Folasaga – O le Auauna ma le Tutoatasi
A o agai atu Iapani e taitaia le palota a le Maota o Sui ia Tesema 2012, na liliu atu ai le mafaufau o le aufaasālalau i Sisifo ma le aʻoga, e pei ona faia mai lea taimi i lea taimi, i le fesili pe o le atunuu ua paʻu, pe oʻo lava i se ituaiga o faʻalavelave. Ua atoa nei le lima tausaga talu ona faailoa e le Minisita mo Faiga Faavae o le Tamaoaiga i le National Diet e faapea "I tulaga tau tamaoaiga ua le toe avea Iapani o se atunuu-vasega muamua," o lona uiga o lona GDP ua paʻu i lalo ole 10 pasene o se vaega o le lalolagi mo le taimi muamua i le 24 tausaga.1 Ua faaauau pea ona pa'u talu mai lena taimi. I le avea ai o se vaega o le GDP o le lalolagi, o Iapani na 15 pasene i le 1990, pa'ū i lalo ifo o le 10 pasene i le 2008, ua faamoemoe e paʻu i le 6 pasene i le 2030 ma le 3.2 pasene i le 2060, ae o Saina e siisii pea, mai le 2 pasene i totonu. 1990 i le 25 pasene na valoia i le 2030 ma le 27.8 pasene i le 2060.2 O le suiga lena i totonu aiga mamafa, atonu e sili atu nai lo se isi lava mea (aitalafu a le atunuu, matua, faʻaitiitia le faitau aofaʻi) e faʻalavelave ai Iapani.
I faaupuga meta-talafaasolopito, sa faasaoina e Iapani se mamao mai Saina mo le sili atu ma le meleniuma, talu mai le "Taua a Baekgang" (po o Hakusukinoe) i le tausaga 663, ina ua tuʻufaʻatasia 'au a Tang-Silla (setete na pulea Saina. ma le penisula Korea) na faatoilaloina le au tuufaatasi a Baekje ma Yamato (setete tauva i le penisula Korea ma motu Iapani).3
Mo le 1,350 tausaga talu mai lena taimi, na faʻaleleia ma le faaeteete e Iapani lona mamao ma le tutoʻatasi mai le tuʻufaʻatasia i soʻo se faatulagaga o le lalolagi Sinic, fesuiaʻi i le va o le fefe i le osofaʻia, e pei ona faʻamataʻu ae leʻi tupu i le faaiuga o le 7.th seneturi ae na tupu ae na le manuia (i lalo o le Mongols) i le 12th seneturi, ma ua le manuia taumafaiga e suitulaga i le Sinic order ma le tasi i lalo o lana lava pule i le 16th ma le 20th seneturi (taʻitaʻia e Hideyoshi i le muamua ma le Imperial Iapani Army i le lona lua). E leai se fa'ata'ita'iga fa'asolopito mo se va fealoa'i o le va o malo o le tutusa ma le fa'aaloalo, ma o le feutanaiga i lea itu o le a sili atu ona faigata, mo itu uma e lua, o le a sili atu le maualuga o Saina. E leai se aoga e taʻu atu, o lenei faʻamatalaga faʻasolopito, faatasi ai ma ona aʻafiaga ogaoga mo le fausiaina o le faasinomaga Iapani, e le o talanoaina lautele i Iapani, lea o le taimi nei ma le faʻaauau pea o le siʻitia o Saina e foliga mai o se "faʻamataʻu."
Afai o le mafutaga a Saina e faʻafitauli, e faʻapea foʻi le va ma le Iunaite Setete, e ui lava e ese mai i auala masani. A o alu Iapani i le palota ia Tesema 2012, na malilie uma vaega tetele i le manaʻoga e faʻamaonia, faʻamalosia, pe faʻalolotoina le mafutaga, ae o se vaega toʻaitiiti, e ui lava o se faʻatupuina, na manatu e matua sese ma manaʻomia se toe teuteuga. I le mea na teena ai e Iapani mo le 1,350 tausaga le avea o se Saina "setete faʻatau," e talitonu le toʻatele e naʻo le silia ma le afa seneturi na talia tonu ai e Iapani lena matafaioi i le Iunaite Setete. I lenei manatu, o le nofo pologa Iapani o se US "setete faʻatau" o loʻo taoto i le fatu o faʻafitauli o Asia.
O le fa'aaliga manino lata mai o lenei manatu o lo'o maua i se tusi na lomia ia Aokuso 2012, ua fa'aulutalaina Le Upu Moni o Talafaasolopito [Iapani] Ina ua mavae le Taua. O le tusitala o Magosaki Ukeru o se tasi sa avea muamua ma ulu o le Intelligence and Analysis Bureau o le Iapani o le Matagaluega o le Va i Fafo, o ia foi sa avea ma amepasa i Uzbekistan ma Iran ma polofesa i le National Defense University.4 Ua vaaia e Magosaki le onosefulu fitu tausaga o le talafaasolopito o Iapani ina ua mavae le taua i tulaga o le tauvaga i le va o vaega i totonu o le setete e fiafia i le "tutoatasi"????? (o lona uiga o se faiga faʻavae tutoʻatasi mai fafo, aemaise lava le faʻaitiitia poʻo le faʻaumatiaina o nofoaga faʻafitafita a Amerika, ma vavalalata vavalalata ma tuaoi Asia) ma le "auauna"?????, i latou na na o le mulimuli i faatonuga a le US. O le vaega mulimuli, i lona manatu, ua faasolosolo ina mautu ma o le laina pologa na mulimulitaia e le malo ma lea malo ma taitai o le atunuu ma manatu.
E le itiiti ifo i le toavalu Palemia talu mai le 1945, na ia talitonu, na auai i le aoga "autonomous" ma na aveesea i luga o faatonuga pe i lalo o le uunaiga mai Washington, ae o i latou i le aoga a le Servility sa umi atu, sa ola manuia, ma tuua mamao. o le fa'ailoga tele i luga o le malo. O lana tusi na matua pa'i atu i se neura ona e oo atu i le amataga o Oketopa ua siitia ai le lisi sili ona faatau atu i le 200,000-plus.
O le tusi a Magosaki e faʻamaonia ma faʻamalosia mea na ou tusia i le 2007, i Client State – Iapani i le American Embrace.5 I lena taimi, o laʻu faaupuga "Setete Client," poʻo le gagana Iapani Zokkoku, o se fa'ate'ia o se 'ese'ese mai le fa'asalalauga fa'apapalagi ma tusitusiga fa'aa'oa'oga. O se fa'amaliega mata'utia, i le lima tausaga talu ai, i le mauaina o la'u su'esu'ega na fa'amaonia i se fa'atau sili ona lelei e se tagata sinia mai le fa'alapotopotoga fa'apitoa a Iapani. Mo a'u zokkoku po'o le setete o tagata o tausia e suitulaga e Magosaki le manatu e matua tutusa lava o le tsuiju rosen po'o le laina tautua.
O le vaevaega o setete o le lalolagi i vaega faʻasaienisi faʻapolokiki o setete tutoʻatasi (tupu, malo) ma mataupu (kolonial poʻo neo-colonial) setete e foliga mai e le amanaʻiaina le faʻateleina o le taua, i le va o vaega o "setete faʻatau." E le o fesiligia le pule aloa'ia a le tagata o tausia, ae e tu'ufa'atasia le tuto'atasi ma tiute fa'atemokalasi fa'atasi ai ma le fa'afitia o le tuto'atasi po'o le tu'uina atu ma le loto i ai, e fa'apea e fa'amatala na'o le fa'aupuga e pei o le "tuto'atasi fa'alagolago" po'o le "pulea fa'apitoa. ” Ua ou fautuaina se faauigaga e ese ai mai isi, ituaiga o pulega faakolone, faatoilaloina, pe pulea tuusaʻo, poʻo neo-colonial teritori e pei o.
"o se setete e fiafia i faʻamaufaʻailoga aloaʻia o le pule a Westphalian ma le tutoʻatasi, ma o le mea lea e le o se kolone poʻo se malo papeti, ae o loʻo faʻaogaina le manaʻoga e tuʻuina atu le faʻamuamua i 'isi' mea e fiafia i ai." 6
O le mea moni lavelave ae taua o le gauai atu e le faamalosia ae filifilia. Ua fiafia le setete o le kalani i le nofoia e lana “patron” vaega o lona teritori, ma fuafua i soo se tau e aloese ai mai le faia o se solitulafono. E gauai toto'a i le fa'aaogaina ma le tulituliloaina o faiga fa'avae e fa'amalieina ai lona tagata lagolago, ma e to'atasi e totogi so'o se tau e mana'omia ina ia mautinoa e le tu'ulafoa'iina e le patron. O le i ai o nisi o uiga o se mafutaga feudal i le uiga o le fesuiaiga o fealty mo le puipuiga, e mafai foi ona faamatalaina o le "neo-feudal." E pei ona taʻua e se tasi tagata atamai, “o le ‘auauna’ ua lē na o se auala e tatau ai, ae ua taliaina ma le fiafia. O le 'saolotoga tuusa'o' e le mafai ona fa'ailogaina mai le 'pologa tu'ufua'.”7
E ui lava e leai se faaupuga faʻasaienisi faʻaagafesootai ua malilie e faʻamatalaina, i le gagana masani o le mea lea e taʻua o le "poodle" syndrome - o le faaupuga Peretania ua faʻaaogaina lautele e faʻaoga i le malo o Tony Blair (PM, 1997-2007) i le Malo tupu. O le Palemia o Ausetalia o John Howard (PM, 1996-2007) sa i ai i se tulaga talitutusa e masani ona taʻua o se US "sui leoleo". I Iapani o nisi tagata faitio na taʻua le Palemia Koizumi (PM, 2001-2006) o se "toʻaitiiti” (maile fagafao) ma i totonu o le George W. Bush White House sa lauiloa o ia - a itiiti mai i nisi - o "Satini-Major Koizumi." Mo so'o se su'esu'ega o le tulaga o lo'o fa'aalia e le kalani, o nei mataupu e tolu e tatau ona va'aia lelei.
I se lisi faapena atonu e fautuaina e nisi le faaopoopo atu o Korea i Saute, Isaraelu, po o itumalo eseese o Latina Amerika po o Sasae Tutotonu. Ae ui i lea, mo Korea i Saute, talu mai lana suiga i le 1987 aemaise lava i le au peresitene o Kim Dae Jung (1998-2003) ma Roh Moo-Hyun (2003-08), na faʻaalia ai se tutoʻatasi tutoʻatasi-mafaufau ma le saunia e tauva i faiga faʻavae a Uosigitone. talavai, e le mafai ona mafaufauina i le vaega a Iapani. O le mataupu a Isaraelu e uiga ese ona i se tulaga i lena sootaga ua fesuiaʻi le clientiliism, faatasi ai ma Isaraelu faʻaaogaina le tele o aʻafiaga i luga o faiga faʻavae a Amerika e pei o le tua. Ae mo Amerika Latina ma Sasaʻe Tutotonu e faigata ona fai atu e sili atu nai lo o suiga faʻapolokiki talu ai nei ua suia ma faʻaauau pea ona suia itu uma e lua, ma tuʻu ai setete o tagata o tausia i se tulaga lautele o se ituaiga faʻaitiitia.
E ui lava na te le faʻatulagaina pe faʻavasegaina i latou, o Magosaki e faasino i ni faʻailoga iloga o le laina tutoʻatasi: tetee i le totogiina o tau a le US o loʻo nofoia malosiaga, manaʻoga mo le toe foʻi mai o nofoaga faʻa-militeli a Amerika poʻo lo latou faʻaititia tele, le taumafai e nonoa Iapani. faiga faʻavae mai fafo i Malo Aufaatasi ma le faʻaleagaina o mafuaʻaga, o le mumusu e auai i taua, mai Korea i le 1950 i Vietnam i le 1960s ma Afghanistan ma Iraq mulimuli ane, o le taumafaiga e faʻaitiitia le "lagolago a le malo" fesoasoani mo vaega a Amerika i Iapani, le valaau mo le tutusa o le tipiloma ma Saina ma le auai i le fausiaina o se nuu Asia po o Asia i Sasae. O tagata e lagolagoina le laina "pologa", i le isi itu, ua latou tausisi i le "sootaga" o le tulafono a le setete (faʻatasi ai ma le faʻamuamua i luga o le faʻavae), i luga o le US i Okinawa, ma i luga o le toe teuteuga poʻo le toe iloiloga o lona faʻavae. fa'aliliuga (ina ia fa'atagaina le "saogalemu tu'ufa'atasi" ma le "masani" malosiaga faamiliteli). E mafai e se tasi ona fa'aopoopo atu nei uiga fa'atatau i le Trans Pacific Partnership (TPP) polokalame ose fa'amatalaga fa'aonapo nei. O se mea mata'utia, e o'o atu i le 2012 ua fa'aititia le eseesega i luga o faiga fa'avae a Saina, puipuiga fa'atasi, ma suiga fa'avae. E valu vaega na tauva i le palota ia Tesema 2012 na taulaʻi atu i le “Iapani-Amerika soʻotaga,” e naʻo le sailia o le faatumauina, faʻamalosia, pe faʻalolotoina, ae naʻo le Communist Party ma le Social Democratic Party (ua itiiti nei), e leai se tasi. i ai so'o se fa'amoemoe o le pule, e fa'amavae pe toe fa'atalanoaina.8
O le fa'avaeina e Magosaki o le tala fa'asolopito a Iapani i le mae'a ai o le 1945 e tusa ai ma se tauvaga binary e fa'aoso ae atonu e mana'omia se fa'amalamalamaga. Muamua, e ui lava na te le taʻua patino le manatu, o lana auʻiliʻiliga e foliga mai o le Iapani o se tulaga tulaga ese, e aʻafia i le poto masani o le toilalo i taua, galuega, ma le faʻatulagaina o faʻavae faʻavae e lona manumalo i le va o le ono ma le fitu sefulu tausaga talu ai. . Ae o tulaga tutusa i le vaega a isi setete o Amerika, aemaise lava o le "Anglo-Saxon" setete o Peretania ma Ausetalia, e leai se tasi o ia, a itiiti mai i aso nei, o se fili US, ua fautua mai ai o le faatoilaloina ma le nofoia e le o se e mana'omia muamua aiaiga. O le tuto'atasi fa'alagolago e tatau ona fa'alogoina o se fa'alavelave i lana lava aia tatau.
Lona lua, o le faʻaaogaina o le servile-autonomous formula i le taimi o le maeʻa o le taua atoa e foliga mai e faanenefu ai ona faʻamalamalamaga ma suiga taua. O le "Tauunau" e mautinoa lava e eseese ona uiga ma sa ese le faʻaalia i le 1960, 1990, ma le 2010. A aunoa ma se faʻamatalaga manino, o loʻo i ai se elemene o le faʻalavelave i le auala e faʻaogaina ai igoa. Ua faia e Magosaki se tulaga sili ona malosi mo le vaʻaia o taʻitaʻi muamua e toafa - Shigemitsu Mamoru (Minisita mai fafo i le 1945), Ashida Hitoshi (Palemia i le 1948), Hatoyama Ichiro (Palemia i le 1954-5), ma Ishibashi Tanzan (Prime Minisita). i le 1955-1957) — faatasi ai ma nisi o o latou sui mulimuli ane, aemaise lava Tanaka Kakuei (Palemia i le 1972-74), ma Hatoyama Yukio (Prime i le 2009-10), o ni tagata tutoatasi. Ae ui i lea, o lona fa'aofiina i le lisi lava lea e tasi o Kishi Nobusuke (Palemia i le 1957-60) ma Sato Eisaku (Prime i le 1960-64) e pei o le fa'atupuina o le masalosalo i le aoga o so'o se tulaga e aofia ai.9 Ae peitai, faatasi ai ma lena taofiga, e manino lava le saʻo a Magosaki e faʻamalosia ai malo o laina tautua - i lalo o le fea vaega e aofia ai Yoshida (1948-54), Ikeda (1960-64), Nakasone (1982-87), ma Koizumi (2001-2006). XNUMX) - ua fa'asolosolo le umi ma e sili atu lona a'afiaga nai lo laina tuto'atasi.
Lona tolu, e fa'atauva'a e Magosaki le tele o fa'agaioiga fa'atupu fa'atu'u (aemaise lava i latou o le 1960 e fa'asaga i le toe fa'afouga o le Feagaiga o le Saogalemu) ae taula'i atu i le ofisa pule. Na ia tosina atu, mo se faʻataʻitaʻiga, i le "Top Secret" 1969 Matagaluega o Mataupu Tau le Va i Fafo e faʻamaonia ai le malosi o le laina tutoʻatasi. Fa'aigoaina “Otootoga o Faiga Fa'avae a Iapani” (Waakuni no gaiko seisaku taiko), na faʻailoa mai ai le manaʻoga e "faʻaitiitia ma toe faʻaleleia nofoaga autu a Amerika i Iapani (aʻo taofia le "se numera itiiti") e galulue faʻatasi ma "atunuu e pei o Suetena" i mataupu faʻavaomalo faavaomalo, ma "ia aloese mai tau uma e maua ai le lagona o le o le ta’ifau tamo’e a Amerika.”10 Ae ui i lea, i le tulaga o le pepa atoa, o nei mea e sili atu nai lo le ola tutoʻatasi i se tala faʻapolofesa na faalilolilo, faʻamaoni lagolago ma lagolago-"saogalemu" e pei ona mafai ona malamalama i ai le pulega soʻotaga. O lenei pepa na tusia e tusa lava pe o le Matagaluega (ma le malo) o loʻo faʻatalanoaina Okinawan "reversion" i se auala e tuʻuina atu ai le iloiloga atoatoa i le fesoasoani i le taua a Amerika i Vietnam ma faʻamuamua sauniuniga o taua i le lumanaʻi i luga o le faavae poʻo le fiafia ma manaoga o le tagata Okinawan. Ose fa'avae manifinifi e fausia ai se fa'alavelave tuto'atasi taua i mafaufauga fa'afaifeau. E le gata i lea, i le sefulu tausaga mulimuli ane, o Ono Katsumi, na faailoa mai e Magosaki o le tagata autu i lenei aoga i lena taimi (Vice Minister i 1957-8) na tusia ma le faanoanoa,
"I totonu o faiga faavae a Iapani i fafo, e faavae talu mai le faaiuga o le taua i le mulimuli i manaoga o le au nofoia, o lona uiga, o Amerika, na mauaa le manatu o le a lava le taulai atu i le tamaoaiga, lea na lava le faigata, ma alu ese. isi mea uma i tagata Amerika, ina ia leiloa le agaga o le tutoatasi ma le tutoatasi."11
O le tetee a le ofisa i le pologa, e pei ona i ai i lenei "Otootoga," e mautinoa lava e faigofie ona fetuutuunai ona o le elitist ma e tele lava ina vavae ese mai le lauiloa, aʻa, ma faiga faatemokalasi. O vaega o ofisa e pei o tusitala o le "Otootoga" na faaseseina i le taumafai e tulei i tua i le pito i tua e faasaga i le pologa, e sili atu i fetuunaiga tauagafau nai lo luʻi luma ma e seasea pe a faʻafeiloaʻi le fatu o le mafutaga. E leʻi oʻo i le tulaʻi mai o le Democratic Party i le 40 tausaga mulimuli ane na suia lena mea, ina ua "zokkoku fesili" faʻatasi ma le "Okinawa fesili" (lea o loʻo i lalo).
Taua Ina ua mavae le Maalili
I le vaitaimi ina ua uma le Taua Malili, na faia ai e le malo o Hosokawa Morihiro se taumafaiga puupuu i le 1993-4 e faʻamatalaina se laina tutoʻatasi. O se lipoti na saunia i lana talosaga a Higuchi Kotaro o Asahi Beer na maitauina ai le faʻagesegese o le paʻu o le malosi o le malo o Amerika ma fautuaina ai Iapani e faʻaaogaina se tipiloma tutoatasi, multilateral, ma UN-cented diplomacy. Ae na vave ona lofituina ma lafoaia ina ua uma ona toe foi mai le malo o le LDP ma le US riposte i le tulaga o le lipoti a Joseph Nye o le 1995 lea na fai mai ai o le saogalemu o Asia i Sasae e faalagolago i le "oxygen" o le auai o le militeri a Amerika ma le faiga faavae na i ai. ia faasaoina ma faamalosia.12
A o Iapani lava ia na feagai ma se faasologa o malo vaivai ma pupuu, o faiga faavae Iapani i Uosigitone sa avea ma autu o le le faʻaituau autasi ma le mataʻina le tumau. O mataupu faavae o le mafutaga na faʻamatalaina i se faasologa o faʻamatalaga lautele na tuʻuina atu mai Uosigitone i le 1995, 2000, 2007 ma le 2012 e le vaega o Asia i Sasaʻe faʻapitoa faʻapitoa e faʻatatau ia Joseph Nye ma Richard Armitage. I lalo o la latou vaavaaiga, o suiga faaletulafono ma faʻalapotopotoga e suia ai le Alliance na faʻaaogaina, ma mai a latou taʻiala lautele na mulimulitaʻia ai manaoga faʻapitoa - "faʻaali le fuʻa," i le faʻateleina o feteenaiga i Sasaʻe Tutotonu, "tuu seevae i luga o le eleele" i Iraq, auina atu. le MSDF i le Vasa Initia, faʻatau faʻatauga faʻatau-puipuiga a le US ma isi meafaigaluega a le militeri, ma fausia ni nofoaga fou a Amerika i Okinawa.
O le pito lata mai o nei sauniga a Uosigitone i le 2012 na lapataia ai Iapani e mafaufau ma le totoa pe manaʻo pe leai e tumau pea o se "tulaga tasi" malo.13 O le umiaina o lea tulaga o le a aofia ai le faia o ni laasaga e "tutu faatasi ma le US, auina atu vaega o le sami i le Fagaloa o Peresia ma le Sami i Saute Saina, faʻamalieina ana faʻatapulaʻaina o auupega e auina atu i fafo, faʻateleina le paketi o le puipuiga ma le numera o tagata fitafita, toe faʻaauau lana tautinoga i le malosi faaniukilia a le malo, o loʻo agai i luma i le fausiaina o nofoaga fou i Okinawa, Guam, ma le Mariana Islands, ma le toe iloiloina o lona faʻavae poʻo le auala e faʻamatalaina ina ia faafaigofie ai le "saogalemu tuʻufaʻatasia," e pei o le tuufaatasia o ana malosiaga. ma i latou o le US e aunoa ma se faʻalavelave i malae faʻaitulagi ma lalolagi. I lalo o le mataupu faavae o le "Air Sea Battle", o le a sili atu le "fesoasoani" - fefaʻasoaaʻi aʻoaʻoga ma nofoaga faʻavae - a Iapani ma US (i Okinawa, Guam, Marianas, ma Darwin). Ua una'ia e le au ta'uta'ua o Uosigitone ia Iapani e fa'atau ni aupega fou ma faiga fa'a fana, e aofia ai F-35 fa'amalosi fa'amalosi ma fa'aumatia Aegis.14 Soʻo se manatu e ono faʻaitiitia ai le tele o fesoasoani tau tupe na totogi ai le Pentagon (tusa ma le $ 8 piliona i le tausaga) e ala i le "lagolago a le malo" (le omoiyari po'o le tala o le tupe "alofa"), e pei o le fa'afiafiaga pu'upu'u i le amataga o le faigamalo a le Democratic Party i le 2009, e tatau ona tu'u ese.15 Afai e tete’e Iapani i so’o se mea o nei mea, ua fa’ailoa mai e Uosigitone, o le a fa’ase’e atu lava i le tulaga “lua-vaega”, ma o lena mea, e manino lava, o le a i lalo ifo o le inosia.
A'o fa'apea ona fa'amalosia e le US patron lana tagata fa'atau Iapani e faia le mafutaga i se so'otaga "matua", na ia tu'uina atu fo'i ni fa'aupuga fa'ale-tamaoaiga tutusa i lalo o le vaega o le "Fa'amatalaga Fa'aletausaga o le Toefuata'iga Desiderata" (nenji kaikaku yobosho) o loʻo tuʻuina mai ai taʻiala lautele neo-liberal ma faʻaoga faapitoa, e pei o le "faʻalauteleina o maketi i totonu o le atunuʻu (naiju kakudai) faiga na fa'aleagaina ai e Iapani ni tupe tetele i galuega a le malo i le vaitau o le 1990, fa'alilolilo meli (fa'aaogaina i se faiga palota sili ona manuia e Koizumi i le 2005), ma le fa'aauau pea o manaoga mo le "tatala" o maketi a Iapani i mea tau tupe, inisiua, auaunaga tau soifua maloloina. ma vailaau. O le tulaga palemia a Koizumi Junichiro (2001-2006), e fetaui lelei mo le tele o le au peresitene o George W. Bush (2001-2009) na oo mai o le "tausaga auro" o le soofaatasi. E pei ona taʻua mulimuli ane e Moriya Takemasa (Vice-Minisita mo le Puipuiga i le 2002-2006), "E taʻua o le soʻotaga, ae o le faʻataʻitaʻiga o le itu a Amerika e naʻo le filifilia o mea e tasi."16 "Satini-Major Koizumi" (e pei ona lipotia mai e Bush) sa matua talisapaia mo le taumafaiga na ia faia i le faatinoina o le lisi o mataupu a le US, ma sa tauia ina ua latalata lona taimi o le tofi i le faaiuga i le 2006 ma se asiasiga faapitoa, taʻitaʻia e le peresetene. Graceland.
Ozawa, Hatoyama ma le Okinawa Factor
O le Manifesto a le DPJ i le 2005 na tautino mai ai se tautinoga e "...tuu ese le sootaga faalagolago lea e iu lava ina leai se isi mea a Iapani ae ia galue e tusa ai ma manaoga o Amerika, suia i se sootaga matua e faavae i luga o le tutoatasi ma le tutusa." Aʻo mou atu le faʻamaoni o le LDP ma le fetu o le itu teteʻe Democratic Party o Iapani na tulaʻi mai i le 2008-9, o Joseph Nye (tusitala i le 1995 o le taua tele pepa faʻavae o le Cold War) na tulaʻi mai i le fatu o le faʻalapotopotoga a Uosigitone. o le faʻamalosi e faʻaumatia le DPJ aʻo leʻi maeʻa ona ave le pule. Ia Tesema 2008, na ia taʻua ai le tolu o gaioiga o le a manatu le Konekeresi o le "anti-Amerika": faalēaogāina o le Maritime Self-Defense Agency's Indian Ocean misiona, ma soʻo se taumafaiga e toe teuteu le Tulaga o Malosiaga Maliega poʻo maliega i luga. toe si'i mai US Forces i Iapani [e aofia ai le Futenma transfer],17 toe fai le feau autu lava e tasi i le Democratic Party Maehara Seiji i le amataga o le pulega a Obama. Ina ua taumafai Maehara e faailoa atu manaʻoga o lana pati e toe feutagaʻi nei maliliega, na lapataʻia e Nye o le faia o lea mea o le a vaʻaia o se "anti-Amerika."18 O le mafaufauga o Nye, e leʻi suia mai lana lipoti muamua o le 1995 ma faʻamoemoe e toe faʻaalia i lea taimi ma lea taimi mulimuli ane, na faʻavae i luga o mataupu faavae lautele e lua: le talitonuina o Iapani ma le manaʻomia o le US military occupation e faʻaauau pea e le gata.
I le aso 24 o Fepuari 2009, Ozawa Ichiro, o le ulu o le DPJ (sui), na fautuaina le US 7.th Fua, fale faʻatau i Yokosuka, e tatau ona lava i soʻo se faʻamoemoega saogalemu i totonu o le itulagi, ma o isi nofoaga autu a Amerika, e aofia ai ma i latou i Okinawa, ua le toe manaʻomia. O le tu'uina atu o le fa'atusaina o le va'aiga a Amerika ma fa'ama'apeina fa'avae o le teena lea o le nofo pologa ma lu'i fa'atatau ia Uosigitone. O le faʻamatalaga sili ona manino o se faiga faʻavae a Iapani mai fafo ma puipuiga o le a suitulaga i se UN-ma Asia i Sasaʻe tutotonu mo le US centre ua leva ona faʻavae. O lea sa le mafai ai ona onosaia. Na'o le vaiaso talu ona mae'a lana saunoaga, na pu'e faapagota ai Ozawa i moliaga tau faiga pi'opi'o ma e le'i o'o i le tolu ma le afa tausaga mulimuli ane na fa'amaonia atoatoa ai o ia. O le uiga o nei taualumaga ua leva ona fai e le o le mama po o le tausalaina ae o le aveesea o le taitai sili ona lelei ma le lototele o le DPJ ma liaʻi ese mai le vaega "tutoatasi" i faiga faaupufai a Iapani.19
O Hatoyama Yukio, o le na ave le pule mai Ozawa ma taʻitaʻia le Democrats i le manumalo i le palota i le faaiuga o Aukuso, faʻasoa (faʻatasi ma ia) se faʻaaliga tutusa mo Iapani ma faʻaalia se lagona o le atunuʻu o le manaʻo mo suiga. Na ia folafola e toe aveese le malo mai le au faipule ma tatala atu i tagata e ala i o latou sui filifilia; toe fa'atalanoaina le va ma le US i luga o le tulaga tutusa; e teena le "faʻavae maketi" ma ia toe faʻafeiloaʻi Iapani mai le US-centred unipolarism agai i se lalolagi multipolar lea o le a avea ai Iapani ma sui tutotonu o se nuu o Asia i Sasaʻe, e faʻalauiloaina le pulega a le tagata lava ia, ma (e pei o se ituaiga o faʻatonuga. fa'aaliga i foliga sima o mea uma o lo'o i luga) e tapunia (e ala i le siitia atu i se mea i fafo atu o Okinawa) le Futenma marine base. Na faamatalaina e Hatoyama lona manatu autu faafilosofia o Yuai e pei o se mea sa "...se manatu malosi, feteʻenaʻi o se fuʻa o le fouvalega,"20 fa'aaogaina le upu "fouvalega" i se auala e le'i fa'aaogaina muamua e se Palemia Iapani. Na ia tatalaina le sauniga Diet ia Ianuari 2010 i upu.
“Ou te manao e puipuia olaga o tagata.
O loʻu manaʻoga lena: ia puipuia ola o tagata
Ou te manao e puipuia ola o i latou ua fananau mai; o i latou ua matutua ma matutua…”
O ia fa'aaliga na fa'alavelaveina ai Uosigitone. O le tautala e uiga i le "puipuia o le ola" na foliga mai o se miti uiga ese ia i latou o e ua sauni e talia o se faailoga o le ogaoga. Na matauina ma le mataʻutia e Richard Armitage e faapea o le Democratic Party na "tautala i se gagana ese" ma o ia ma ana uo na "teʻi i lona tulaga," ma na taʻua e Joseph Nye o le "le poto masani, fevaevaeaʻi ma o loʻo i ai pea i le fiafia o folafolaga faʻaupuga," o lona uiga o le taumafai e toe fetuutuunai le maliega i luga o le Futenma suitulaga faavae o le a le taliaina. 21 O le Failautusi o le Puipuiga o Robert Gates, na talosagaina le tuuina atu o Hatoyama, na faaopoopo i ai le taufaaleaga i le ultimatum e ala i le musu e auai i se sauniga faʻafeiloaʻi i le Matagaluega o le Puipuiga poʻo le 'aiga ma ofisa sinia o le puipuiga a Iapani. O le Washington Post Na faamatalaina Hatoyama "o le tagata sili ona faiaina [i taʻitaʻi o le lalolagi] ..., le fiafia, faateleina le leaga," o lona uiga, o lona uiga, na fai mai, ua ita Hatoyama. O le luʻitau i le tulaga o Iapani o le "tagata faʻatau" o se faʻamaoniga o lona faʻavalevalea.
E leai se isi paaga sili-pe, mo lena mea, e leai foi se fili-na tuuina atu i le ituaiga o fautuaga, sauaina ma le taufaamatau na tuu atu ia Hatoyama, le Palemia o Iapani. O le faʻalavelave o Hatoyama na fetaui ma faʻaaliga mai Wikileaks ma faʻamatalaga Iapani faʻalotoifale e faʻamaonia ai le pepelo faifaipea, taufaasese, fefaʻatauaʻiga faalilolilo, ufiufi, ma le faʻaogaina e malo i Iapani ina ia mafai ai ona tautua Washington. O le tautua sa le ogatasi ma le faatemokalasi ma o lea na manaomia ai le taufaasese, faalilolilo, ma le togafiti. Na fa'amata'u Hatoyama e tatala le nonoa so'o.
Na fa'atupula'ia le fa'aesea o Hatoyama a'o fa'alauiloa e le ofisa o le Matagaluega o Mataupu Tau le Va i Fafo ma le Puipuiga se gaioiga "ta'i tua" e fa'amalosia ai lana talosaga,22 teena le felagolagomai ae taupulepule e ave ifo o ia i lalo. O le taofiofia e ana faipule le faatuatua ma saeia i le va o uunaiga a Uosigitone i le tasi itu ma Okinawa i le isi itu lea na ia le maua ai le lototele po o le manino e feagai ai, o lona tulaga faaupufai na malepelepe. Na tuuaia o ia e le aufaasālalau a le atunuu ona o le faaletonu o le sootaga autu a le atunuu, ma fai mai e tatau ona ia taofia le faatiga ma le faaita Amerika.
I le faaiuga o Me 2010 na toe faafoi ai Hatoyama, ma faasilasila atu ua ia fiu i lana taumafaiga e toe sii le nofoaga o Futenma i fafo atu o Okinawa. I le taimi muamua, na ia gauai atu i uunaiga a le US e ala i le lafoaia o lana talosaga mo se Community Asia i Sasaʻe (i le taimi na ia tuua ai le tofi na ia faʻalauteleina lona manatu o Asia i Sasaʻe e aofia ai le US). Ina ua ia tuuina atu le pule o le malo ia Kan Naoto, o le galuega a Kan na faamatalaina i le aufaasālalau a le atunuu o le faamaloloina o "manuʻa" na mafua ai e Hatoyama le soofaatasi, toe faʻafoʻisia le faʻatuatuaina ma le talitonuina o Uosigitone, ma foia le faafitauli o Okinawa e ala i le "tauanauina" Okinawa e talia le faavae fou. I le faʻatusatusaina o le paean i le olaga lea na amata ai e Hatoyama lana faigamalo, o le tautalaga faʻavae a Kan i le Diet na folafola mai ai le "faalolotoina o le sootaga vavalalata." O lona uiga o le a ia faia e pei ona manaomia. Sa faapea ona toe faafoʻisia mai le “laina auauna”. O le mea e faasino i ai Magosaki o le maualuga o le tsuiju rosen i lalo o faigamalo a le Democratic Party mai le taimi nei o le mea lea e mafai foi ona vaʻaia o le "matua" Client State.
O le le mautonu ma le toe faafoi atu o Hatoyama, e ui i lea, na matua suia ai se tasi elemene taua o le tutusa. Na tuua ai se Okinawa ita, le fiafia, ma le naunautai. E le pei o faipule maualuluga ma faipule faʻapolokiki, o tagata Okinawan talu mai lena taimi ua faʻamaonia e le mafai ona faʻafefe. O laina sese o tauiviga mo se malo tutoatasi a le atunuu, mo le faamasinoga tonu ma le faatemokalasi, mulimuli ane vaeluaina Okinawa. O le faamavaega a Hatoyama, i le tasi tulaga o se toilalo tele, i le isi, o le mea lea, na faailoa ai le faalolotoina o le tetee.
Ae mo Nye, Armitage, ma isi "taulima" o le mafutaga, e ui lava i o latou uiga soona fai ma manatu o le aia tatau o le faʻatonuina o Iapani, sa faʻaaloalogia i latou, e oʻo lava i le faʻaaloalo, o le "pro-Japanese." Na tusia talu ai nei e se tasi o tagata Iapani tulaga lelei e uiga i le "sagi manogi" na ia lagonaina i le ea i Uosigitone ma Tokyo na lafoaia e gaoioiga a le "Iapani-tagata poto" ma le "lagolago-Iapani" Amerika i le tasi itu ma "pologa" "US-tagata poto" ma le "pro-American" Iapani i le isi, e lua "ola" le sootaga le tutusa lea na latou fesoasoani e fausia ma lagolagoina.23 Na faʻaalia e le Minisita o le Va i Fafo Gemba lana faʻafetai tele mo nei faʻalavelave ina ua faʻafeiloaʻi Armitage, Nye ma isi malo i le 2012, faʻaalia lona agaga faʻafetai i "le fautuaga na tuʻuina mai e uo moni a Iapani."24
Peletania ?Malosi o Poodle
O Peretania Tele, e pei o Iapani, e talimalo i nofoaga tetele a le militeri a Amerika ma ua saunia nofoaga faavae ma galulue faatasi i le tele o taua talu mai le 1939. E le pei o le fili na faatoilaloina, Iapani, o Peretania ma o le mea moni, o le sili ona vavalalata o uo, lea na o le pau lea o le malo. o faaupuga “tele soofaatasi,” ma le “faapitoa sootaga” ua faia. I sone o taua mai le Taua Muamua a le Lalolagi e oʻo atu i taua faʻaalia ma le le taʻutaʻua o Sasaʻe Tutotonu ma Aferika, sa tutu faʻatasi Peretania ma le US, feutagai ma galulue faʻatasi.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo