[O loo maua se faaliliuga faaKorea iinei]
Ia Setema, ina ua mavae le sili ona mafanafana o Aukuso i faamaumauga, o le talafatai i Sasae o Ausetalia na ufitia i le pefu mafiafia mumu. Ua faaitiitia le vaai i mita, ua faamalosia ai le faaleaogaina o vaalele ma ave ai tagata i totonu o le fale ona o le tusa ma le lima miliona tone o le palapala na agi mai i totonu o le atunuu lea ua i ai le lamala i lona iva tausaga. I le amataga o le masina lava lea, na taʻu atu ai i tagata Korea o le a mou atu le kiona i le lumanaʻi i lo latou atunuu sei vagana ai ni nai tumutumu mauga, ma o le a avea lo latou tau i lalo o le teropika. I isi nofoaga, ua malepelepe le aisa o le sami Arctic, tatala folauga ma suʻesuʻega auala i itu polar, solomuli aisa, o le afa o vaomatua o le teropika ma le malulu o le lalolagi, eleele susu, ma amu ua alu pe ua lamatia; o afā, lologa, ma isi mala faalenatura o loo taalili i le lalolagi atoa. Ua lapatai mai saienitisi i le latalata atu i mala o le lalolagi.
O su'esu'ega lata mai a le UN Environment Programme ua ta'u mai ai, e tusa lava pe fa'atulafono e le atunu'u fa'ava-o-malo faiga fa'avae uma o le tau i le taimi nei, o le a fa'atupula'ia pea le vevela o le lalolagi i lenei seneturi. Po'o le a lava le mea tatou te faia i le taimi nei, e le mafai ona tatou "fa'aitiitia le fa'amafanafanaina o le GHGs [kasa oona i le lalolagi] o le 2.4 tikeri Celsius." O tagata suʻesuʻe o le tau maualuga o le lalolagi, e tusa ai ma le lipoti i le lomiga o Aperila o le tusitala faasaienisi, Nature, e faʻatatau e tusa lava pe faʻafefeteina (20C) tatou te tutu "se avanoa malosi e faʻaoso ai lamala ma tali afā e mafai ona luʻitauina ai le sosaiete faʻapitoa, e taʻitaʻia ai le tulaga lamatia. i feteenaiga ma mafatiaga o loʻo oʻo i setete toilalo ma femalagaiga tele." O lo tatou lumanaʻi lena, ma o loʻo faʻasolosolo le leaga o le vaaiga.
I Copenhagen e tatau ona tatou oʻo atu i le maliega a le lalolagi e faʻalauiloa se faʻaupuga - e tele le malosi i le taimi o taua - e taumafai e puʻeina, poʻo le faʻagesegese, le faʻaleagaina o le lalolagi e pei ona tatou iloa i le mala o le vevesi o le tau. O le konafesi ia Tesema ua avea ma mea sili ona taua i le talafaasolopito o tagata soifua, o lo tatou avanoa mulimuli.
Fa'alapotopotoga fa'alelalolagi, e aofia ai Greenpeace ma WWF, fa'atatau tatou te mana'omia i Copenhagen se ta'utinoga i le fa'aitiitia o le kaponi o le lalolagi e 40 pasene le tipi i le 2020 ma le 80 pasene (95 pasene mo atunu'u fa'apisinisi) i le ogatotonu o le seneturi. O le isi auala e fa'ailoa ai o le fa'apea lea o le fa'amoemoe o Kyoto - na'o ni nai nofoaga e o'o i ai - e tatau nei ona fa'atele i le lua i le fa'atolu taimi i le taimi pu'upu'u ma e o'o atu i le fa'asefulu taimi i le va'aiga.
I le taimi nei, e ui lava i tautinoga ua faia e le tele o atunuu talu mai Kyoto i le 1997 e faʻaitiitia ai, o loʻo faʻatupulaia pea. I le lalolagi atoa, na si'itia ai le 38 pasene i le va o le 1992 ma le 2007, mai le fua faatatau o le 1.1 pasene i tausaga taitasi i le 1990s i le 3.5 pasene i le 2000-2007. O tusitusiga fa'apitoa ua fa'atupuina fa'atupula'ia i 'upu fa'alia: paepae, fa'ailoga, le mafai ona toe fa'afo'isia. O loʻo matou faʻalavelaveina tulaga tau o loʻo i ai i le tele o afe tausaga talu ai na atiaʻe ai e tagata faʻatoʻaga, nuʻu, taulaga, faʻalapotopotoga.
Gaoioiga a tagata, pamuina kaponi i totonu o le ea i le faatupulaia o fua faatatau talu mai le suiga o alamanuia ua siitia ai le maualuga o le kaponi i le ea (280 ppm) i le ea (387 ppm) i le 3.1 ppm, ma o lena tulaga o loo faaauau pea ona siitia e tusa ma le 950 ppm i le tausaga. I luga o le "pisinisi e pei ona masani ai" o la tatou ala o loʻo i ai nei, o loʻo tatou agaʻi atu i le faʻaiʻuga o le seneturi faʻasologa o le kaponi faʻatatau ile 4.60 ppm ma le maualuga o le vevela e XNUMXC.
Ina ia taofia le faateleina o le vevela i le tusa ma le 2 tikeri, na finau mai saienitisi a le lalolagi i Bali i le 2007 e tatau lava ona tatou tausia le maualuga o le carbon concentration i lalo ole 450 ppm. Ua talia nei e le EU ma Ausetalia lena sini. Ae ui i lea, o le toʻatele o saienitisi e manatu o le mea moni e sili atu ona foliga mai o le 400 ppm - i soʻo se tulaga e le mafai ona alofia ma lata mai - ma e sili ona aʻafia, e aofia ai Rajendra Pachauri, le ulu o le IPCC, manatu, o se mea faanatinati, e tatau ona tatou faʻaititia i le 350. E tusa lava pe faʻaumatia uma na folafola atu e atunuu i le salafa o le lalolagi e pei o lenei taimi na iloa, o le maualuga o le vevela o le a i ai pea i le faasologa o le 3.5 tikeri, ie. toeititi faaluaina fa'aaliga "sili ona leaga" fa'aaliga.
Mo Ausetalia, lea na nofoia ai le malo i le 2008, o le tautinoga mulimuli ane i le 450 ppm e i ai ni aafiaga leaga. E manaʻomia le faʻaauau pea ma le faʻaleagaina o faʻalavelave o lamala, afi, vevela vevela vevela e oʻo atu i le 45 tikeri i Ausetalia i Saute i le 2008), ma - talu ai o se atunuʻu tele - lologa. O le lāmala i totonu o le ato saito a le atunuʻu, o le Murray-Darling River basin, ua matua faʻaitiitia ai le gaosiga o faʻatoʻaga faʻasusu ma faʻamalosia le taofia atoatoa o faʻatoʻaga araisa i vaitau e lua ua tuanaʻi. O le mea e sili ona faateia ai, faatasi ai ma le 450 ppm carbon concentration i le siosiomaga, o le Great Barrier Reef - o se tasi o mea ofoofogia o le lalolagi - o le a le ola.
I Iapani foi, o se malo toe fuataʻi, o le tau o le tau na avea ma tofi ia Setema 2009 ma faʻasalalau vave se tautinoga i le 25 pasene faʻaititia i luga o le 1990 faʻamama i le 2020. E oʻo lava i lalo o faigamalo a le LDP talu ai, o Iapani na vaʻaia i nisi taimi o se faʻataʻitaʻiga o le mama. ma le malosi lelei, ae o le mea moni e le gata ina le mafai ona ausia lona 6 pasene Kyoto faʻaitiitiga faʻaitiitiga ae o ona faʻaoso na faʻatupulaia i le 11 pasene i le 2007. E sili atu lena, e mautinoa, nai lo le US (+20 pasene) , ae e le'i ausia e atunuu e pei o Siamani lea na faaitiitia ai ana emisi i le 21 pasene.
O le 25 pasene a le Palemia o Iapani Hatoyama Yukio o le "faʻaititia i luga o le 1990 tulaga" o se folafolaga lototele, ma e tu i se toomaga pe a faʻatusatusa i taga a le US e oʻo mai i le taimi nei. Ae ui i lea, e leʻi faʻamalosia e Hatoyama le pisinisi poʻo le atinaʻeina o se mamanu o le auala e ausia ai, o lana tautoga o loʻo faʻalagolago i se maliega a Copenhagen lea e "auai uma ai tamaoaiga tele," ma ona o le toilalo o le sefulu tausaga talu ona maeʻa Kyoto lona 25 i le tasi. sene o tulaga 1990 o lona uiga e tatau ona ia tipiina tulaga o loʻo iai nei i le 36 pasene. Ma, afai na te faataunuuina na mea uma, e tusa ai ma mea e manaomia e le sili atu i le a sitepu muamua.
Ae mo Korea i Saute, o ana kasa kasa oona ua faʻatupulaia i le maualuga maualuga i totonu o itumalo o le OECD (siʻitia i le 90 pasene i le va o le 1990 ma le 2005), ma o lona faʻalauiloa mo se taimi pupuu (i le 2020) sini o le taofia lea i se si'itia e le sili atu i le 8 pasene i luga atu o lona tulaga 2005. Afai e ave lena tulaga i Copenhagen, e foliga mai e le manuia Korea. I le feagai ai ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o le lalolagi, soʻo se atunuʻu faʻapisinisi e talanoa i le faʻateleina o ana kasa e mafai ona faʻamoemoe e taʻu atu e toe foʻi i tua ma toe mafaufau i ana matafaioi faʻavaomalo.
E le o iai ni suiga fa'atekonolosi (lea e leai se fa'ailoga i le taimi nei), o le tulaga fa'apolokiki ma le amio mama e tatau ona tatou suia mai le le mafai ona fa'afouina, fa'amalosi carbon-i le fa'afouina, fa'a-neutral i le tamaoaiga, fa'aitiitia le gaosiga, taumafa, ma otaota i le vaega "masani" carbon, tane o loʻo i ai punaoa ma saili sili atu tutusa ma le faʻaitiitia le faʻaumatia auala o le tufatufaina atu, faʻaumatia le le talafeagai ma le le lelei. Ae, e pei ona ou tusia i lenei koluma i le 2008 ("The Chimera of Growth," Mati 2008), o le talitonuga faʻatasi a tagata, faʻapitoa faʻalelotu, faʻatasi e Kerisiano, Puta, Mosalemi ma tagata le talitonu i le Atua, o le sosaiete a tagata e tatau ona faʻamaopoopoina ina ia faʻatulagaina. ia fa'ateleina le gaosiga, fa'aaogaina, ma otaota. Ole fua ole GDP ma le tuputupu aʻe o loʻo avea nei ma faʻailoga autu o le "manuia" o atunuu.
O le fonotaga ia Tesema i Copenhagen e mana'omia ai se suiga a Copernican ina ia amata atu i le taimi nei o le a iloiloina atunuu e le mo le latou GDP ae mo lo latou manuia o tagatanuu o le lalolagi i le faaitiitia o le kasa oona. E tatau ona tuu ese le fetish tuputupu aʻe ina neʻi le mafai ona toe faʻafoʻisia lo tatou paʻu i le vevesi o le tau, o loʻo tumu i taua o vai, taua o le suauu, taua o meaʻai, ma faʻamaʻi. O le Kyoto, Bali, ma isi konafesi tetele i suiga o le tau e le sili atu nai lo le vaivai i le itu e tatau ona agai i ai tagata. Copenhagen e tatau ona agai i luma.
Gavan McCormack o se polofesa emeritus i Ausetalia National University i Canberra, o se faamaopoopo i Iapani Focus, ma le tusitala o Sini Korea i Matu: Tu'i atu Korea i Matu i le Tausi o Mala Faaniukilia ma Client State: Iapani i le American Embrace.
O le tusitusiga lea o se koluma na tusia mo Kyunghyang Shinmoon ma lomia i le aso 13 o Oketopa, 2009.
Upusii fautuaina: Gavan McCormack, "The Road to Copenhagen," The Asia-Pacific Journal, Vol. 42-3-09, Oketopa 19, 2009.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo