Malo o mai ma o atu i Iapani, o le Noda Yoshihiko sili ona lata mai, o le lona tolu talu mai le palota lautele o le 30 Aokuso 2009 na aumaia ai le Democratic Party of Japan (DPJ) i le pule, mulimuli ia Hatoyama Yukio ma Kan Naoto. I vaiaso na sosoo ai ma lona tauaveina o le tofi, na taʻua ai e Noda lana vaʻaiga autu mo le ofisa i le tele o taimi, e aofia ai lana lauga a le Diet o le Palemia i le 13 Setema. Na ia folafola atu e faʻamaonia, faʻaloloto, ma faʻamalosia le soʻotaga ma le US, "o le itu a Iapani i fafo ma le saogalemu." O lona uiga, i luga atu o isi mea uma, o le a ia fausia le faavae mo le Marine Corps i le itu i matu o Okinawa ua fuafuaina e suitulaga i le Futenma base lea e faʻafefe matautia i le ogatotonu o le taulaga o Ginowan.
O le mea moni, e ui i lea, mo le 15 tausaga talu ai o se faasologa o Palemia - fitu o le LDP ma le tolu o le DPJ1 - ua taumafai e aunoa ma se manuia e ausia lenei mea. O maliega a le va o malo i le "Futenma Replacement Facility" ua uma ona faia, tolopoina, toe teuteu, ma toe tolopoina (1996, 2006, 2009, 2010, ma le 2011), tele lava ona o le tetee faifaipea i Okinawa, ma o Noda e le o toe foliga mai. nai lo ona muamua e foia le mataupu. O le tetee a Okinawan ua faatupulaia ma le mausali i na tausaga e sefululima, aemaise lava i le lua mulimuli, talu ai na ave e le DPJ le pule ma folafola atu e fesiitai Futenma i fafo atu o Okinawa ona toe teena lea o lana folafolaga. O lea na ave ai e Noda le tofi ma tautino atu e fai le mea e le mafai, ma o lea e toetoe lava a mautinoa e auai i le laina conga a Palemia o loʻo faʻataʻitaʻiina i fafo atu o isi i se taimi lata mai.
I le aso 21 o Setema, na feiloai ai ma Peresitene Obama i le ofisa autu o UN i Niu Ioka mo le taimi muamua, na faamautinoa atu ai e Noda i le Peresetene e faapea "O le a matou taumafai e ausia le galulue faatasi e tusa ai ma le maliliega i le va o Iapani ma le Iunaite Setete, ma o le a ou faia le mea sili ou te mafaia. maua le malamalama o tagata Okinawa."2
Lipoti muamua (mai AP ma Kyodo)3 o le fonotaga na fai mai e 45 minute le umi, ae na vave ona toe iloiloina i lalo i le "tusa ma le 35 minute" (lea, faʻatagaina mo le faʻamatalaina, o lona uiga e sili atu i le luasefulu minute). E le mafai ona i ai se taimi mo auiliiliga auiliili o soo se mea ae o le lisi o mataupu e mamao ma lautele, mai itu e lua "faʻamalo" la latou sootaga, Noda faʻaalia "e sili atu le le maluelue" nai lo le mea sa i ai ma Obama folafola atu "tele, pe a leai. le tele o le talafaasolopito o le 21st senituri o le a tusia i Asia, ma e manao le Iunaite Setete e avea ma se vaega atoa o lena talafaasolopito agai i luma.”4 Ona latou gaoioi vave lea i le malaia o le galulolo Iapani ia Mati, o le faʻalavelave faʻanatura faifaipea lea na tupu ai, le faʻafetai o Iapani mo fesoasoani a Amerika, le tamaoaiga o le lalolagi (lea na popole uma ai), North Korea (ma Iapani, e pei ona masani ai i fonotaga maualuga, saili. Fesoasoani Amerika i le foia o le faafitauli o le ave faamalosi o tagatanuu Iapani e Korea i Matu i le tolu pe fa sefulu tausaga talu ai), o le fefaʻatauaʻiga saoloto Trans Pacific Community poloketi (sa mafaufau i ai le malo o Noda), faʻatapulaʻaina o oloa faaulufale mai a le US (sa mafaufau foi i lena mea) , i le Hague Convention on the Civil Aspects of International Child Abduction (e foliga mai na faʻaumatia le tele o le gauai o le fonotaga ma i luga foi o lenei mea, na mafaufau ai le malo o Noda, e ui lava na lauiloa e le fiafia). Na faafetaia foi e Obama ia Noda mo le $5 piliona sao a Iapani i polokalame toe fausia i Afghanistan ma na folafola e Noda o le a ia ausia le "malo mautu," lea, ona o lona tulaga maʻaleʻale, e foliga mai e le mafai.
E ui lava o nei mataupu uma sa i luga o le lisi o mataupu, o lipoti a Iapani e toetoe lava a naʻo le mea e tasi a Futenma ma le tautoga Iapani e masani ona fai mo le fausiaina o se nofoaga fou i Henoko e sui ai. I le tala muamua o le fonotaga a se sui auai, o le Matagaluega o le Setete o Kurt Campbell, Failautusi Lagolago a le Setete mo Asia i Sasae ma le Pasefika, na faapea mai ai.
"E malamalama itu uma e lua ua tatou latalata atu i se vaitau e manaʻomia ai ona tatou vaʻaia iʻuga, ma na faʻamalamalama manino e le Peresetene."5
E le’i ta’ua e Campbell ni upu tuusa’o mai le peresetene, ma ua lauiloa o ia o se sui autu o le Washington “Japan handlers” ua leva ona finau ma fa’atonu e Iapani e fa’agasolo le fausiaina o le faavae, e le o se mea la e ofo ai o le a ia filifili e fai. faamamafa le manatu lea. I uluai lipoti o lauga na lomia i Iapani (i Yomiuri shimbun), o nei upu, e le'i faailoa mai e Campbell o le Peresitene, sa tuu i totonu o upusii e pei o le saunoaga tuusao a le Peresetene.6 Na vave lava ona faamamafa e le aufaasālalau Iapani ia upu "e tatau ona vaai i taunuuga," e foliga mai e foliga mai na tuuina atu e Obama se mea e latalata i se ultimatum.
I lipoti mulimuli ane, o le Yomiuri na mafua ai lona faʻapogai mo le "Obama" faʻamatalaga i punaoa a le malo Iapani e le o taʻua.7 E lei umi ae fausia e le aufaasālalau Iapani se ata o le fonotaga ua tumu i malamalamaaga i lona lagona ma le mafaufau o le Peresetene. Sa i ai (e tusa ai ma le Asahi, sii mai "se ofisa o le malo Iapani") o se "asia faʻafuaseʻi faʻalavelave," lea na "taumafai ai Obama mo se gaioiga,"8 ma tusa ai ma le Taimi Iapani (sii mai "punaoa") Obama sa "le onosai ma ita" ma Noda sa i lalo o le mamafa.9 Ua ofoina mai e le Jiji News Agency le tala sili ona mataʻina:
"Na tipi e le Peresetene le talanoaga e pei o le a le faamaimauina se sekone, ma fai mai, 'O le taimi e maua ai taunuuga ua lata mai.' E tusa ai ma faʻamatalaga o loʻo faʻatasi ma le Palemia, e aunoa ma le faʻatali mo isi sui auai e aofia ai le Failautusi o le Setete Clinton e faʻailoa mai i latou lava, na liliu atu le Peresetene i le Palemia e talosagaina o ia i se leo mausali e agai i luma i le faafitauli i Futenma.10
Ae ui i lea, o le mea e ese ai, o le lipoti a le Malo o Iapani i luga o le fonotaga e leʻi tuʻuina atu ai se faʻamatalaga tuusaʻo pe leai foi i soʻo se manatu na faʻaalia e le Peresetene i lenei mataupu,11 ma ina ua fesiligia Noda lava ia i se fonotaga a le au tusitala i Niu Ioka, na lulu lona ulu i le fautuaga na unaʻia o ia e Obama mo se gaioiga i le sui Futenma pe fai mai "ua oʻo mai le taimi e fai ai se gaioiga." E pei ona taʻua e Noda, o ia lava na ia faʻamatalaina "na naunau e faʻaitiitia le avega mamafa i Okinawa, o le a ia faʻamalamalamaina ma le faamaoni le tulaga ma saili le galulue faʻatasi a Okinawa," lea na tali atu ai Obama o le a ia "faʻatalitali i atinaʻe."12 Sa tau le mafai ona ia fai atu se isi mea. O Noda, i se isi faaupuga, na na ona faamautinoa atu i le Peresetene, e pei ona ia faamautinoa atu i le Fono Aoao ma tagata o Iapani, na ia faamoemoe e agai i luma i le fausiaina o faavae. Afai na fai moni lava e le Peresetene se faamatalaga e uiga i le "oʻo atu i se vaitaimi e manaʻomia ai ona tatou vaʻai i taunuuga," o se mea ofoofogia le lipoti a le Matagaluega o le Va i Fafo e le o taʻua ai. Na fesiligia e se sui o le itu agai i le fono a le komiti o paketi a le Lower House i le aso 26 Setema e uiga i le lipotia e Obama o le faaaogaina o upu "e tatau ona vaai i taunuuga," na tali Noda, "Ou te manatu o se vaaiga patino a le tagata na faia le talanoaga [ie. ., Campbell], e le sau mai le Peresetene."13
O lo'o manino fo'i o lo'o lagolagoina e le pulega fa'ale-malo a Iapani ma fa'asalalauga fa'asalalau a le atunu'u le tulaga e aga'i i luma ma le fuafuaga faufale i Okinawa. Ua leva ona latou faia faapea. I le afiafi o le fonotaga a Niu Ioka, o le Asahi tautino mai e tatau ia Noda ona "amata i le taumafai e manumalo i le faatuatuaina o tagata i Okinawa."14 le Yomiuri na aoteleina ina ua maeʻa talanoaga, ma fai mai, "e tatau i le malo ona faʻavavevave ana feutagaiga ma le malo o Okinawa e faʻalautele le fuafuaga toe faʻaleleia."15 E pei ona iloa lelei e pepa e lua, e ui i lea, o tagata o Okinawa ua finau i soʻo se faʻalapotopotoga faʻatemokalasi e mafai ona latou le taliaina soʻo se faavae fou. Na o le pau lava le auala e "manumalo ai le faatuatuaga" a Okinawans, o le mea lea, o le taʻu atu ia i latou o loʻo soloia uma maliega i luga o le fausiaina o fale fou ma o loʻo talosagaina Uosigitone ia vave ma le le faatuaoia ona tapunia ma aveese lona nofoaga Futenma. Ae o se vaaiga faapena sa tau le mafai ona faalogoina i Tokyo po o Uosigitone.
O "punaoa" e leʻi taʻua na fai mai na ita ai Obama ma na manaʻomia ni laasaga vave e foia ai le faʻalavelave e tatau ona faʻapea o tagata Iapani lava ia na faia i le taimi o le Palemia Hatoyama (2009-2010) mea uma latou te mafaia e faʻaleagaina ai a latou. Palemia ma fa'alauiloa le poloketi Henoko, a'o una'ia Uosigitone ina ia aua ne'i fa'aalia se vaivaiga i le feutaga'i ma ia.16 Mo i latou ua vavaeeseina le faasalaga mai le fonotaga a Obama-Noda lea na fai ai e Obama soo se mea na ia fai mai ai e tali atu ai i le tautoga a Noda-o le le amanaiaina o isi mataupu e foliga mai ua sili atu le gauai atu e pei o le Hague Convention-ma o lea ua avea ai le fonotaga ma tasi. aua o le tuʻuina atu o se ultimatum Obama ia Noda e le o se mea e ofo ai.
O le fonotaga a Noda-Obama na sili atu ona uiga ese mo le mulimuli i aso e lua o se lauga na tuuina atu i le George Washington University i Washington DC, e le Kovana Okinawan Nakaima Hirokazu lea na matuaʻi feteenai ma le Palemia.17 Na taʻua e Nakaima o le tetee i Okinawa i le poloketi faavae a Okinawan e toetoe lava a atoa. Na ia saunoa e uiga i le tautinoga autasi i totonu o le palemene a le itumalo (le Prefectural Assembly), ma le tetee manino a le 41 pulenuu ma ulu o le malo, e aofia ai le pulenuu o le aai o Nago, le nofoaga atofaina mo le nofoaga fou. Na taʻu atu e Nakaima i lana au maimoa i Uosigitone e faapea o le fuafuaga o le siitia "e tatau ona toe teuteu," ma faaauau ai o Futenma "e le o se filifiliga taliaina" ma afai e filifili le malo o le atunuu e faaauau "e tetee atu i le manao o tagatanuu o le atunuu," e ono taitai atu ai "se feeseeseaiga e le mafai ona toe faaleleia ... i le va o tagata o Okinawa ma le au a le US i le itumalo." I se isi faaupuga, e pei ona vaʻaia e lenei ofisa maualuga o Okinawa, o le fuafuaga faʻapitoa a le malo o le malo mo le "faʻalolotoina" o le soʻotaga (lea o le a faʻaalia e Noda i le Peresetene i le lua aso mulimuli ane) e faʻamataʻu i le faʻalavelave.
O nei fonotaga e lua - Nakaima i Uosigitone i le 19 ma Noda i Niu Ioka i le 21st Setema - tu'uina atu i le US fe'au matua'i 'ese'ese ma fete'ena'i. Na va'aia uma e i la'ua i se malamalama'aga 'ese'ese le fuafuaina o le fausiaina o se nofoaga mo le Marine Corps i Nago. O le tautalaga a Nakaima na faʻaalia ai le gaogao o le fonotaga a Noda-Obama ma le faʻavalevalea o faʻamatalaga faifaipea a taʻitaʻi manatu faʻapitoa ma le le mautonu ma faʻasalalauga faʻapea o le tele o taumafaiga ma le faʻamaoni e mafai ona foia ai le faʻafitauli. O le talitonuga e faapea o le ita lautele o Okinawan e mafai ona toe suia e le sili atu o le "faamaoni" i le vaega a Noda o se taufaaleaga i Okinawans.
E ala i lona fa'aauau pea ona fa'aauau le poloketi, na fa'ailoa mai ai e Noda afai e le aoga le fa'a'ole'ole (o lona uiga o le fa'aalatua), e tatau loa ona fa'ao'o le malosi. E manino lava i le mafaufauina o lenei faamoemoe, na taʻu atu ai e le Kovana Nakaima i se fonotaga a le au tusitala i Uosigitone e na o le pau lava le auala e mafai ai ona agai i luma le fausiaina o faavae o le ala lea i le "bayonets and bulldozers," o lona uiga o le auala na fausia muamua ai faavae i lalo o le malo o le militeri a Amerika i le 1950s. .18 Nai lo lena, na ia finau mai, "E tatau i malo e lua ona taofi le faia o fefaʻatauaiga ma toe faʻafoʻi vave faʻavae."19
I se isi faaupuga, na talitonu le ofisa sinia sili o Okinawa o le fausiaina o faavae e manaʻomia le taʻavale tane i Nago. O le "sootaga" e faapea i le igoa o le faatemokalasi, o le a valaauina e tauamiotonuina lona faaleagaina. O le saunoaga a Nakaima na faailoa atu ai i le au maimoa i Uosigitone le loloto o le feeseeseaiga i le va o le malo ma le itumalo o Okinawa. Mo lena, e leai se faʻataʻitaʻiga i le talafaasolopito o Iapani i aso nei, ma e faʻalolotoina i lea tausaga ma lea tausaga.
O le mea o loʻo manino mai i fefaʻatauaʻiga o loʻo siomia ai le asiasiga a Noda, o le au ofisa maualuga a Iapani ma le "Iapani faʻatautaia" a Uosigitone ua naunau e fetaomi atu i luma i le fausiaina o Henoko. O le a latou le faʻafefeteina se faʻalavelave, pe o se Palemia Iapani (e pei o Hatoyama, 2009-2010) poʻo tagata Okinawa ma faʻalapotopotoga. I le sefululima tausaga talu ai, na filifili ai le Palemia o le Liberal Democratic Party (LDP) Hashimoto Ryutaro e le mafai ona faʻatinoina le poloketi i le malosi. E leai se malo talu mai lena taimi ua malosi e fautua mai se isi itu, ma o le taunuuga o lea malo ma lea malo na taumafai e faamaluluina le tetee a Okinawan e ala i le tuufaatasia o karoti ma laau, ae na matua le mafai lava ona suia. Nai lo o lea, ua atili ai ona maumauaʻi le itu teteʻe ma ua sili atu le lotogatasi.
E tatau ona lagona e Obama le ita tele o Okinawa i le mea moni e faapea o le Konekeresi ia Iuni na tuuina atu ia te ia lana lava ultimatum, faʻaumatia le $ 150 miliona mai le faʻatusatusaga a le Pentagon ma fai mai o le a le faʻatagaina nisi totogi mo le fesiitaiga o Guam (faʻatulagaina e faʻaoga ai nisi o Marines ua siitia atu. mai Okinawa) seivagana ua mafai e le Pentagon ona tuʻuina atu se faʻamaoniga maeʻaeʻa. O tagata matutua o vaega tetele e lua i totonu o le Konekeresi ua faateleina le masalosalo e uiga i le umi o le aisa o fuafuaga toe sii, sili ona taʻutaʻua latou "le talafeagai, le aoga, ma le taugofie."20
O le US-Iapani "sootaga," e faavavau "faaloloto," o lea e tupu moni ai le papa'u ma gaogao. E seasea i ai se fono a taitai e sili atu le leai o se mea nai lo lea i le va o Noda ma Obama, faatasi ai ma ana faaupuga amioatua ma le taufaaleaga e uiga i le Iunaite Setete o se vaega o le talafaasolopito o loo tusia i Asia, "agai i luma." O le mea moni, o le mea lelei e tasi a Iapani na taʻua e Obama o le tasi toeitiiti atoa le lua tausaga - o le sao na faʻasalalau ia Novema 2009 o le $ 5 piliona i luga o le lima tausaga i le toe fausiaina o Aferika. O le mea moni e sili atu le tele o tupe e totogi e Iapani nai lo lena e lagolago ai le Pentagon, le tala ma le US policy i le lautele, e aofia ai le sili atu ma le faaluaina i le fesoasoani tuusaʻo i tupe faʻaalu a le militeri a Amerika i Iapani (o le mea e taʻua o "totogi alofa") i luga o se i tausaga ta'itasi,21 ae masalo ua tonu i le au faufautua a Obama atonu e matua maasiasi tele le tuuina atu o le faafetai faalauaitele mo lena mea.
O pepa e lua a Okinawan na faʻaalia ai se vaaiga i nei mea na tutupu e matua ese lava mai le faʻasalalauga a le atunuʻu e faʻapea o latou mai se lalolagi e matua ese lava. O le Okinawa Times Na talanoa e uiga ia Noda na tuʻuina atu ia Obama se "siaki leaga," talu ai e leai sana faiga faʻavae ma leai se faʻamoemoe e foia ai le faʻafitauli.22 As Ryukyu shimpo tuu, "o le fuafuaga o le fesiitaiga o Henoko e le gata ina le mafai ona maua le lagolago a tagata Okinawan, ae ua leiloa foi le lagolago a le Konekeresi. vaai ia i latou lava o ni tagata moni, iloa ua avea i latou ma 'tagata le moni'?"23
E ui o Noda o le DPJ Palemia mai ia Setema 2011 o loʻo faʻaalia se faʻamoemoe e talepe le faʻalavelave, e le mafai ona ia talitonu o loʻo i ai se avanoa o totoe mo le "tauanau." Na te mafaia, ma e mautinoa lava o le a, taumafai e tuʻufaʻatasia se afifi tau tupe manaia e taumafai e suʻe se tau talafeagai lea o le a sauni ai Okinawa e faʻatau atu lona agaga - ae mulimuli ane o ia ma ana faufautua e mafai ona faʻapea o loʻo mafaufau i le faʻaaogaina o malosi. O le mea moni, o lana Minisita o Mataupu Tau le Va i Fafo, Genba Koichiro, na tautino mai e faapea ina ia faamamaluina le maliliega ma le US i luga o le toe sii i lalo ma "faaitiitia le avega i tagata Okinawan," o le a ia "faaauau ona galulue faatasi ma tagata o Okinawa i le faamaoni atoatoa. , tusa lava pe tu'ia ma kiki." Genba i se isi faaupuga o loʻo faʻaalia ai o ia lava ma lana malo o ni tagata na afaina i Okinawan "tuʻia ma kiki," o se suiga uiga ese o matafaioi i le mafutaga lea na faʻaalia ai le saunia tutusa e faʻamalosi ona e mafai ona vaʻaia tauimasui. O lana faamatalaga na pasia i se faamatalaga itiiti i le atunuu tele o Iapani ae na ita ai Okinawans.24
O le malo o Noda i ona uluai vaiaso na faʻaalia soo o le a ia faʻataunuʻuina le tele o folafolaga na faia e malo muamua i Uosigitone e uiga i Okinawa. O Noda ma Genba, toe fai le mantra e uiga i le faʻaitiitia o le mamafa o le mamafa, na faʻamalosia e faʻateleina, e manaʻomia ai Okinawa e faʻaauau pea ona tauaveina lana avega mamafa tele mo le faʻaogaina o le soʻotaga i le tulaga o le fausiaina o se nofoaga fou i Henoko. Tokyo o le a manumalo, latou te toe fai, ae o tagatanuu o Okinawa mo le sefululima tausaga o le tele, le tetee tetee na tetee atu i folafolaga uma a Tokyo, taufaamataʻu ma mea taufaaleaga ua fuafuaina e tuʻimomomoina pe faʻaumatia ai. E leai se "faamaoni" i le vaega a Noda ma ana Minisita e foliga mai e manumalo i lena naunautaiga, ma o sauaga o le a lamatia ai le ie tonu o le puipuiga a Iapani o le a avea ai le igoa.
O le US-Iapani "Alliance" o loʻo tafe i luga o le aau o le tetee a Okinawan. E ala i le faia o folafolaga na ia faia, e manatu ina ia "faaloloto" le "sootaga," e agai atu ai Noda e faʻaalia i lona faʻalavelave sili.
Faamatalaga
1 Takeshita, Obuchi, Mori, Koizumi, Abe, Fukuda, ma Aso o le LDP, ma Hatoyama ma Kan o le DPJ.
2 "O Obama e talimalo ia Noda, 'fautuaina gaioiga i luga o le faavae'," Iapani Times, 23 Setema 2011.
3 AP, Kyodo, Futenma na faʻasalalau i le fonotaga muamua, Obama talimalo Noda, fautuaina le gaioiga i luga o le faavae, " Iapani Times, 23 Setema 2011.
4 US Department of State, "US Foreign Policy in the Asia-Pacific Region," 21 Setema 2011, fesoʻotaʻiga.
5 US Department of State, "US Foreign Policy in the Asia-Pacific Region," 21 Setema 2011, sootaga.
6 "Shusho 'Futenma isetsu ni zenryoku,' Bei daitoryo 'shinten kitai,'" Yomiuri shimbun, 22 Setema 2011.
7 Takeshi Endo, "Noda-Obama umia 1st lauga,” 23 Setema 2011.
8 "Amataga faigata: Obama na tuleia Noda i le fonotaga muamua," Asahi shimbun, 23 Setema 2011.
9 "Talaga le moni i Futenma," Iapani Times, 24 Setema 2011.
10 "Noda shusho Futenma shinten e kadai seou," Jiji News Agency, 22 Setema 2011. Mo se su'esu'ega auiliili o fa'asalalauga fa'asalalau Iapani, va'ai Satoko Norimatsu, "Noda Obama e sau i le mea moni," Peace Philosophy Center 23 Setema 2011, "Nichibei kaidan, Obama hatsugen to sareta mono o Noda ga hitei," Filemu Philosophy, 24 Setema 2011, ma "Noda Obama e sau i lou alo," 27 Setema 2011.
11 Matagaluega o Mataupu Tau le Va i Fafo, "Nichibei shuno kaidan (gaiyo)," 22 Setema 2011, fesoʻotaʻiga.
12 "Futenma isetsu gigi ga fujo, kubi o kashifgeru shusho," Ryukyu shimpo, 24 Setema 2011.
13 "Shuin yosan i de noda shsho bei daitoryo no kekka motomeru hatsugen hitei," Ryukyu shimpo, 26 Setema 2011.
14 "Faʻatonu: E tatau ona manumalo Noda i le faʻatuatuaga a Okinawa e foia Futenma," Asahi shimbun, 19 Setema 2011.
15 "Ina ia faʻamalosia le soʻotaga a Amerika, e tatau ona maua e Noda taunuuga," Yomiuri shimbun, 24 Setema 2011.
16 Vaʻai Gavan McCormack, "Deception and Diplomacy: The US, Japan, and Okinawa," Le Tusitala a Asia ma le Pasefika, 23 Me 2011.
17 O le lauga a Nakaima e foliga mai na lolomi atoa i le aufaasālalau a Okinawan, ma na o sina taimi puupuu na aofia ai i isi nofoaga. Va'ai tusitusiga atoa ile Igilisi ile Satoko Norimatsu, "Okinawa Kovana Nakaima: O se mea e le mafai ona toe faʻaaogaina i Okinawa / Iapani / US Relations o le a mafua mai i le fausiaina malosi o le faavae o Henoko." Peace Philosophy Centre, 22 Setema 2011.
18 "Talaga le moni i Futenma," Iapani Times, 24 Setema 2011.
19 "Ua teena e le Kovana o Okinawa se maliega a Iapani-US i luga o le pusa o le toe fetuunaiga a le militeri a Amerika," Ryukyu shimpo, 26 Setema 2011 (i le Igilisi).
20 I luga o le faʻamatalaga a le Senators Levin, MacCain ma Webb, vaʻai Gavan McCormack, "Deception and Diplomacy," op. cit.
21 Na malilie le Malo o Iapani i le amataga o le 2010 e faʻaauau nei totogi i le 2009 fua faatatau o le ¥188 piliona i le tausaga mo le lima tausaga. I le fesuiaiga o aso nei o lona uiga e tusa ma le $2.4 piliona i le tausaga, $12 piliona i le lima tausaga.
22 "'Bei kokubo kengen hoan' Futenma minaoshi no michi hirake."
23 "Nichibei shuno kaidan, min-i hitei shite minshushugi ka," faatonu, Ryukyu shimpo, 23 Setema 2011.
24 Va'ai, mo se fa'ata'ita'iga, "Genba gaisho hatsugen, fumitsukete iru no wa dare ka," Ryukyu shimpo, 7 Setema 2011.
Gavan McCormack ma Norimatsu Satoko o fa'amaopoopo o le Asia-Pacific Journal. O Gavan McCormack o se polofesa faʻapitoa i Ausetalia National University ma Norimatsu Satoko o le faʻatonu o le Peace Philosophy Center i Vancouver, BC O loʻo latou galulue nei i le tusiaina o se tusi i luga o le faafitauli i Okinawa.
Fautuaina upusii: Gavan McCormack ma Norimatsu Satoko, 'Tagata Asiasi Fete'ena'i: Iapani ma Okinawan Savali i le US,' Le Tusitala a Asia ma le Pasefika Vol 9, Lomiga 40 Numera 1, Oketopa 3, 2011.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo