O le faatulagaga i le taimi nei o le faaletonu o le lumanai.
— Saint-Just (1767–1794)
A o ou tusia nei upu, o se mafui'e moni o lo'o fa'afefeteina i faiga fa'apolokiki ma sosaiete Farani. E fa vaiaso i lona fa'alavelave fa'aagafesootai sili ona ogaoga talu mai le faletupe vevesi o le 2005, o vaega tetele o le atunuu o loʻo faʻaauau pea ona luluina e le tele o faʻalavelave faʻaalia, poloka auala ma galuega. O le Aso Toonai na sei mavae atu nei, o le mea ua ta’ua ofu lanu samasama - o se gaioiga le mautonu o tagatanuu feita ua faaigoaina i ofu lanu samasama maualuga-vaʻaia e manaʻomia e avetaʻavale Farani uma a latou taʻavale pe a faʻalavelave - na teteʻe i se puipuiga e leʻi tupu muamua e toe foʻi i magaala o Pale ma isi Farani i le faitau selau. o afe. O le tetee e mafai ona faʻamatalaina o se teteʻe malosi o le peresetene taʻutaʻua lautele, Emmanuel Macron, ma lana osofaʻiga neoliberal i tulaga o tagata faigaluega.
O le feagai ai ma se suiga o auala a leoleo faatupu vevesi, lea ua latou lagolagoina nei i latou e le tele o taavale ofutau ma vai, o le ofu lanu samasama e leʻi mafai ona lofituina le puipuiga e pei ona latou faia i le lua vaiaso talu ai, ina ua malepelepe nisi o pitonuu sili ona tamaoaiga o le laumua i vaaiga o le faaletonu lautele e leʻi molimauina i le ogatotonu o Pale talu mai Me '68. Ae ui i lea, e oʻo lava i le faʻapotopotoina o le 89,000 leoleo faʻatupu vevesi ma le puʻeina o le silia ma le 1,700 tagata tetee i le salafa o le atunuʻu e leʻi mafai ona taofia ofu samasama mai le toe alu ifo i luga o auala autu e tau atu i le Champs Élysées mo le "Act IV" o la latou fouvalega tele. Na taua e se sui sooupu o leoleo, ona o le tele o le salalau o le vevesi, o le tulaga atoa o le faaleagaina o meatotino na matua sili atu ma sili atu ona salalau nai lo vaiaso ua mavae. O le tele o isi aai Farani na molimauina foi misa vevesi, e aofia ai Bordeaux, Toulouse, Lyon, Dijon, Nantes ma Marseille.
O le mea na amata i le fa vaiaso talu ai ona o se tali atu i le atunuu atoa i le telefoni feaveaʻi i luga o le Facebook e taʻavale ita e toʻalua e poloka auala i le lotoifale ma nofoaga o le alatele e tetee ai i se lafoga fou o le suauu "siʻosiʻomaga" na faʻalauiloaina e le malo o Macron, ua faʻasolosolo nei i se tulaga atoatoa. -o le fouvale lauiloa e faasaga i le peresitene o le faletupe ma le aufaipisinisi mauoa o loʻo ia faʻaalia manino. E ui o le faiga o ofu samasama - pe afai e mafai ona faʻamalamalamaina lelei e pei o lea - e tumau pea le le mautonu ma feteʻenaʻi i le tulaga o lona tuʻufaʻatasiga faʻaagafesootai ma talitonuga faʻale-aganuʻu, e leai se masalosalo na tatalaina ai se faʻalavelave tele i faiga faaupufai Farani. O le nofoaga autu o le neoliberal ua maua o ia lava i lalo o le osofaʻiga, ma o le faʻalapotopotoga faʻapolokiki e foliga mai o loʻo leiloa le auala e tali atu ai. "Ua matou i ai i se tulaga o le fouvale," Jeanne d'Hauteserre, Pulenuu o le 8th Itumalo o Pale, na tagiauē i le vaiaso talu ai. “Ou te lei vaai lava i se mea faapena.”
E fa vaiaso i totonu, o le fouvalega o loʻo faʻaauau pea ona faʻafememeaʻi le au tusitala ma tagata atamamai. “O le ofu lanu samasama ua fa'ateteina vaega tuai o faiga fa'apolokiki," o le tala lea a se tasi o fa'asalalauga Falani i le ROAR i le po o le Aso To'ona'i, ina ua mavae se aso umi o vevesi i le laumua. “Latou te teena ta’ita’i fa’apolokiki uma, vaega fa’aupufai uma ma so’o se ituaiga faiga fa’apolokiki. E leai se tasi na te iloa lelei pe faʻafefea ona faʻafeiloaʻi pe taulimaina lenei gaioiga - e le o le aufaasālalau, e le o le malo, poʻo se isi. O mea o loo tatou molimauina e leʻi tupu muamua i le talafaasolopito o Falani.” E ui o le taunuuga o nei atinaʻe mataʻutia o loʻo tumau pea le le mautonu, e manino lava o Farani o loʻo ola i le taimi nei i le malepelepe o vaega faʻasolopito, ma ave ai le atunuʻu i luga o laufanua e leʻi vaʻaia. Mo le agavale, o le fa'aaliga o lo'o tula'i mai o lo'o fa'aalia uma ai avanoa fiafia, ae fa'apea fo'i le tele o fa'alavelave fa'apolokiki taua. E fa'afefea ona fa'aofia e 'au fa'aagafesoota'i fa'alilolilo ma tuto'atasi i latou lava i lenei tulaga e le masani ai ma le le mautinoa e aunoa ma le fa'agaloina o mea mata'utia o lo'o i luma?
O se lagona loloto o le faalavelave
Mo le taimi nei, na o le tasi lava le mea e mautinoa: o le faʻalavelave o le ita o tagata lautele ma le faʻalavelaveina o vaega tuai o faiga faʻapolokiki ua tuʻu ai se pu vavao i le fatu o faiga faaupufai Farani. O le lagona o le fa'alavelave ma le fememea'i e mafai ona iloa. Mo le tele o vaiaso nei, o talafou tetele uma o loʻo faʻasalalau e le aunoa ata o poloka o auala ma pa mu, ae o nusipepa autu o loʻo faʻasalalauina pea le ofu lanu samasama i luga o latou itulau pito i luma. I le taimi o le “Tulafono III” o le fouvalega i le Aso Toonaʻi, Tesema 1, na faaalia ai e ata i luga o le televise na faasalalauina i le faitau miliona o tagata mai atumauga e oo atu i le Atalani le auala na matuā lē mafai ai e leoleo ona pulea vaega tetele o le laumua. A o osofaʻia e le faitau sefulu afe o ofu samasama le Champs Élysées, na o atu isi vaega i le siʻosiʻomaga. beaux quartiers, lea na latou susunuina ai taavale taugata, fausia pa puipui, talepeina faamalama o faletupe, gaoia faleoloa taugata ma faaleagaina maafaamanatu lautele.
I isi nofoaga i totonu o le atunuu, e faitau selau auala, taamilomilo ma toll station faapea foi ma le tele o faleoloa e tufatufaina atu ai supamaketi ma le sefulutasi Aofaʻi suauʻu suauu na poloka e le au tetee ofu samasama, ae o loʻo faʻaauau pea ona nofoia le taulaga o St Nazaire. O le fefefe i le leiloa atoa o le puleaina, o nisi o ofisa o le malo ua amata ona valaau faalauaitele mo se tulaga o faalavelave faafuasei ma le faʻaputuina o le vaegaʻau e faʻaumatia le fouvalega lauiloa - poʻo le mea sili e fesoasoani ai i le tele o leoleo i le laumua. O pulega i Île de la Réunion, o se Falani e faalagolago i le Vasa Initia ma le faitau aofaʻi e tusa ma le 865,000, talu ai nei na faʻaalia ai se vavao ina ua maeʻa ona osofaʻia e le au tetee iina le puipuiga o le lotoifale ma poloka le avanoa i le taulaga autu, le malaevaalele ma le motu.
O le Aso Toʻonaʻi na teʻa nei, Tesema 8, na naunau ai pulega Farani - e toe faʻamalosia le puleaina o le auala - tuʻuina vaega tetele o le ogatotonu o Pale i le lokaina, poloka o auala, tapunia metro station ma auina atu i totonu o taʻavale ofutau ma vai e faʻamalosia ai laina leoleo. I le taeao, na oo mai ai se toafilemu mataʻutia i luga o le laumua o Farani a o tapunia e le faitau afe o faleoloa ma faleaiga o latou faitotoʻa ma faʻapipiʻi i luga a latou faʻamalama faʻaaliga i le faʻamoemoe o le toe faʻafouina o sauaga. E oo atu i le aoauli, na manino mai ai o le puipuiga e leʻi tupu muamua a le malo - e le o se mea e ofo ai - ua le mafai ona taofia le ofu lanu samasama, o le na toe sasaa atu i auala o loʻo siomia ai le Champs Élysées i ni numera tele, naʻo le faʻaalia o le malosi i la latou filifiliga e faʻasaga i leoleo ma faʻamalosia i lo latou talitonuga e tatau ona alu Macron.
Ona o le mamafa o le taofiofia a leoleo, lea na tuua ai le itiiti ifo ma le 120 tagata tetee e manaʻomia vave fesoasoani faafomaʻi, o le toe faʻafouina o feteʻenaʻiga e le maalofia. I se faʻalavelave talafeagai, o le tulaga na sili ona vevela i le Boulevard Haussmann, na faʻaigoaina i le faʻataʻitaʻiga o le fuafuaga o le taulaga i lalo o Napoleon III o le na mamanuina auala faʻapitoa a Paris e faʻamautinoa ai le faʻatumauina o le vafealoaloai ma taofia ai le tele o osofaʻiga lauiloa i le taimi o le fouvalega o le 1848. faapa'u pulu pa'u, grenades ma'ai ma le tele o kasa loimata e taofi ai le ofu lanu samasama mai le ulufale atu i le Place de l'Étoile o lo'o tu ai le Arc de Triomphe, ae o taumafaiga faifaipea e fa'ata'ape le au tete'e na fa'avaivai ona o fa'alapotopotoga fa'ale-vaega eseese o lo'o fa'aauau pea ona toe fa'apotopoto i luga o auala autu. I le po, na faʻaauau pea le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o le gaoi i le eria o loʻo siomia ai le Place de la République.
I aso talu ai nei, o le faʻalavelave faʻapolokiki ua faʻateteleina e le mea e foliga mai o se faʻatasiga moni o tauiviga lautele. I le aso 1 o Tesema, na auai ai le au taʻavale a le falemaʻi i le faʻalavelave, faʻaalia i luma o le maota o le peresetene ma le leo tagi. I le Aso Gafua, Tesema 3, na faʻasalaina ai e tamaiti aʻoga Farani a latou tauiviga faifaipea e ala i le taofia o le avanoa i le silia ma le 200 aʻoga maualuga; i le Aso Tofi na sosoo ai e tusa ma le 100,000 o i latou na auai i se savaliga a le atunuu atoa e tetee atu i suiga a Macron i faiga ulufale i iunivesite ma le siitia o pili tau pulega. Fa'ate'ia faamatalaga e lei tusia O le tele o tamaiti aʻoga na tuʻuina i tulaga faʻalavelave e leoleo vevesi mo se taimi umi e leʻi pine ae faʻasalalau ma faʻateleina ai le vevesi ma le tetee i leoleo i totonu o le ofu lanu samasama. Ma, i le Aso Toʻonaʻi na teʻa nei, e faitau afe tagata siosiomaga i se faʻataʻitaʻiga o le tau na muaʻi faʻatulagaina i Pale na ofuina ofu samasama i le lotogatasi. I le taimi nei, o iuni autu mo le au faifaatoaga Farani, avetaavale loli ma tagata faigaluega felauaiga lautele ua faalauiloa uma lo latou faamoemoe e teteʻe.
O le isi itu ua atili ai ona faaletonu le malo i le feagai ai ma nei atinae, o le tele o le lagolago ua maua e le au tetee mai le atunuu. Ua faailoa mai i faiga palota e sili atu i le lua vaetolu o tagata tetee e taliaina le ofu lanu samasama, o lo'o tu'uina mai ai se fa'atusatusaga tele i le abysmal 18 pasene fua fa'amaonia mo Macron. O le mea e malie ai, e ui lava i le faʻasalalauga tuʻufaʻatasia o faʻamatalaga sese na faia e le malo ma faʻasalalauga faʻasalalauga, lea o loʻo taumafai pea e faʻatupu se va i le va o le "moni" ofu lanu samasama ma se “fa'ai'u fa'atautau” o le apaau agavale ma le itu taumatau kaseu, po o "hooligans", o le au tetee lava ia ua matua mumusu lava e vaeluaina i luga o nei laina, ma faaalia ai le maualuga o le faapalepale o le faaleagaina o meatotino ma fefinauaiga faaletino ma leoleo, e maua ai le tele o elemene taua ma se avanoa taua mo le gaioiga. Ina ua malepelepe le tele o faletupe ma le tele o taavale taugata na mu i le Aso Toonai, na mafai ona faalogoina le feʻei o le motu o tagata i le ioeina - ma mulimuli ane alalaga atu i tagata fuimu ao latou tapeina le afi.
O se gaioiga fa'aletonu ma fete'ena'i
Ona o lona lavelave, ua matua le mafai ai e le aufaasālalau faavaomalo ona malamalama i le lavelave o ofu samasama, faatasi ai ma le tele o lipoti ua oʻo atu i le toe faʻafoʻiina o le amio leaga na ofoina mai e le au Farani. Tasi tusitala mo O Loo Vaaia e oo lava i Na tusia e latou te leʻi vaʻaia lava se ituaiga o faʻatafunaga faʻatauvaʻa na siomia ai aʻu i luga o nisi o auala sili ona atamai o Pale i le Aso Toʻonaʻi - o le ita faʻafuaseʻi, ma le le fiafia, e le gata i leoleo vevesi ae i falesa i le malo Farani lava ia e pei o le Arc. o Triomphe.” Mo se fuataga lelei, na faaopoopo mai ai e le tusitala e faapea “o se apaau tupito o le ofu lanu samasama ua liliu atu i le inoino nihilist o faalapotopotoga faatemokalasi ma faailoga o le manuia ma le tamaoaiga."
I le Aso Gafua, o le le toe fausia soixante-huitard na tonu i le faalata o le vasega o Daniel Cohn-Bendit e fa'alogo i totonu faapea foi, tausalaina le ofu lanu samasama - fa'amaoni i sitaili e pei o se tala masani a Bourbon - mo lo latou "tuu'u" ma le "fa'afefe" sauaga, ae leai se tala e uiga i le mata'utia o le saua o leoleo fa'atupu vevesi a Farani. O nisi o manu'a sili ona mata'utia na faia e le CRS ma le BAC i le Aso Toonai na aofia ai se tamaitai talavou i Pale na leiloa se polo mata ina ua fana i le ulu i se pulu pa’u, ma se alii i Nantes na leiloa lona lima ina ua faafuasei ona ia pikiina se grenade maofa i lona manatu o se fagu kasa. O le ofu lanu samasama, o le mea moni, e leʻi faʻapipiʻiina lava taʻavale ofutau, faʻapupulaina soʻo se auupega pe tipi ese se leoleo. O latou "sauaga", e pei o Pamela Anderson - o tagata uma! - e matua mautinoa lava finau, ua toetoe lava faafaatusa atoa.
Ae ui i lea, mo ana faʻataʻitaʻiga uma, e tatau ona manino o le tauemu a Cohn-Bendit i le ofu lanu samasama e mamao mai se mea na tupu tu'ufua; o le mea moni, o lo'o atagia lelei mai ai le mata'utia tele o le ta'ita'iga a le vasega fa'a-Falani na latou taofia ai i latou e le'i a'oa'oina. jacques bonhommes, o le faamaualuga laulaau, o le amio leaga sans-culottes - i se faapuupuuga, o tagata uma e le masani ai le aufaifaatoaga ma lumpen oe na latou faʻamaualuga e faʻaleagaina le pule paia a le tupu. Le fa'aogaina lautele o le upu kaseu o se faʻamaoniga lea, e pei o le faʻamatalaga a le Minisita o le Initeria Christophe Castaner i le vaiaso talu ai e faapea "o le gaioiga na fanau mai ai se sauʻai." O se filifiliga o upu semanu e le tu matilatila i totonu o le tele o le faʻaleagaina o le faʻaleagaina o tagata Versaillais i se tasi taimi na lafo atu ai i communards, a o leʻi agaʻi atu i le fasiotia ma le lē faailoga tagata i luga o le 20,000 tagata faigaluega o Parisians na tuuaʻia i le auai i le fouvalega i le 1871. tuʻu i ai, o le ua faaeeina atu yellows, e pei lava o i latou na muamua atu, "e fai ma sui o se ituaiga o suʻega Rorschach mo se vaega tele o le bourgeoisie, [faʻamalosia] i latou e faʻaalia lo latou le fiafia i le vasega ma le sauā e masani ona latou faʻaalia i se auala le tuusao."
O le mea moni o le mataupu e le o le gaioiga lava ia, ae o le neoliberal restructuring o Farani sosaiete na fanau mai ai se sauʻai - o le sauʻai o se tagatanuu toe tu mai i le itu taumatau. E le tatau la ona faate'ia, o le ofu lanu samasama O le mea na tupu na amata mai i se tulaga sese, ona o se tetee e tetee i lafoga na amataina e le toatele o tagata e iai ni manatu e tetee i tagata malaga mai ma na muamua faatasi ma vaega taumatau. I vaiaso muamua o poloka auala, na lipotia ai e le aufaasālalau le tele o faʻalavelave faʻalavelave o faʻailoga lanu, faʻafeusuaiga ma faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga, aemaise lava i nisi o vaega pito i tua o Farani. E le mafai foi ona faafitia le tele o ultra-nationalist, monarchist, fascist ma neo-Nazi elemene na auai malosi i taua i Pale i vaiaso talu ai nei.
Ae ui i lea, e ui lava i lenei faʻafitauli amata ma le faʻaauauina o faʻamatalaga i faʻailoga o le lotogatasi o le atunuʻu e pei o le tricolor ma le Marseillaise, o le osofa'iga o ofu samasama na vave ona lofituina ai le malosi o elemene taumatau poʻo Le Pen's Rassemblement National e fai mai o latou lava gaioiga. A o salalau solo tetee e pei o se afi afi ma sasaa atu i se fouvalega lauiloa e faasaga i le tamaititi-tupu o Macron ma ona tagata neoliberal, le faitau selau o afe o tagatanuu "apolitical" - o le toatele oi latou o ni tagata tetee muamua e aunoa ma ni taua i luga o le auala. poto masani - na tosina atu i poloka auala ma faʻataʻitaʻiga tele. O le i'uga, o le tu'ufa'atasiga fa'ale-agafesoota'i ma le fa'atonuga fa'ale-aganu'u o le fa'agaioiga ua fa'atupula'ia fa'atupula'ia fa'atasi ai ma gaioiga uma o le fouvalega, ma tatala atu ai i se itumalo fa'alautele tele i le va o le Tulafono I le fa'asao ma le Tulafono e latalata i le fouvalega III ma le IV.
O le taunuuga o le ofu lanu samasama, e ui e mautinoa lava e le o se sui o le faitau aofaʻi o Farani, ua mafai nei ona faʻavasegaina ma le saogalemu o se taʻutaʻua tele. E pei o lea, o le tuufaatasiga o agafesootai ma le talitonuga o ona tagata auai e ala i le faauigaina e atagia ai nisi o eseesega o loʻo maua i totonu o le lautele lautele - o se auala ese e fai mai ai o le gaioiga o loʻo i ai le tele o feteenaiga tutusa ma laina faʻapolokiki sa i ai muamua. tamo'e atu i Falani fa'aonaponei i le lautele. Afai o le ofu lanu samasama o loo tumau pea le fenumiai ma faigata ona fa'amauina i lalo i faiga fa'apolokiki, atonu e itiiti se mea e fai i so'o se fa'aletonu tau amio a le vasega o tagata faigaluega Falani nai lo le tulaga fa'aletonu ma le fa'apolokiki o le atunu'u talu mai le fa'atemokalasi tuai-kapitalista - o ia lava o se taunuuga o le fasefulu tausaga o le toe faʻatulagaina o le neoliberal ma le faʻaleagaina faʻapolokiki.
Tulaga lamatia ma avanoa
Ae e tusa lava pe le tatau ona tatou faamaulalo le ofu lanu samasama ona o le inchoate ma fete'ena'i natura o la latou gaoioiga, tatou mafai - ma e mautinoa lava e tatau - faʻaeteete i lamatiaga e aʻafia i le fefaʻasoaaʻi o se vaega lautele o tauvaga ma le faʻailoga lanu, faʻafeusuaiga ma faʻafeusuaiga i le itu taumatau. I nisi itu, e mafai ona finau e faapea o le auai i le itu taumatau e le maalofia i se faʻalapotopotoga faʻapitoa tele e pei o ofu lanu samasama. O le lu'i mo le itu tauagavale lautele, e le o le ta'uleagaina o ia "mea leaga" mai le mafanafana o ona nofoa, ae ia taofia na elemene pito i luga taumatau mai le faʻatuina o se tulaga pulepulepule i totonu o le gaioiga. Talu ai e le foliga mai o le ita taʻutaʻua na mafua ai le fouvalega o le a mou atu i se taimi lata mai, e itiiti lava se filifiliga a malo faʻasalalau ma tutoʻatasi. auai malosi fa'atasi ai ma le fa'agaioiga i se taumafaiga e fa'atauva'a ona uiga fa'ailoga lanu ma le fa'atunuu i le tele e mafai ai.
O le mea e faafetai ai, o le agavale o loʻo i ai le tele o "mea mataʻutia" e galulue ai i lenei tulaga. Afai ei ai se mea e tasi e tuufaatasia ai le ofu lanu samasama, o lo latou 'ino'ino fa'atasi ia Peresitene Macron ma lo latou tete'e fa'atasi i ana faiga fa'avae fa'atauva'a e tetee atu i tagata matitiva. E pei o se tasi e tetee i ofu lanu samasama faamalamalama, “O le uluai gaioiga a Macron i le tofi o le faaitiitia lea o le lafoga o le tamaoaiga mo le au mauoa tele ae tipi tupe mai penefiti fale o tagata matitiva. O se faiga le tonu tele lena.” I le va'ai atu i lenei vaaiga, o le fa'a'ino'ino lautele o lafoga suau'u "si'osi'omaga" ua na'o se taumafaiga lava e toe fa'afo'i tupe maua ma fa'ae'e tau o le fa'afitauli o le tau i luga o le vasega o tagata faigaluega - o se vaega ma se vaega o le matafaioi fa'apolokiki a Macron o se sui o Robin Hood mo le au fai tupe: gaoi mai e matitiva e avatu i e mauoa. I se vaega sili ona lelei mo Iakopo, Aurélie Dianara mama otooto o nisi o tulaga le tutusa i le fatu o le galuega neoliberal a Macron:
I le taimi lava na taunuu ai i le ofisa, na soloia e Macron le Solidarity Wealth Tax (ISF), tuuina atu le € 4 piliona i le au mauoa; ma ua faʻamalosia le Tax Credit for Solidarity and Employment (CICE), o se polokalame tipi lafoga ma tuusaunoaga e tuʻuina atu le € 41 piliona i le tausaga i kamupani Farani, e aofia ai multinationals. I se taimi mulimuli ane, faatasi ai ma le pili o le paketi a le 2018, na faatuina ai e Macron se lafoga mafolafola lea e mafai ai ona faaitiitia le lafoga i luga o tupe faavae, tuuina atu le isi € 10 piliona i le au mauoa ... E peiseai e le lava lena, o le "lafoga carbon" fou o le a sili atu le mamafa o le lima taimi. mamafa i paketi a vasega ogatotonu nai lo luga ole vasega maualuga. Ae e leʻi faia lava e le malo ni laasaga e faʻafetaui ai lenei tulaga le tutusa - mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le tuʻuina atu o fesoasoani i aiga i tupe sili ona taugofie.
O le luʻitau mo le lautele lautele, o le a faʻavaeina i luga o le salalau lautele o le ita i luga o le le amanaiaina atoatoa e Macron mo tagata faigaluega aʻo taumafai e faʻataʻitaʻia le ita taʻutaʻua i se itu e sili atu ona manino e tetee i faiga faʻavae, faʻaalia se faʻamatalaga manino e tetee atu i le faʻailoga lanu ma tulituliloaina o se feso'ota'iga lautele ma tagata faigaluega tete'e, tetee i tamaiti a'oga ma le au fa'atauva'a faasaina. O le tala fiafia e faapea o uo i Farani ua uma ona faia ni alualu i luma taua i le tele o nei luma, faʻatulagaina o le malosi e tetee atu i le faʻauluuluga ma le faʻailoga lanu. 'ofu lanu samasama fa'atasi mai le nofoaga o nofoaafi i St. Lazare i le taimi o Galuega III ma le IV, ma fa'atupu ai le fa'alavelave vaega au tetee fascist ia fa'agaoioia le fa'ate'aina o le ultra-nationalist ma le papa'e supremacist elemene mai fa'ata'ita'iga lautele, ma taumafai e fa'atupu le fa'agaioiga lautele e fa'ailoa mai ai se fa'ata'ita'iga sili atu o fa'atonuga o faiga fa'apitonu'u e ala i le faia o fa'ailoga o le pulega a le setete ma le fa'asili.
E le gata i lea, i lenei vaega fou o loʻo tulaʻi mai, o malosiaga faʻapitoa ma tutoʻatasi o le a mafai ona fausia i luga o talatuu faʻalapotopotoga ma faʻaputuina poto masani o le tele o tauiviga taua i tausaga talu ai, e aofia ai:
- Le tauiviga faasaga i sauaga fa'ailoga lanu a leoleo i le faasaina, lea na mafua ai se galu o vevesi i le 2016 ma i le faavae mulimuli ane o le Comité Vérité et Justice pour Adama, o se vaega iloga o gaioiga na faavaeina e tali atu ai i le maliu le mafaamatalaina o Adama Traoré e 24 tausaga i le puipuiga a leoleo i lena tausaga. O le komiti lea na mana'omia ai le fa'atuina o se poloka fa'ailoga lanu fa'atasi ma le ofu lanu samasama i le taimi o Galuega III ma le IV o le fouvalega.
- O le tetee tele i le Loi Galuega i le 2016, lea na aofia ai le tele o masina o le taofia o galuega, faʻaaliga tele, feteʻenaʻiga sauā ma le nofoia le tumau o le Place de la République e le Nuit Debout gaioiga, i vaaiga e faamanatu ai le Sipaniolo ita, o le Eleni aganaktismenoi ma le malo fa'ava-o-malo o le nofoia. O Macron o se tasi o tagata sili ona lagolagoina le toe fuata'iga o le tulafono o tagata faigaluega, ma fa'avaeina ai se feso'ota'iga tuusa'o i le va o le tetee i le Loi Galuega ma le fouvale o ofu samasama.
- le puipuiga o le ZAD, o se sone tutoʻatasi i totonu o le nuʻu laiti i sisifo o Notre-Dame-des-Landes o loʻo tauivi ma le manuia e faasaga i le fausiaina o se malaevaalele i se fanua faʻasao lata ane mo le tele o tausaga, ma o le amataga o lenei tausaga na puipuia ai se taumafaiga faʻamalosi faʻamalosi e tuliesea e le militeri. O le setete o Farani ina ua mavae ni nai aso o taua ma leoleo vevesi a Macron. Tele Zadistes sa auai i le savaliga o ofu samasama a St. Lazare i le Aso Toonai.
- le #NousToutes feminist movement, le malosi Farani tutusa o #Faapena foi a'u, lea sa fa'atulagaina ni gaioiga e tetee atu ai i sauaga fa'asaga i tama'ita'i, e aofia ai savaliga a le atunu'u i le aso 24 o Novema. I Montpellier, sa fa'afeiloa'ia le savaliga fa'afafine e le ofu lanu samasama ma se leoleo o le mamalu.
O vaega o lo'o tula'i mai o fete'ena'iga i le va o nei tauiviga fa'aagafesootai faifaipea ma le fa'aputuga tele o le ofu lanu samasama fa'ailoa mai i le ono tula'i mai o le tula'i mai o le 'ofu samasama, e ui lava na amata mai o se fouvalega i lafoga fa'atasi ai ma ni manatu fa'asao, ae e ono aga'i atu lava i le aga'i i luma. O se tasi o atinae fiafia i lenei itu o le telefoni talu ai nei e ala i le ofu lanu samasama o Commercy, i le itu i mātū i sasaʻe o Falani, e fuafua ai le fausiaina o “komiti i totonu o le atunuu tutoatasi, pulega faatemokalasi tuusaʻo, o se fono tele a le malo, sui usufono ma le pule tonu, e mafai ona soloia i soo se taimi, fesuiaʻi o tiute.” I luga o lenei faʻavae, o vaega faʻapitonuʻu o le a tuʻufaʻatasia "ina ia aloese mai le toe faʻaleleia o faiga faʻapolokiki, taʻutaʻu taʻitaʻi, poʻo sui usufono e aunoa ma se faʻatonuga faʻapitoa mai le pito i lalo." Ile fa'alapotopotoga fa'apitonu'u o Pierre Bance tuʻuina, “o loo tatagi pea le taimi o commune!”
Le sili ona matagofie o masalosaloga uma
Ae ui i lea, e ui lava i nei avanoa fa'atupula'ia ma le fa'alauteleina o le fa'atupu fa'atupu fa'alavelave, o lo'o tumau pea le tele o lu'itau ogaoga. Pe a faasolosolo malie ona mou atu le tele o gaioiga i vaiaso a sau - e pei ona mautinoa o le a tupu, aemaise lava i aso malolo o le a oʻo mai - lauiloa. fa'atiga o le a faʻaauau pea ona faʻafefe i lalo o le fogaeleele i le atunuʻu atoa. E ui o nisi o lenei malosi lauiloa o le a le masalomia le faʻaogaina i gaioiga faʻaagafesootai fou ma faʻalapotopotoga faʻavae, o le tele o faʻalavelave faʻalavelave a le tagata lava ia o le a tele lava ina le maua soʻo se auala vave maua. I le fa'ai'uga, o le a tula'i mai ai ni fesili lautele e uiga i le tofi fa'apolokiki o 'ofu samasama, ma o ta'ita'i fa'afeagai i le agavale ma le taumatau o le a fa'aauau pea ona femisa'i le tasi ma le isi ina ia fa'ailoaina o le "suli" sa'o o le fouvalega tele.
I lenei tulaga, o le faʻalavelave faʻafefe o se au peresitene o Le Pen, faʻamalosia e le malosi o se faʻalapotopotoga faʻapitoa, o loʻo faʻaalia i luga o le tafailagi. O le faʻaupuga faʻapolokiki o le tele o faʻataʻitaʻiga i Pasila i le 2013 ma le Ukrainian Revolution of 2014, faʻapea foʻi ma le pitchfork teteʻe i Italia i le 2013, o loʻo faʻaalia manino ai o lenei tulaga lamatia e le tatau ona manatu faatauvaa. E le gata i lea, e pei ona faamanatu mai ia i tatou e le manatuaga o Me '68, e le mafai ona tatou faʻateʻaina le avanoa, e tusa lava pe manumalo le taua ma le alualu i luma o le taua i luga o auala, o le aia tatau e iu lava ina manumalo i le taua i le pusa palota. O lenei tulaga lamatia e sili atu ona taua mo le malosi, alualu i luma ma tutoʻatasi malosi faʻaagafesootai e faʻaogaina le faʻaauauina o faʻalapotopotoga faʻapitoa e tuʻuina i lalo le faʻavae o galuega faʻavae mo se teteʻe malosi antifascist lea e mafai ona vave oso aʻe i le gaioiga i le tulaga o le manumalo i le palota mo le Rassemblement National .
E ui lava i nei tulaga matautia, e ui i lea, e taua le aua neʻi faʻafefiloi mafuaʻaga autu o le mafai ona avea ma au peresitene o Le Pen ma le matafaioi o le osofaʻiga o ofu samasama e avea ma faʻalavelave mo le paʻu o le nofoaga autu o le neoliberal. I le auiliiliga mulimuli, o le ofu lanu samasama ua na'o se fa'ailoga o le fa'alavelave matuia fa'aletulafono lea ua fa'alavelaveina ai le fa'alapotopotoga fa'apolokiki; e mafai ona latou gaoioi e fa'anatinati lona pa'u ma'alofia, peita'i e tau lē nafa i latou mo le ma'i o lo'o iai nei. O tagatanuu popole o loʻo faʻaalia nei le fefefe o le itu taumatau o le a taumafai e faʻaaogaina le tetee e le o se mea sese, ae latou te le amanaiaina le mea moni na sau Le Pen i se lauulu o le manumalo i le peresetene 18 masina talu ai, ma sa iai ua uma ona maua Macron i palota palota a le EU i le masina na teʻa nei, aʻo leʻi amataina le poloka o le ofu samasama. I se isi faaupuga, afai e liliu Le Pen e avea ma peresitene e sosoo ai o Farani, e le mafua ona o le ofu lanu samasama fouvalega; o le a avea ma se taunuuga o le gaumativa o le auala tuai o faiga faaupufai ina ua mavae le fa sefulu tausaga o le faalauteleina polarization vasega. I le leai o se agavaʻa faʻamaoni ma musuia, o le faʻalavelave o le neoliberal centre sa masani lava ona faasino i le itu taumatau.
I le taimi lava e tasi, e taua foi le matauina o le taunuuga o le faaletonu o loʻo i ai nei e leʻo tusia i se maʻa. E ui o le fouvalega faifaipea e mafai ona faʻamalosia ai le tulaga o Le Pen i le isi palota a le peresetene, e ono faʻaleagaina ai. A uma, o le taʻitaʻi taumatau i le taimi nei o loʻo i ai o ia i se tulaga faʻalavelave ma faʻateleina le le mafaia. I le tasi itu, o lana ata na faia ma le faaeteete e avea o se tagata ese e tetee atu i faalapotopotoga na faamalosia ai o ia e lafo lona mamafa i tua o le uluai tetee tetee i lafoga ina ua aliali mai le poloka o le ofu lanu samasama muamua. I le isi itu, e ui i lea, talu ai o nei tetee ua vave ona faʻateleina i se osofaʻiga sili atu ona tetee i le le tutusa o le tamaoaiga ma avanoa faʻapitoa, e aofia ai le faʻaleagaina o meatotino ma feteʻenaʻiga sauā ma leoleo, sa tatau foi ona ia puipuia ona faʻamaonia e pei o le "silisili" tulafono ma le fa’atonuga” sui o le tagata fa’aleaganu’u tamai bourgeoisie. O le taunuuga o se faasologa o faamatalaga feteʻenaʻi e taʻuleagaina ai nisi o elemene o le fouvale a o opogi isi. O lenei le manino e ono tatalaina ai se faitotoa mo le agavale e fa'atauaina ai le salalau lautele o le tetee i le faʻavaeina e ala i le faʻaalia o ia lava e na o le pau lea o le malosi faʻafeagai.
I lenei tulaga, o le tele vave o lamatiaga mo le agavale o le a foliga mai o loʻo taoto i le lumanaʻi a le setete o le faʻamalosia o nisi o tuʻinanauga sili atu i totonu o le gaioiga. Ina ua maeʻa le toe faʻatulagaina o fuafuaga i le maeʻa ai o le faʻaleagaina o le Galuega II ma le III, na amata manino ona aliaʻe foliga o le faiga fou a le malo i le lauga televise a Macron i le atunuʻu i le po o le Aso Gafua, lea na tautala ai le peresetene faʻalumaina - mai tua o se faʻailoga auro. kesi i totonu o le potu auro o le Élysée Palace - na faʻaalia lona faʻamoemoe e amanaia faitioga a tagatanuu masani aʻo tauto i le taimi lava e tasi "le faapalepale" mo tagata faʻalavelave sauā. O nei faʻamatalaga o loʻo manino lava o se vaega o se taumafaiga lautele e tuʻufaʻatasia le "malaga faʻapolokiki" i totonu o le faʻailoga lanu samasama aʻo faʻaumatia i le taimi e tasi i luga o ona "faʻalavelave faʻalavelave".
I le aotelega, o le tulaga o loʻo tumau pea le sua ma e mafai lava ona tupu i le tele o itu eseese. O le Aso To’ona’i na te’a nei, na maua ai e se tasi o tagata tetee le lagona lautele i Farani i se fesili faigofie na tusia i tua o lona ofu lanu samasama: ma o lenei? O le mea e soso'o mai o le matematega lea a so'o se tasi - ae o lea ua vave ona manino o le fa'aupuga fa'a-centrist o lo'o i totonu o le faagasologa o le faʻalavelave. E tusa lava pe tumau pea le le mautonu o taunuuga, atonu o le tulaga tonu lava lea o le fenumiai o le itu tauagavale e tatau nei ona sailia ni tali. Aua e pei ona tusia e Bertolt Brecht i se tasi taimi i lana solo mataʻina, I le Viiga o Masalosalo*:
… le sili ona matagofie o masalosaloga uma
O le taimi e mafatia ai ma lotovaivai
i luga o latou ulu ma
Taofi le talitonu i le malosi
O latou saua.
* Manatua: Faʻafetai faʻapitoa i laʻu tamaititi aoga, Stanley, o le na aumaia lenei solo i loʻu mafaufau i se faʻaaliga matagofie a le vasega i le vaiaso talu ai.
O Jerome Roos o se LSE Fellow i International Political Economy i le London School of Economics, ma le faatonu faavae o Mekasini ROAR. O lana tusi muamua, Aiseā e Le Fa'atonu ai? O le Tamaoaiga Fa'aupufai o le Sovereign Debt, e sau mai le Princeton University Press.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo