lona lua sa tatau ona amata i le 2014, i lalo o le Matagaluega o Eleele, Atinae Eseese, ma Felauaiga, na fuafua mamao a o lei faia fonotaga a Nakaima-Abe Tesema 2013.17 Na taumafai lava Nakaima e aveese le tupe lona lua mai le fesoasoani a le itumalo, ae na teena e Abe, ma tumau ai o se mea taua e aveese ai le talosaga a Okinawa i lana lisi autu.18
E le gata i lea, o Naha Malae Vaalele ose nofoaga faʻatasi a le malo ma le militeri ma o le tele o le manaʻoga mo le faʻalauteleina e afua mai i le faʻateleina o le faʻaaogaina e le Air Self-Defense Force F 15s. O le tautinoga a le malo o Abe e faʻalauteleina galuega a le militeri i Okinawa o se vaega o le feteʻenaʻiga ma Saina o lona uiga o Naha Malae Vaalele e tatau ona faʻalauteleina, e tusa lava po o le a le "Asia hub" fuafuaga a le malaevaalele.19 Na tetee vaega o tagata lautele ma le siosiomaga i le finau a le malo o Abe i le fesootai o galuega tau le va o tagata ma le militeri, na latou manatu e faapea o le auala fou e ono foliga mai e faapitoa mo le SDF, ma fautuaina e mafai ona ausia le manaoga mo faamoemoega o Asia i le na o le tipiina. i luga o le faaaogaina faamiliteli.20
A'o le OIST, o se fa'alapotopotoga fo'i a le atunu'u ma i le fa'agasologa masani a le pulega fa'apitoa o ana fa'atupega semanu e fa'atatau sa'o e ala i matagaluega o a'oa'oga, saienisi ma tekonolosi. O le faatuina i le 2001, e tusa lava po o le a le tulaga o le itumalo i mataupu faavae o le setete o le a faaauau pea ona faatupeina, ma o le fautuaga e faapea o ia tupe e fai fuafua i se auala e faaseseina.
Poo le a lava le tulaga, e leai ma se tasi o folafolaga a Abe ia Tesema na i ai se malosi, tusa lava pe le mafai ona tulai mai o lona faaauauina i le malo seia oo i le faaiuga o le iva tausaga na ia faia ai tautinoga tau tupe.
Kovana vs. Okinawa?
O le eseesega i le va o misiona a Okinawan i Tokyo ia Ianuari ma Tesema o le 2013 na matua iloga lava. O fea le sui e le'i tupu muamua Kempakusho O le tuuina atu o Ianuari sa le amanaiaina i le atunuu faaupufai ma le aufaasālalau lalolagi, ma sa sauaina ona sui i magaala o Tokyo ia Ianuari, 11 masina mulimuli ane sa faalauiloa faalauaitele le Kovana, i le atunuu ma faavaomalo, ona o le teena o le tulaga faa-temokalasi ua faamalamalamaina aloaia e le itumalo.
O nisi, aemaise lava i Tokyo, atonu e finau faapea o le suiga o le tulaga o le Kovana ia Henoko ua na ona atagia mai ai se suiga moni a le sosaiete Okinawan ae o le vaaiga taatele i Okinawa lava ia o le afiafi o lona litaea na ia faaaogaina ai le pule a lona ofisa e tuuina atu ai. o se vaaiga e toetoe lava a teena e tagata uma i Okinawa.
E matua'i itiiti lava e fa'ailoa mai ai le fa'amaluluina tele o le 'au-Okinawa uma' fa'afeagai i fuafuaga a Tokyo mo le fausiaina o nofoaga fou. Ia Aperila, o se suʻesuʻega a le itumalo atoa na faʻaalia ai manatu o loʻo tamoe i le 74.7 pasene faasaga i le poloketi Henoko, naʻo le 15 pasene e lagolagoina, ma le fuainumera mo Nago City, le nofoaga o le nofoaga o Henoko, toetoe lava tutusa: 77.3 pasene faasaga i le 18.8 lagolagoina.21 I le faaiuga o le tausaga, o le isi suʻesuʻega, e pei o le tauvaga a le atunuʻu e suia le manatu o Okinawan na oʻo i se tumutumu, na maua ai o le 64 pasene o tagata Okinawans na talitonu e le tatau ona tuʻuina atu e Nakaima le talosaga mo le tanu; na o le 22 pasene na lagolagoina lona faia o lea mea.22 Ina ua maeʻa le faʻaaliga o lana faʻaiuga, o le 61 pasene e leʻi lagolagoina ma 72 pasene na talitonu na ia faʻalataina ana tautoga i tagata Okinawan.23
O ia fuainumera o loʻo fautua mai ai le faʻasolosolo malie ma le laʻititi i lalo o le mamafa o Tokyo, o se faʻagasologa na faʻaputuina sina malosi i le faaiuga o le tausaga na faʻaumatia ai e le LDP "Okinawa uma" e ala i le fesuiaʻiina o lona tulaga ma tuʻuina atu i le amio pulea. E manino foi, e ui i lea, o le fale mataaga Tokyo na faʻaosoosoina ni nai tagata. O le toatele na tumau pea ona tetee i fuafuaga a Tokyo, tetee i le talosaga a le Kovana, ma tetee i soo se nofoaga fou o loo fausia i Okinawa. O le toatele na vaai i lona tulaga e faalumaina ma faalumaina, pe o se toe faia foi o le faalumaina na mafatia ai Okinawa i lalo o le “tagata ofisa o faasalaga” na auina atu e vaavaaia le tuufaatasia o atumotu i le setete o le malo i le 1879.
e avea o se Ryukyu shimpo na tuuina atu e le faatonu ia Tesema 28,
"O le faaiuga a Nakaima e le amanaiaina le tetee a tagata Okinawan i le toe siitia o Henoko ua matua afaina ai lo latou mamalu.
O lana faaiuga e soloia lelei le talosaga i Okinawa o tulaga taua lautele e pei o le saolotoga, faatemokalasi ma le faʻaaloalo mo aia tatau a tagata soifua e faʻalumaina ai le pu a le Iunaite Setete ma Iapani. E ala i aia tatau sa tatau ona ia faʻailoaina tulaga faʻalua a le US ma le malo o Iapani, ma valaau mo le faatemokalasi e faʻaaoga foi i Okinawa ....
O fa'aupuga a Nakaima na fa'amaonia ai e le malo o Amerika ma Iapani le fa'aliliuina o Okinawa i se 'olo a le militeri. O se faiga o le sacrilege e le gata i tagata Okinawans o loʻo ola nei, ae faʻapea foʻi ia i latou na maliliu i le taua, ma i tupulaga o le a oʻo mai. Ose solitulafono o tala faasolopito.… E tatau ona faamavae.”24
E oo lava i faʻalapotopotoga faʻasao ma tagata taʻitoʻatasi le ita i le faʻasologa o mea na tutupu e amata i le tuʻuina atu o le mataupu Okinawan o le LDP i le faaiuga o Novema na salalau lautele. O le peresitene o le LDP's Okinawa chapter, Onaga Masatoshi, na faamavae i le tetee i le tuuina atu o lana faalapotopotoga. O se faufautua o le faalapotopotoga ma sa avea muamua ma peresitene o le Prefectural Assembly, Nakazato Toshinobu, na faamavae foi, ma faitioina le malo mo le faamalosia o le "liliua" i sui o le National Diet, ma fai mai "tuu atu ia Yamato (atunuu Iapani) i lenei mataupu o le a avea ai Okinawa ma se tasi e faavavau. motu o faavae.”25 Onaga Takeshi, pulenuu o Naha, taʻitaʻi o le aumalaga a Ianuari "Okinawa" i Tokyo ma o se tagata fai pisinisi autu i totonu o Okinawan conservative circles, na lapatai mai e uiga i le faʻaputuina o ana punaoa uma e le setete o Iapani e nutimomoia ai le lotogatasi o Okinawa ae na faʻamalosia e 70 i le tasi. pasene o Okinawans na tumau mausali i tua atu o latou tulaga ia Ianuari.26 Mo ia, o le uunaiga a le malo o le atunuu na oo atu i le "faafefe i le faasinomaga Okinawan."27 Na talia e le Fono a le Aai o Naha se iugafono autasi e faasaga i le malo mo le "le amanaiaina, sauaina, vaeluaina, faamalosia, faamalosia" Okinawa. “E leai se faatemokalasi i Okinawa,” na ia finau mai ai, ma e tatau ona apili Okinawa i le Komiti o Aia Tatau a Tagata a Malo Aufaatasi e faasaga i le faailoga tagata e le mafai ona onosaia na aafia ai.28 O le mataupu a Okinawan o New Komeito, o lana lagolago faʻapolokiki mo sui tauva LDP i palota ua leva ona taua, na musu e mulimuli i le taʻitaʻiga a le LDP, ma valaau atu i le Kovana e "tumau i se tulaga e mitamita ai i luma o le talafaasolopito" i le fai mai "Leai" i le malo o le atunuu.29 Na faaalia e le Taitaifono Kinjo Tsutomu lena mea
"E tusa ma le 80 pasene o Okinawans e manaʻomia le siitia atu o Futenma mai le itumalo. O se malamalamaaga autu i le mafuaaga e tatau ai ona i fafo atu o Okinawa, ma pe aisea e le mafai ai ona avea ma Henoko, ua foliga mai. E le o se mea sese o ia tagata Okinawan na avea Futenma ma se faʻalavelave, ae ona o le faʻatamala faʻapolokiki.30
E ui lava o le faʻaaliga a Nakaima i le aso 27 o Tesema na i ai se aafiaga faʻateʻia, o faʻamaoniga o loʻo maua e taʻu mai ai atonu na vavaeeseina ma vaeluaina lana lava lagolago lagolago e tusa ma le vaeluaina pe faʻavaivaia ai le anti-base movement. O se tasi o faʻaaliga o lenei mea o le faʻasalalauina o se suʻesuʻega o tali i le faaiuga a le Kovana i le vaega a le 41 o faʻauluuluga o taulaga, taulaga, ma nuʻu na auai i le faʻaaliga o Ianuari "Okinawa uma". E toʻasefulu lua na sauni e vaʻai i ana taumafaiga i se tulaga lelei o le tatalaina o se auala e ausia ai le toe foʻi mai o Futenma "i totonu o le lima tausaga," ae o le toʻatele na faʻaalia masalosaloga ogaoga ma faanoanoaga, na talitonu o ia o loʻo nofo aitalafu i le itumalo se faʻamatalaga ma masalosalo e mafai e le malo o le atunuʻu. ia faatuatuaina e faataunuuina ana folafolaga. I le lofituina, sa latou pipiimau i le agaga o le Kempakusho. E ui lava i nisi o manatu, i se isi faaupuga, ona o le tuufaatasiga faifaipea o le mamafa ma le taufaaleaga - o laau ma karoti - na afaina ai ma e ui lava i le natura masani e mulimuli i le taitaiga a le Kovana, o le toatele o le au tetee na foliga mai o loʻo tumau mausali, e oʻo lava i le tulaga faʻapitoa. "Elite," vaega faasao o le sosaiete Okinawan.31
Tokyo vs. Nago
I le aluga o le tausaga mai ia Ianuari 2013, e ui i lea, na faʻamautinoa atu e le malo o Abe i le Iunaite Setete o le a fausia le Fale e sui ai Futenma e tusa ai ma le fuafuaga i Henoko. E oo atu i le faaiuga o le tausaga o ana taumafaiga e aumaia Okinawa i le mulivae na fua mai i le faaiuga a le Kovana ia Tesema 27, ae o lena suiga na faailogaina ai se taimi i se tauiviga faifai pea, ae le o lana faaiuga. O lo'o taoto atu i luma se lu'i fa'aletulafono (e aofia ai se fa'ai'uga o le leai o se fa'atuatuaga i le Kovana po'o se lafo e toe fa'afo'i), lu'i a le fa'amasinoga i le fa'atulafonoina o taualumaga na fa'aaogaina e Tokyo, ma fa'alavelave fa'apolokiki ma agafesootai e le masalomia. I le maeʻa ai o le "manumalo" o ana togafiti ia Novema ma Tesema, na tatau ai i le malo o le atunuʻu ona taulaʻi atu i le toʻafilemu lautele, ma taulaʻi atu i le toe maua o le lagolago a New Komeito. Ma o le taimi lava na feagai ai ma le faʻafitauli o le Aai o Nago.
I le palota lata mai, i le aso 19 Ianuari 2014, mo le pulenuu o Nago City, o loʻo nofoia Inamine Susumu, na filifilia i le 2010 i luga o se tulaga faʻapitoa e tetee i le faavae ma tausia se tulaga mautu o le "leai se faavae e fausia i luga o le sami poʻo le fanua i le Aai o Nago," faʻasaga ia Suematsu Bunshin, o se paaga vavalalata a le Kovana Nakaima o loʻo avea nei ma sui o le tulaga faʻavae faʻavae faʻapitoa mo-Henoko. Le mea na iai moni lava Inamine musu so'o se fesoasoani a le malo e feso'ota'i fa'avae, fai mai Suematsu e le mafai ona atina'e le A'ai e aunoa ma ia. Sa matua manaomia e Abe ma lana faigamalo se manumalo a Suematsu.
Se'i vagana ai le faamalama puupuu a le malo o le DPJ i lalo o Hatoyama Yukio i le 2009-2010, o le malo ina ua mavae le malo o Tokyo talu mai le 1997 na pipiimau i le manatu e tatau ona sui Futenma e le toe foi mai, o le sui e tatau ona i Okinawa ae le o se isi nofoaga i Iapani, ma i totonu o Okinawa e mafai ona na o Henoko. Mo Abe ma ana paaga, Inamine ma Nago City o se ituaiga o masalosaloga mulimuli, lea e matua tatau lava ona faatoilaloina. O le mea moni na teena e le Aai o Nago le fesoasoani a Tokyo ona o le faatosinaina o se mafaufau faalagolago lea e faalavelave moni ai le atinaʻe ma e foliga mai o loʻo i ai se manuia i le faʻatulagaina o se isi auala, na faia e le tagata lava ia poʻo le autochthonous auala, na atili ai ona faanatinati i mata Tokyo e pulea ai. e toe faatuina.32
E leai se taulaga poʻo se taulaga i Iapani faʻaonaponei na feagai ma se mea e pei o le mamafa na feagai ma le Aai o Nago, pe faʻataunuʻuina se teteʻe lelei mo se taimi umi. O tagatanuu o Nago na tauaveina le mamafa o le galuega faavae talu mai le taimi muamua na faalauiloa ai i le 1996, na teena e le pelepesite i le 1997 ae na o le pulenuu na toe liliu le taunuuga ma fautuaina le poloketi e agai i luma. Talu mai lena taimi, ua latou teena ma le naunautai e ala i le 11 Palemia, 3 Kovana, ma 4 Nago City pulenuu.
Mo lana tauvaga palota i le 2014, Inamine ma lona Nago City (tagata: 61,000) sitiseni lagolago e feagai ma le malosi atoatoa ma punaoa a le setete o Iapani (ma lona lagolago Amerika). E le mafai ona maualuga atu siteki, sili atu ona le tutusa le au tauva, o le taunuuga e sili atu ona le mautinoa.
tusitala
Gavan McCormack ose polofesa fa'amalo o le Iunivesite Aoao a Ausetalia ma le faamaopoopo o le Asia-Pacific Journal. O ia o le tusitala faʻatasi ma Satoko Oka Norimatsu o Atumotu Resistant: Okinawa Fa'asagatau Iapani ma le Iunaite Setete (Rowman ma Littlefield, 2012, Horitsu bunkasha, 2013)) ma le tusitala faʻatasi ma John Dower o le faatoa lomia. Tenkanki no Nihon e – Pax Americana i Pax Asia ka (NHK Bukusu, 2014).
Fautuaina upusii:Gavan McCormack, “Supa Oona Mo Okinawans – Le Kovana Fa'alata Fa'ai'u Tausaga,” Le Asia-Pacific Journal, Volume 12, Lomiga 1, Nu. 2, Ianuari 6, 2014.
Faamatalaga
1 “'Okinawa wa seijiteki shichikusa' Ota moto chiji ni kiku," Okinawa taimusu, 9 Mati 2013.
2 "Agaon Okinawa: Iapani-Okinawa-US sootaga i se Taimi o le vevesi,” The Asia-Pacific Journal – Japan Focus, 25 Novema 2013, ma le “'Toe Okinawa' – Okinawa Special Series – A Postscript,” The Asia-Pacific Journal – Japan Focus, 1 Tesema 2013.
3 E na o le pau lava le faamaumauga e mafai ona maua faalauaitele o lenei fonotaga e foliga mai o mea nei, e ui ina matua puupuu lava: Okinawa seisaku kyogikai, “Giji gaiyo,” 17 Tesema 2013. O le mea lea, o faʻamatalaga o loʻo mulimuli mai, o loʻo tuʻufaʻatasia mai punaoa a le aufaasālalau a Okinawan ma le atunuʻu.
4 Sii mai i le “'Kyo 'shonin hyomei' kengai koyaku hoki suru no ka,” Okinawa taimusu, 27 Tesema 2013.
5 “Fuafuaga Tuufaatasi mo Fale ma Eria i Okinawa,” Aperila 2013.
6 “Futenma teishi yokyu, kuchisaki no karayakusoku wa tsujnai,” faatonu, Ryukyu shimpo, 21 Tesema 2013.
7 Heianna Sumio, “Bei Futenma 5 nen teishi kobamu, 11 gatsu kyokucho kyu kaigi,” Okinawa taimusu, 1 Ianuari 2014.
8 Matsumoto Takeshi, “Henoko umetate shonin 'bundan' katan no omoi sekinin,” Tokubetsu hyoron, Ryukyu shimpo, 27 Tesema 2013.
9 Fai mai se failauga a le Pentagon, "Matou te le malilie i soʻo se toe iloiloga [o le SOFA] ma e leai se manatu e amata feutagaiga e uiga i ai i se taimi mulimuli ane," o loʻo taʻua i le "Futenma teishi no yokyu, kuchisaki no kara yakusoku wa tsujinai," Ryukyu shimpo, 21 Tesema 2013.
10 Kyodo, "Ua mafaufau Iapani e talanoa ma le US i le toe siitia muamua o le malae vaalele a Futenma," Iapani Times, 21 Tesema 2013.
11 Vaai Sakurai Kunitoshi, “Toe faʻaleleia o le siosiomaga o nofoaga muamua a le militeri a Amerika i Okinawa,” The Asia-Pacific Journal – Japan Focus, 25 Novema 2013.
12 Shusho kantei, “Nakaima Okinawa ken chiji to no mendan,” 25 Tesema 2013.
13 Mo auiliiliga: Shusho kantei, “Nakaima Okinawa ken chiji to no mendan,” 25 Tesema 2013.
14 Mo le muamua, Gavan McCormack ma Satoko Oka Norimatsu, Atumotu Resistant: Okinawa Fa'asagatau Iapani ma le Iunaite Setetes, 2012, itulau. 163, ma mo le vaega mulimuli, “Chiji, Henoko umetate shonin, jinin ni genkyu sezu,” Ryukyu shimpo, 28 Tesema 2013.
15 Heianna, op. cit.
16 “'Kogu' o lo'o i ai sosaku ma le kichi kyoyo no seitoka yameyo," Ryukyu shimpo, 25 Tesema 2013.
17 Ibid. ma Wikipedia mo fa'amatalaga fa'avasega.
18 “'Naha kuko umetate' kenen mo haramitsutsu aru," Okinawa taimusu, faatonu, 21 Setema 2013.
19 “Naha kuko F15, kassoro zosetsu de hiko 5000 kai zo,” Okinawa taimusu, 21 Setema 2013.
20 Ibid.
21 “'Futenma' seron chosa” min-i o shimesu omoi suji da,” Okinawa taimusu, 13 Aperila 2013.
22 “Henoko 'fushonin' 64%, umetate hantai tsuyoku,” Okinawa taimusu, 17 Tesema 2013.
23 “Chiji shonin fushiji 61%, koyaku ihan 72%, Shimpo, OTV chosa,” Ryukyu shimpo, 30 Tesema 2013. I le fa'atusatusaga, o le to'atele (56%) o manatu o le atunu'u sa lagolagoina le fa'ai'uga a le Kovana. (“Chiji shonin to seron, 'mo, damasarenai' sokokatai Henoko No no min –i,” Ryukyu shimpo, 31 Tesema 2013
24 “Chiji umetate shonin, sokkoku jishoku shin o toe, min-i ni somuku rekishiteki oten,” faatonu, Ryukyu shimpo, 28 Tesema 2013. O lea ou te sii maia le faaliliuga a Mark Ealey na lafoina i luga o le saite o le nusipepa i le aso 1 o Ianuari 2014 i lalo o le Ulutala “Okinawa Kovana Nakaima e tatau ona faamavae ona o le faalataina o tagata Okinawan e ala i le faamaonia o le otaota Henoko.”
25 "'Henoko yonin' yukensha damasu jimin kenren toin mo hihan," Mainichi shimbun, 1 Tesema 2013.
26 “Futangen no tanpo, chiji amai, Onaga ken shichokaicho ga hihan,” Okinawa taimusu, 27 Tesema 2013.
27 “Henoko yonin, Naha shicho 'sabishii omoi',” Okinawa taimusu, 2 Tesema 2013.
28 “Naha shigikai ikensho, minshuteki seitosei i Okinawa ni,” Ryukyu shimpo, 3 Tesema 2013.
29 Komeito Okinawa-ken honbu, “Beigun Futenma hikojo isetsu mondai ni kansuru teigen,” 13 Tesema 2013.
30 “Okinawa o kataru: Kinjo Tsutomu san (62) Komeito honbu kanjicho,” Okinawa taimusu, 15 Tesema 2013
31 “Kakon, mujun, hyoka mo,” Ryukyu shimpo, 28 Tesema 2013. (O fuainumera e faavae i luga o laʻu faitauga o faʻamatalaga o manatu na tuʻuina atu e le au ofisa e 41).
32 Vaʻai, mo se faʻataʻitaʻiga, Urashima, op. cit.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo